HIDROGLISER: Sjećate li se letećeg broda?

HIDROGLISER: Sjećate li se letećeg broda?

2673
Podijeli objavu
Krila Dubrovnika

Hidrogliseri su 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća bili vrlo popularni, a bili su u to vrijeme čudo tehnologije. Brodovi koji se pri ubrzanju dižu iznad mora i lebdi na “krilima”, najčešće su prometovali akvatorijem srednje i južne Dalmacije. 

Rakete i Komete

Ovi brzi i neobični brodovi su dizajnirani u Sovjetskom Savezu ranih 1960-ih. Jedan od prvih hidroglisera koristio se za prijevoz rijekama, a plovio je pod imenom Raketa. Morima, pa tako i Jadranom, plovio je drugi tip nazvan Kometa.

Krila Splita

Bio je jedan od najuspješnijih oblika hidroglisera na svijetu. Jednim brodom bi upravljalo pet članova posade, a mogao je prevesti stotinu putnika. Komet je plovio brzinom od 60 km/h, pa se u to vrijeme ubrajao među najbrže komercijalne brodove na svijetu.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, hidrogliseri su često pretvarani u barove i restorane. Njihova komercijalna upotreba se smanjuje, najviše zbog ogromne potrošnje goriva i troškova održavanja. S vremenom su ih zamijenili praktičniji brzi brodovi i katamarani, pa su danas hidrogliseri prava rijetkost i atrakcija.

Krila Splita ispred Hvara

Krila Jadrana

U Hrvatskoj prvu komercijalnu uporabu hidroglisera uviđa splitska zračna luka koja nabavlja hidrokrilne brodove za prijevoz avioputnika iz Kaštela dalje u Split i na odredišta prema otocima.

Najprije su krajem 1960-ih stigli Krila Splita, Krila Jadrana i krila Budve
zatim krila Dalmacije, Krila Istre, Krila Dubrovnika i Krila Zadra. Brodovi se koriste u svrhu prijevoza turista ili pak prekojadranskih šoping linija. Početkom 70-ih floti se pridružuju i Krila Kostrene koji nakon rashoda originaknog Krila Dubrovnika, dobiva to ime. Sve brodove posjeduje tvrtka Atlas koja početkom 80-ih kupuje još dva nova Krila Brača i Krila Hvara.

Nijedan od brodova nabavljenih 1968. i ranije ne plovi nakon 1991., a Krila Zadra su nastradala u propucavanju brodova Jugoslavenske ratne mornarice 1991. godine.

Popis hidroglisera na Jadranu

Prema podacima s ruske internet stranice posvećene ovoj vrsti brodova, u bivšoj Jugoslaviji su na moru prometovali ovi hidrogliseri tipa ,, Kometa”:
– ,,Krila Splita”, proizvedena 1966. god. u brodogradilištu u gradu Poti
– ,,Krila Budve”, proizvedena 1967. god. u brodogradilištu u gradu Poti
– ,,Krila Jadrana”, proizvedena 1967. god. u brodogradilištu u gradu Poti
– ,,Krila Istre”, proizvedena 1968. god. u brodogradilištu ,,More” u Krimu
– ,,Krila Dubrovnika”, proizvedena 1968. god. u brodogradilištu ,,More” u Krimu
– ,,Krila Dalmacije”, proizvedena 1968. god. u brodogradilištu ,,More” u Krimu
– ,,Atlanta”, proizvedena 1970. god. u brodogradilištu ,,More” u Krimu, prodana 1971. god. u Italiji
– ,,Krila Kostrene”, proizvedena 1971. god. u brodogradilištu ,,More” u Krimu, 1989. god. preimenovana u ,,Krila Dubrovnika”, izrezana 2005 god.
– ,,Krila Zadra”, proizvedena 1971. god. u brodogradilištu ,,More” u Krimu

Krila Zadra

– ,,Krila Šibenika”, proizvedena 1977. god.
– ,,Krila Kornata”, proizvedena 1978. god.
– ,,Zman”, proizvedena 1978. god.
– ,,Zverinac”, proizvedena 1978. god.
– ,,Krila Pirana”, proizvedena 1979. god. u brodogradilištu ,,More” u Krimu, prodana 1992. god. u Grčkoj
– ,,Krila Primorske”, proizvedena 1980. god. u brodogradilištu u gradu Poti, prodana 1989 god. u Italiji
– ,,Krila Brača”, proizvedena 1982. god.
– ,,Krila Hvara”, proizvedena 1982. god. u brodogradilištu u gradu Poti,
– ,,Krila Portoroža
– ,,Krila Slovenije
– ,,Krila Briona

Osim hidroglisera tipa ,,Kometa” kasnije su nabavljani i hidrogliseri tipa ,,Kolhida,,:
– ,,Mimoza”, proizvedena 1985. god., prodana 1992. god. Grčkoj
– ,,Magnolija”, proizvedena 1985. god., 1994. god. preimenovane u ,,Krila Dalmacije
– ,,Kamelija”, proizvedena 1985. god., 1994. god. preimenovane u ,,Krila Istre
– ,,Mirta”, proizvedena 1985. god.

Hidrogliser u rezalištu

Rusi najavili moderni hidrogliser

Međutim Komet se vraća na velika vrata, u vidu novog hidroglisera nazvanog „Kometa 120M“, a koštati će više od 6 milijuna dolara.

Izvor fotografija

I.B.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: