PRSTACI – Evo zašto su zakonom zabranjena delicija

PRSTACI – Evo zašto su zakonom zabranjena delicija

1099
Podijeli objavu
Photo: Youtube/Screenshot/Wikimedia

Prstaci su zanimljiva tema za razgovor brojnih ljudi. Od ljubitelja gastronomije koji ovog školjkaša smatraju najcjenjenijom vrstom u kulinarstvu pa do biologa, ekologa i ostalih znanstvenika koji se bave životnim ciklusom i zaštitom prstaca.

Photo: Facebook

Prstac je školjkaš valjkastog  duguljastog oblika i glatkih ljuštura. S vanjske strane vide se elipsaste brazde koje označavaju njegove godine. Naraste u duljinu i do 15 centimetara, a najveća težina je 10 dekagrama.

Živi u bušotinama  koje sam pravi pomoću lučenja kiseline koja otapa stijenu i raste kako se školjkaš širi. Raste izuzetno sporo i ne može se uspoređivati s ni jednom drugom vrstom školjkaša u Jadranu. Znanstvenici tvrde da mu treba 10 godina da naraste jedan centimetar. Konzumne veličine prstaca, kakvi su nekad bili dok nije bilo zabrane, iznosile su devet centimetara što ukazuje na to da su jedinke bile stare otprilike 100 godina.

Na njegovu prisutnost u kamenu ukazuju sitne rupice koje se nalaze u zoni plime i oseke pa do nekoliko metara u dubinu. Gustoća populacije često može prijeći 300 jedinki po metru kvadratnom.

Photo: Youtube/Screenshot

Kolonije prstaca za svoje stanište biraju poziciju gdje je jače strujanje mora zbog nutrijenata i ostalih tvari koje su im potrebne. U obalnim područjima gdje je izraženo udaranje valova od stijene ih nema zbog mogućih mehaničkih oštećenja kao i u područjima smanjenog saliniteta.

Zbog razvoja turizma, gastronomije i prelova brojna životna staništa prstaca su opustošena. S obzirom na to da je za vađenje ovog školjkaša potrebno razbijati stijene, njegovim se izlovom uništavaju velike površine kamenite obale koje se ne mogu obnoviti.

Lom obale uzrokuje razaranje čitavog staništa životnih zajednica i nestanak autohtonih vrsta. Za ponovno obnavljanje biocenoza biljnih i životinjskih vrsta potrebna su desetljeća.

Photo: Wikimedia

Na Jadranu najviše ih se vadilo na zapadnoj obali Istre, oko Splita, Šibenika i na otocima. Teško je odrediti područje koje je najviše stradalo jer se monitoring ove vrste prije nije obavljao.

Prema nekim istraživanjima godišnje se vadilo do 300 tona prstaca. Uzme li se u obzir da je prosječna težina školjkaša samo tri dekagrama jasno je o kojoj se količini radi.

Zbog toga je 1995. donesen zakon kojim je zabranjeno izlovljavanje prstaca, njihovo stavljanje u promet i izvoz.

Photo: Wikimedia

Mladen Višić, PortalOko

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: