KRUH SA SEDAM KORA: Osvrćemo li se dovoljno na probleme pomoraca?

KRUH SA SEDAM KORA: Osvrćemo li se dovoljno na probleme pomoraca?

247
Podijeli objavu
Photo: Pixabay

Nevjerica, neizvjesnost, strah, emocije su koje razdiru obitelji hrvatskih pomoraca zatočenih u dalekim zemljama. Nerijetko postaju žrtvom krijumčarenja, progona i kriminalizacije prema upitnim istražnim i sudskim kriterijima, uslijed političkih previranja, geostrateških preslagivanja, poslovnog fijaska brodarskih kompanija, piratstva. Za njih su, čini se, vjetrovi uvijek prijeteći, a more nemirno, osvrnuo se na ovu problematiku Pomorac.net.

Dok ih se u matičnoj zemlji pritišće ne baš sretnim zakonskim rješenjima, za plovidbe svjetskim morima suočavaju se s brojnim, životno opasnim kušnjama. Zarobljenima u “srcu oluje” nasušna je ujednačena pomoć na svim razinama. Ipak, u kriznim situacijama u kojima se naši pomorci zatiču, postupanja nadležnih institucija razlikuju se od slučaja do slučaja, i to je ono što svakako treba mijenjati. Unatoč protokolima postupanja u kriznim situacijama kada naši pomorci daleko izvan Hrvatske trebaju pravnu i svaku drugu pomoć, uspjeh njihova izbavljenja nerijetko zavisi od zauzetosti pojedinaca, njihovoj dobroj volji i želje za pomoći.

Još pamtimo potresnu priču pokojnoga dubrovačkog kapetana Krista Laptala iz srpnja 2007. godine, kada je uhićen u Grčkoj jer je na brodu “Coral Sea” kojim je zapovijedao, pronađen 51 kilogram kokaina. Brod je plovio pod zastavom Bahama, u vlasništvu belgijske brodarske kompanije Trireme Vessel, s teretom voća iz venecuelanske luke Caracas prema Europi. Nepravedno optuženog za krijumčarenje i bez ikakavih dokaza, dubrovačkog kapetana je temeljem zapovjedne odgovornosti grčko pravosuđe osudilo na 14 godina zatvora. Laptalo i njegova obitelj proživjeli su životnu dramu. Mučno dokazivanje Laptalove nevinosti i 17 mjeseci provedenih u grčkome zatvoru ostavili su teške ožiljke. Srećom, Laptalo je pušten na slobodu, tada odlučan osobno se angažirati na zaustavljanju kriminalizacije pomoraca i usklađivanju zakonodavstva s modernom pomorskom industrijom. Svrha je zaštititi nedužne pomorce, a ostalima, kod kojih postoji opravdana sumnja, osigurati pravednu istragu i suđenje.

Podatke o broju zatočenih, stradalih hrvatskih pomoraca te neriješenim slučajevima u zadnjih desetak godina od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Sindikata pomoraca Hrvatske nemoguće je dobiti.

Photo: Andrew Neel/Unsplash

SPH takvu statistiku ne vodi, a višednevno čekanje na odgovor nadležnoga ministarstva jasno ukazuje na izostanak sustavnog prikupljanja i pohranjivanja ovakvih podataka. Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture tek odgovaraju kako se “za svaki pojedini slučaj ugroze hrvatskih pomoraca aktivira Stožer za koordinaciju aktivnosti u slučajevima ugroze hrvatskih brodova i hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, koji u suradnji s diplomatsko-konzulatnim predstavništima Republike Hrvatske, poduzima sve potrebne aktivnosti. “

Sličan je odgovor stigao iz Ureda za vanjsku i europsku politiku Ureda predsjednice RH u slučaju Ivana Furčića, uhićenoga u Libiji. “Obavještavamo Vas kako smo o istom izvijestili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova od dana saznanja za uhićenje hrvatskog državljanina Ivana Furčića poduzima i nastavit će poduzimati sve potrebne konzularne poslove kojima je cilj zaštita njegovih prava i interesa. Ured Predsjednice Republike Hrvatske upoznat je s ovim slučajem i prati sve napore koji se poduzimaju radi pružanja konzularne zaštite hrvatskom pomorcu.”

Photo: Pixabay

U proteklih deset godina riječ je o deset do petnaest slučajeva, kazao nam je Neven Melvan, glavni tajnik SPH-a navodeći primjere iz španjolskog Cadiza, Angole, Libije. Sustavnog bilježenja pojedinačnih slučajeva nema. Usto, neki pomoraci i njihove obitelji, zbog delikatnih prilika u kojima su se zatekli, žele ostati anonimni, daleko od očiju javnosti. SPH to poštuje, objašnjava Melvan. Tajnost postupanja nužna je i u osobito rizičnim situacijama u kojima se naši pomorci zatiču. Sve kako ih se javnim istupima i objavama ne bi životno ugrozilo i dodatno otežao ionako nezavidan položaj.

Suport naših veleposlanstava u ovakvim prilikama varira. Kada su hrvatski pomorci zatočeni u Cadizu, naše se veleposlanstvo osobito angažiralo, posebno je susretljiva bila Maja Steović, saznajemo od Melvana. Zahvaljujemo na tome, no pomoć mora biti sustavna i ujednačena, bez obira o kojemu se našemu diplomatsko-konzularnom predstavništvu radilo.

Zaštita pomoraca bila je jedna od tema Glavnog odbora Međunarodne pomorske organizacije ((International Maritime Organization) u travnju ove godine u Londonu.

Raspravljalo se o zajedničkoj IMO/ILO Bazi podataka o napuštenim pomorcima koja je važna zbog pomoći oštećenim stranama, informiranju javnosti, kao i pružateljima financijskog osiguranja u slučaju napuštanja pomoraca.

Naime, zajednička IMO/ILO Baza podataka od siječnja 2017. godine sadrži podatke o 248 napuštena broda, a pojedini slučajevi datiraju još iz 2006. godine. I krajem 2016. upozoreno je na nepotpunost baze podataka, neregistriranih slučajeva napuštenih pomoraca.

Photo: Morski.hr

Na otklanjanju navedenih problema zajednički rade ILO (Međunarodna organizacija rada), IMO (Međunarodna pomorska organizacija), ITF (Međunarodna federacija transportnih radnika) i ICS (Institut za Certificiranje sistema). Jasan je ovo signal i nadležnima u Hrvatskoj za potrebom sustavnog bilježenja podataka o našim pomorcima, ali i poboljšanom zajedničkom postupanju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Ipak, unatoč zaštiti i financijskom osiguranju, veliki broj pomoraca se i danas susreće s problemom napuštanja, posebno neisplate plaće, upozorili su iz ITF-a. Više od 80 posto slučajeva napuštanja pomoraca koji se nalaze u Bazi podataka prijavio je upravo ITF.

Srećom, barem je opasnost od napada pirata jenjala. U 2011. zabilježeno je najviše piratskih napada, u 2016. godini niti jedan, kazao nam je Melvan, a sve zahvaljujući organiziranoj oružanoj pratnji brodova, što potvrđuje kako se samo organiziranim i sustavnim djelovanjem problemi uspješno otklanjaju.

Morski put kojim je krenuo kapetan Laptalo tek treba učiniti plovnim i nastaviti navigati prema boljoj zaštiti naših ljudi. Problem kriminalizacije pomoraca je međunarodni, no Hrvatska treba učiniti sve da unaprijedi alate pomoći, učini ih brzim i efikasnim, a sve kako bi se osigurala ljudska prava pomoraca i njihovo pravo na obranu. Uz pravne stručnjake tome uvelike mogu doprinijeti eksperti za pomorsku djelatnost i pomorsku tehnologiju.

Elena Čuljat, Pomorac.net

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: