Ministarstvo mora odgovara: “Zgrade svjetionika više nemaju negdašnju funkciju”

Ministarstvo mora odgovara: “Zgrade svjetionika više nemaju negdašnju funkciju”

278
Podijeli objavu
Photo: Željko Vrcelj

ZADAR – Netom nakon objave teksta “SKANDAL U ZADRU: Investitoru država „uvalila“ lanternu, pa kroz nejasne zakone i pravilnike zagorčala posao”, stigao je i odgovor na naše pitanje iz Ministarstva mora, prometa i infsrastrukture. 

Pitanje je glasilo: “Imaju li ti objekti pomorske signalizacije izdvojen status pomorskog dobra (zbog navedene prioritetne sigurnosti plovidbe) i zašto inspekcija izlazi na teren kad se pojavi investitor u obnovu objekta, a nije se pojavljivala desetljećima od kad je prostor oko navedenog svjetionika ograđen?“, a odgovor prenosimo u cijelosti:

“Poštovani, u nastavku Vam upućujemo odgovor Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na vaš upit, odnosno, očitovanje na navode koje ste iznijeli u dopisu vezano uz nadzor pomorskog dobra te upravljanje objektom svjetionika ‘Oštri rat’ na pripadajućem zemljištu u obuhvatu pomorskog dobra, u gradskom predjelu Puntamika, u Zadru.

Slijedom rečenog držimo potrebnim referirati se na neke od navoda iz vašeg dopisa u cilju točnog informiranja javnosti u pitanjima postupanja nadležnih tijela resornog Ministarstva, kao i u pitanju razjašnjenja određenih teza o nadležsnotima upravaljanja pomorskom infrastrukturom i pomorskim dobrom kao takvim.

Dakle, u okviru posljednjeg inspekcijiskog nadzora/očevida slijedom anonimne građanske prijave, koji je poduzet u nadležnosti Lučke kapetanije Zadar, postupano je temeljem Pomorskog zakonika i Zakon o pomorskom dobru, odnosno Zakona o sigurnosi plovidbe.

Sukladno Zakonu o sigurnosti plovdibe svjetionici (objekti pomorske signalizacije) nemaju poseban status na pomorskom dobru, što vrijedi i za svjetionik ‘Oštri rat’ u Zadru, stoga poduzeti nadzor* nije imao za cilj nadzor objekta zgrade, već pomorskog dobra na kojemu se objekt (zgrada) nalazi i u kojoj je trenutno instaliran svjetioničarski uređaj u vlasništvu tvrtke Plovput, koja je, između ostalog, sklopila ugovor o najmu objekta** temeljem ovlaštenja Vlade RH.

Što se tiče ograđivanja svjetioničarskog objekta***, ta praksa seže iz vremena dok su u objektu svjetionika boravile svjetioničarske posade. Navedena praksa već duže vremena ne postoji na većini svjetioničarskih pozcija, obzirom da su to automatizirani objekti (sustavi) opremljeni pripadajućom opremom za održavanje sigurnosti plovidbe, a sama zgrada više nema negdašnju funkciju, odnosno, za obavljanje svjetioničarske funkcije više nije potreban objekt višenamjenskog tipa (stambeni i radni).

Slijedom rečenog držimo da tvrdnja kako inspekcija LK Zadar nije desetljećima obavljala inspekcijski nadzor/očevid ovog objekta vrlo lako može navesti na pogrešan zaključak kako nadležna LK Zadar ne izvršava svoju dužnost u okviru inspektiranja pomorskog dobra, budući da se prigodom posljednjeg inspekcijskog očevida u konkretnom slučaju ne inspektira objekt zgrade kao takav (u sastavu koje se nalazi objekat sigurnosti plovidbe – uređaj – svjetionik imena „Oštri rat“), već je predmet očevida u svakom od do sada poduzetih inspekcijskih nadzora bilo pomorsko dobro, konkretno, obala ispred svjetionika.

Zaključno, resorno Ministarstvo na nikoji način ne osigurava sigurnost plovidbe zagrađivanjem pomorskog dobra, tj. obale na kojoj se nalazi svjetioničarski uređaj, budući da se slobodnim pristupom pomorskom dobru/obali ne ugrožava sigurnost svjetioničarskog objekta od strane opće javnosti.

*Službujući inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Zadar (nadležan na temelju članka 165. i 166. Pomorskog zakonika (“Narodne novine”, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13., 26/15.), članka 94. i  95. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama («Narodne novine», br. 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 ) te članka 101. Pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe («Narodne novine», br 39/11., i 112/14 ) obavlja nadzor pomorskog dobra temeljem samostalnog obilaska ili, kao u predmetu slučaj, temeljem zaprimljene prijave, slijedom čega se zapisnički utvrđuje činjenično stanje te se donosi rješenje, odnosno, drugi akt sukladno članku 106. Pravilnika o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe («Narodne novine», br 39/11., i 112/14 ), dakle, kako smo uvodno naveli, inspektor sigurnosti plovidbe postupa temeljem dvaju zakona te je poduzeo očevid nad pomorskim dobrom, a ne nad objektom(ima) koji se nalaze na istom tom pomorskom dobru, u ovom slučaju riječ je o svjetioničarskoj zgradi za čiju upotrebu više nema potrebe obzirom na suvremene automatizirane i daljinski nadzirane signalizacijske sustave sigurnosti plovidbe.

**Plovput d.o.o. je sa trgovačkim društvom Punta lanterna d.o.o., E. Kotromanić 11, 23 000 Zadar, temeljem provedenog javnog natječaja sklopio Ugovor o sanaciji i zakupu prostora u svjetioničarskoj zgradi Oštri rat (Puntamika) K.broj: 1/1-3817/16-3447/AP, dana 28. studenog 2016.godine. Predmet Ugovora je sanacija i čuvanje svjetioničarske zgrade sukladno utvrđenom popisu radova, odnosno sukladno Projektima koji su sastavni dio Ugovora. Predmetni projekti ne predviđaju nikakve radove na plaži ispred svjetionika niti izgradnju bilo kakvih ogradnih zidova.

***Na čestici 1447 nalazi se ogradni zid koji se tu nalazio desetljećima prije, a izgrađen je od strane pravnih prednika upravitelja svjetioničarskim uređajem, tvrtke Plovput d.o.o.. Budući da je u bivšoj SFRJ svjetionik bio objekt od posebnog značaja, takvi objekti su se ograđivali i u njih je bio moguć pristup isključivo po ovlaštenju.

U smislu dodatnog razjašnjenja očitovanja Ministarstva, navodimo izdvojene sadržaje iz Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama («Narodne novine», br. 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16):

  1. POMORSKO DOBRO

1. Osnovne odredbe

Članak 3.

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.

Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.

U smislu stavka 2. ovoga članka, dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.

Članak 4.

Morska obala se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.

Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem, u dijelu koji služi iskorištavanju mora.

Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Hrvatski hidrografski institut.

Iznimno, na prijedlog župana, Ministarstvo može odrediti da se morskom obalom smatra i uži dio kopna ako to zahtjeva postojeće stanje na obali (potporni zidovi, zidovi kulturnih, vjerskih, povijesnih i sličnih građevina).

Članak 5.

Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra.

Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Članak 6.

Pomorsko dobro se upotrebljava ili koristi u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Upotreba pomorskog dobra može biti opća i posebna upotreba.

Opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.

Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, sa ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru, te sa ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru.

Srdačan pozdrav,

David Radas,

Kabinet ministra”

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: