NEW YORK TIMES: Rijeka i Titova jahta Galeb kroz prošlost, sadašnjost i...

NEW YORK TIMES: Rijeka i Titova jahta Galeb kroz prošlost, sadašnjost i budućnost

851
Podijeli objavu
Photo: Wikimedia

RIJEKA – Grad koji stremi biti središtem europske kulture, želi obnoviti i pokazati zahrđali brod kojeg je koristio jugoslavenski vođa Josip Broz Tito. Ta zamisao smeta ekstremno desnim nacionalistima, piše New York times u članku posvećenom Rijeci i titovoj jahti.

Nekad industrijsko i lučko središte, sad želi postati europska prijedstolnica kulture.

Gradski oci ne štede, pa izdvajaju oko 20 milijuna eura za preobrazbu propadajuće infrastrukture grada, a razmišljaju o izdvajanju 30 milijuna eura za financiranje dugogodišnje kulturne revitalizacije.

Simboličko središte ove preobrazbe je relikt iz prošlosti Hrvatske, Titov brod Galeb. Jednom cijenjeno plovilo Jugoslovenske ratne mornarice koja ga je koristila kao školski brod, već godinama je propala ruzina na gradskoj luci.

Danas Galeb nosi nadu za grad koji se bori za oživljavanje gospodarstva nakon devastirane teške industrije i proizvodnih sektora krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ako gradski oci uspiju u svom naumu, Titov brod postaje muzej koji će prikazati složenu povijest Rijeke i služiti kao mjesto ponosa hrvatskom narodu.

Ipak, kontroverzna Titova ostavština prijeti tom planu. Ultra desni nacionalisti, koji su posljednjih godina ušli u hrvatsku političku arenu, žestoko su se usprotivili. Odlučni su pokopati Titovu komunističku povijest i oživjeti pripovijedanje nacističkog režima zemlje tijekom Drugog svjetskog rata.

Kao cijenjenog državnika u svoje vrijeme, Tita neki opisuju kao junaka antifašističke borbe koji je držao šest Jugoslavenskih republika, uključujući i Hrvatsku zajedno više od 35 godina. Drugi ga nazivaju komunističkim diktatorom koji je lako pročistio neprijatelje iz svojih redova.

Photo: Youtube/Screenshot

Josip Brpoz Tito je koristio jahtu, izgrađenu 1938. godine u talijanskoj Genovi, kao njegova plutajuću rezidenciju, jugoslavenska veleposlanstva i party brod. U takvim ulogama bio je domaćin za brojne svjetske vođe i holivudske zvijezde kao što su Elizabeth Taylor i Richard Burton.

Kao predsjednik Jugoslavije, galebom je otplovio 49 putovanja na četiri kontinenta, , uključujući državni posjet 1953. u Veliku Britaniju, gdje je upoznao Winstona Churchilla kao prvog komunističkog čelnika nakon Drugog svjetskog rata. Brod je također bio inkubator za ideju Tita: Pokret nesvrstanih – blok zemalja izvan sfere utjecaja Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza tijekom Hladnog rata.

Nekim liberalnim političarima u Hrvatskoj obnovljena jahta, bila bi savršen simbol Titovih veza s regijom i svijetom. No, krajnje desno orjentirani nacionalisti izjednačavaju Tita s tlačiteljskom Jugoslavijom koja se nakon njegove smrti 1980. godine 90-ih godina intenzivno raspala.

Photo: Wikimedia

Nacionalisti žele ukloniti Titovo ime iz udžbenika. Zlatko Hasanbegović, bivši hrvatski ministar kulture i ultranacionalist, vodio je uspješnu kampanju za uklanjanje imena sa središnjeg trga u Zagrebu, glavnog grada Hrvatske.

Spor se na neki način odražava na raspravu u Sjedinjenim Državama o konfederacijskim kipovima i što treba učiniti s relikvijama prošlosti. No, svi se ne slažu s hrvatskim nacionalistima.

Gledajući preko pristaništa u riječkoj luci, 60-godišnji Zlatko Marentić, koji radi u brodarskoj industriji, s nostalgijom se sjećao život pod Titom. On je rekao:

„Sve je bilo bolje u Jugoslaviji kad je starac vodio zemlju . Neki kažu da je bio diktator i bilo je to vrijeme tame. Ja vam kažem da je to bilo vrijeme mira.“

Denis Romac, politički dopisnik novinskog  Novog lista u Rijeci, izjavio je da je “bijesna opozicija očuvanju Galeba i ostataka Titove diplomacije na moru” ukorijenjena u ljubomoru nad njegovom dugotrajnom ostavštinom.

“U 25 godina demokratskih nacionalnih država koje su ustajale iz pepela socijalističke Jugoslavije”, izjavio je Romac, “nitko od njihovih čelnika nije se približio ičemu što se podudara s Titovim postignućem”.

Photo: Pixabay

Rijeci je za 2020. godinu uz Galway u Irskoj dodijeljen naslov europske prijedstolnice kultire. Zbog svog strateškog položaja na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva i njezine duboke dubinske luke, Rijeka je povijesno bila jedan od najžešće osporavanih gradova u Europi, s promjenjivim demografskim podacima, jezicima i imenima.

U posljednjih 100 godina grad je bio dio više država – uključujući Austrougarsko carstvo i nacističku Nezavisnu Državu Hrvatsku. Nakon što je Tito 1945. godine stvorio Jugoslaviju, grad je službeno dio Hrvatske.

Multinacionalni grad od oko 168 tisuća ljudi s uspješnom umjetničkom scenom ukazao je na nade za revitalizaciju na razvojnim fondovima Europske unije, ali se bori protiv nacionalizma koji puzi diljem Hrvatske.

Kako arhitekti i dizajneri izrađuju planove za stvaranje muzeja, umjetničkih galerija, glazbenih dvorana i kazališta iz starih tvornica Rijeke, skladišnih objekata i lučkih objekata, uspon sve čvršćih nacionalističkih snaga jača strahove da će Hrvatska slijediti autokratske upravljačke stilove Mađarske i Poljske.

Photo: MojaRijeka/Youtube Screenshot

No, ohrabreni nacionalisti vjerojatno neće ubiti plan za Titov brod. Rad na plovilu započet će krajem godine, a njegova konačna svrha je postati dio postava Gradskog muzeja u Rijeci.

“Naš cilj nije uspostaviti muzej idolopoklonstva”, rekao je Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Iako je Tito “griješio”, dodao je, on je “važna povijesna figura, duboko povezana s našim gradom”.

Mnogi Hrvati kažu kako su opdgajani i hranjeni sukobima iz prošlosti. 32-godišnji Mario Kružić, ravnatelj lučke kapetanije u Crikvenici, izjavio je nešto za mnoge koji su premladi da bi vidjeli Titovu ostavštinu s nostalgijom ili sramotom:

“Imam svoj život i karijeru ispred mene”, rekao je. “Želim da političari traže rješenja za probleme sadašnjosti i ostavljaju prošlost povjesničarima”.

New York times / Prijevod: I.B.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: