VIDEO: Rijetka snimka velike bijele psine u Jadranu

VIDEO: Rijetka snimka velike bijele psine u Jadranu

301
Podijeli objavu
Photo: Pixabay

Talijanski ribari imali su zanimljiv susret ovoga tjedna na sjevernom Jadranu. Svi znamo da veliki bijeli morski pas živi u našem moru, ali fotografije ove vrste vrlo su rijetke, a video zapisi još i rjeđi!

Talijanski ribari snimili su ovu, za Jadran, iznimno rijetku vrstu. Uočili su je 15 milja od grada Riminija na sjevernom Jadranu. Mirno je prošla pored njihove brodice, a oni je nisu uznemiravali.

Ovo je samo još jedan dokaz da nadaleko poznata vrsta morskog psa obitava u Jadranu. Inače, prije nekoliko godina ženka ove vrste ulovljena kod Jabuke. Imala je 2 tone i bila je duga čak 570 centimetara!

Kako je izgledao “blizak susret” s velikom bijelom morskom psinom prije nekoliko dana pogledajte u videu:

Riba za koju svi znamo da živi u Jadranu ali nemamo puno zabilježenih primjeraka na fotografijama, još manje na videu. Radi se naravno o velikom bijelom morskom psu :)Ovaj je snimljen prije 2 dana, 15 milja od talijanskog grada Riminija, sjeverni Jadran.(v: Barracuda fishing team)

Posted by Podvodni.hr on 28. listopada 2017

Gdje je nestao veliki bijeli?

Ima li kod nas velikih bijelih? Nerijetko je pitanje na koje ni najveći stručnjaci ne mogu sa sigurnošću odgovoriti. Ono što možemo reći na temelju podataka je da se radi o vrsti koja povremeno zalazi u naš dio Jadrana, a kada se pojavi to najčešće bude na otvorenom moru ili u blizini obale izložene otvorenom moru. No, ako razmotrimo podatke iz prošlosti ili se upustimo u razgovor s nekim starijim ribarom odmah će nam biti jasno da je u prošlom stoljeću slika bila mnogo različitija u usporedbi na danas. Prvi službeni zapisi o velikoj bijeloj psini (Carcharodon carcharias) na našem području datiraju u drugu polovicu 19-og stoljeća. Od tada pa negdje do sredine 20-og stoljeća Veliki bijeli se vrlo često pokazivao u blizini obale, nerijetko završio kao ulov u raznim ribolovnim alatima a u nekoliko navrata znao je i napasti čovjeka (ipak ne toliko često da bi to opravdalo teror koji je izvršen nad ovom vrstom), piše Podvodni.hr.

Sljedeći velike brodove koji su u more bacali otpatke hrane često bi se pojavljivali u blizini obale i luka no to nije primarni razlog zbog kojeg su se oni pojavljivali; većina vrsti je zbog slabijeg ribolovnog intenziteta bila zastupljena u višestrukom broju u odnosu na danas pa tako i tuna, omiljena hrana Velike bijele. Možda najveća zastupljenost bila je na području Kvarnera gdje se i ona masovno izlovljavala. To je ujedno i područje na kojem ima najviše zabilježenih susreta s našom vrstom. Pitate se hoće li se velika bijela opet pojaviti sada kada je ICCAT smanjio kvote i populacija tuna raste? Vrlo moguće ali svakako u malom broju, daleko manjem od tada s obzirom na to da je populacija velike bijele psine u Mediteranu značajno osiromašena. Radi prevencije napada na plažama su postavljane čelične mreže (poput ograde) na mjestima gdje se sada obično nalaze samo plutače a tzv. banjini (spasioci) bi crvenim zastavama signalizirali prisutnost morskoga psa. Domaći stanovnici dobro su znali da tada ne treba ulaziti u more što rezultira zanimljivom statistikom da su do sada u Hrvatskom djelu Jadranskog mora zabilježeni napadi samo na strance.

Photo: Pixabay

Nažalost, austrougarska vlada smatra da je u našem moru pretijesno za čovjeka i veliku bijelu i u nizu godina nudi nagradu za uhvaćen primjerak nakon što se u prirodoslovnom muzeju u Trstu utvrdi vrsta i to je među prvim parnicama koje je čovjek dobio protiv ove vrste. Ovim korakom populacija je u Jadranskome moru znatno smanjena. Drugi udarac zadaju im ribolovni alati i jačanje ribarstva koji nikako ne mogu biti selektivni za ovako veliku vrstu. S obzirom na to da spolnu zrelost postižu tek između 12 – 14 godina starostiodnosno pri 400 – 500 cm vrlo vam je jasno kako su laki plijen, a da do trenutna kada su ulovljeni ne stignu na svijet donijet potomke. Gotovo pa sinkrono sa postepenimnestajanjem ove vrste u Jadranu kroz dugi niz godina smanjuje se i populacija tune (prilikom opservacije želuca kod nekih vremenski bližih ulova ove vrste nađeni su i ostaci dupina što nije uobičajen slučaj). Danas, oni su vrlo rijetko zamijećeni u obalnom području Jadrana. Zadnji zabilježeni susret je napad na slovenskog ronioca prilikom ribolova 2008. godine u Viškoj uvali Mala smokva kada je morski pas, pretpostavlja se, bio privučen krvlju ribe (gofa) koju je ronioc imao kod sebe. Na sreću ronioc je tada prošao samo s ozljedamanoge. Susret prije toga zabilježen je 2003. godine kada je ženka duga 5,7 metara uhvaćena u plivarici za tune u blizini Jabuke I 1993. kada je u blizini Šibenika uhvaćena ženka od 5m.

Podvodni.hr / Dalmacija danas

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: