JAVILI SE IZ SRBIJE: “Jadran nije ništa manje srpski nego crnogorski i...

JAVILI SE IZ SRBIJE: “Jadran nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski”

2377
Podijeli objavu
Photo: Youtube/Screenshot

U tekstu „Titov ’Jadran’ muti vodu Crne Gore i Hrvatske“, objavljenom 26. studenog u srpskom dnevniku „Politika“, N. Đurić piše da je školski brod „Jadran“ postao kamen spoticanja između dvije zemlje. Da se slučaj otetog školskog broda dodatno pokuša zakomplicirati, pobrinuo se umirovljeni kapetan bojnog broda nekadašnje JNA  i kapetan duge plovidbe Radoslav Kreclović. On u istom dnevniku tvrdi da je istina u vezi s ovim brodom složenija nego što se misli.

I Srbija bi Jadran

Kreclović obrazlaže da je u Beogradu 1926. godine donijeta odluka, na sastanku pomorsko-propagandne organizacije „Jadranska straža“, s programom jačanja Ratne mornarice, da se izgradi školski brod. Pokrenuta je široka akcija za prikupljanje sredstava i sklopljen je ugovor sa njemačkim brodogradilištem u Hamburgu. Ministarstvo vojske i mornarice u Beogradu je uplatilo 300.000 njemačkih maraka za školski brod koji je dobio ime „Jadran“. Bio je gotovo dovršen 1932, godine, ali je za Tivat isplovio 27. lipnja 1933. godine, gdje je svečano dočekan 16. srpnja iste godine. U flotnu listu je upisan 19. kolovoza 1933. godine.

Nastavlja: „Dopunio bih i neke taktičko-tehničke podatke o ovom brodu. Za njegovu odličnu stabilnost zaslužno je 125 tona balasta od željeza i olova na dnu broda. Jarboli su mu visoki 36, 38 i 39 metara, na kojima razapinje jedra od 800 četvornih metara. Kad je povoljan vjetar, dostiže brzinu od 14 čvorova, a akcijski radijus mu je 3.000 morskih milja.

Photo: Wikimedia

Posada broda kod Nikole Tesle

U spomenutom testu se navodi da je „Jadran“ isplovljavao samo pet puta iz Jadranskog mora, a točno je da je više od deset puta sjekao valove svjetskih mora i Atlantskog oceana. Tako je od 1934. do 1939. godine sedam puta napuštao Jadransko more, a najduža ruta mu je bila preko Atlantika (23 dana) do New Yorka, gdje je zapovjedništvo broda posjetilo našeg najvećeg znanstvenika Nikolu Teslu, i natrag do Dubrovnika, prešavši tako 11.262 nautičkih milja.

U posljeratnom periodu, od 1959. godine pa nadalje, školski brod „Jadran“ je u još nekoliko navrata krstario izvan Jadranskog mora, s najdužom rutom do Crvenog mora i Port Sudana i natrag do Splita (4.100 morskih milja).

„Jadran“ je u svojoj slavnoj pomorskoj povijesti preplovio ukupno više od 350.000 nautičkih milja za potrebe Ratne mornarice, što je dragocjen doprinos razvoju vojnopomorskog obrazovanja, a time i odbrambene sposobnosti zemlje, jer su mnoštva mladih ljudi na njemu postali pomorci, a kasnije neki od njih izrasli u vrhunske zapovjednike ratne i trgovačke mornarice.

Da ne spominjem veliki novčani iznos koji je dala i Srbija za „Jadran“. Kada se sve ovo zna, nije jasno na osnovu kojih objektivnih činjenica se spore Hrvatska i Crna Gora oko vlasništva nad ovim brodom, koji nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski“, zaključuje u tekstu umirovljeni kapetan iz Beograda, Radoslav Kreclović.

D.G.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: