ISTRAŽILI SMO: Stručnjaci o LNG terminalu – Nužna potreba ili brzoplet projekt...

ISTRAŽILI SMO: Stručnjaci o LNG terminalu – Nužna potreba ili brzoplet projekt u službi loše politike?

4228
Podijeli objavu
Photo: Wikimedia/Facebook

OMIŠALJ/ZAGREB – Kad je već tako teško Trumpu reći: “Tko te šiša?!”, Rusima “Zdrastvujte”, a pri tome momcima iz Bruxellesa dići tako veliku lovu za još jednu bužu, ne pitajući pri tome za mišljenje građane “lijepe naše” koji su ionako osiromašeni i razočarani, potpuno dezorjentirani i obezglavljeni k tome i ravnodušni spram svega postojećega što se “tiče njihove kože”, drugi zaključak nam ne pada na pamet osim: Da će nas izbušiti kao švicarski sir.

Gordana Igrec

Ali, Hrvatska Švicarskom postati – neće! Jednostavno, nismo mi te sreće! Ili? Možda se na kraju sve karte odlično poslože! Možda, kažem. Možda nam se još obraz spasiti može! Ovako, nikud-nikamo iz te kože!

Što o projektu kažu ljudi iz struke? Za Morski.hr na ovu temu govorili su dr. sc. Viktor Simončič, nekadašnji zamjenik ministra okoliša, dr. sc. Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša, a sadašnja predavačica na VERN-u i Vjeran Piršić, predsjednik Savjeta Udruge Eko Kvarner.

Nismo mi te sreće

Nisu disonantni tonovi, ali i neodlučnosti svih od reda valadajućih struktura oko izgradnje LNG terminala na Krku od danas. Vuče se ovaj problem iza nas već destljećima,točnije od stvaranja samostalne države. Bilo da je riječ o izgradnji plutajućeg ili “fiksnog” terminala. Tako terminal visi u zraku kao “čardak niti na nebu niti na zemlji”, a oko njegove izgradnje lome se koplja i diže glas na sve strane dok LNG neće šapatom pasti. Uostalom, zar se oko buže od pamtivjeka svi ne ruže i ne tuže? Tek kada je za ovu bužu naše lijepe i razvedene obale pokazao interes jedan muškarac s čudnom frizurom i “velikim buđelarom”, onda smo se mi brže-bolje “skrili pod skute” i išli po novac kod “uglađenog, opeglanog, namirisanog i njegovanog” bruxelleskog birokratskog aparata. Dotle, nismo znali što bismo sa našom domaćom bužom.

– Koliko znam, poznata je doktrina da se Rusima ne dozvoli dolazak na topla mora. I oko Balkana su razni interesi. Znam da je bivša Jugoslavija znala držati balans između zapada i istoka. To su velike igre u koje ja ne bih ulazio. Što se tiče interesa „Trumpa“, svatko bi želio prodati svoju robu. Pogotovo jer je plin iz SAD zbog troškova proizvodnje podosta skuplji od ruskog. Mislim da se skepsa Rusa odnosi isključivo na višu cijenu plina, za koji, osim u slučajevima neke velike krize neće biti tržišta, ali i na druge dobavne pravce za ruski plin koji će (navodno) uskoro biti na raspolaganju i na Balkanu. Zašto Nijemci grade plinovod preko Baltika za ruski plin (upravo grade – dovršavaju drugu cijev?) a ne grade LNG na američki plin? – upozorio je dr.sc. Viktor Simončič nekadašanji za Tuđmanove vladavine zamjenik ministra okoliša i prije više od 20 godina predsjednik komisije koju je imenovala Vlada RH za LNG na Krku.

Photo: Youtube/Screenshot

Kao sa svim, kasnimo i s ovim.

Logičan je interes Bruxellesa da ima što više različitih mogućnosti za dobavu plina. Posebno kada višu cijenu žele platiti pojedine države. Ali Bruxelles neće plaćati razliku u cijeni plina. To će biti i ostati naš problem. Kako će skuplji plin podnijeti građani i privreda? Mogu li podnijeti višu cijenu od drugih država i ostati konkurenti? Već sada je cijene plina teško prihvatljiva za mnoge građane.

Kad su se već barem u medijima, ako ne već kod ravnodušnog i mlaodušnog na sve moguće načine izmanipuliranog i do gole kože odranog tzv.običnog, malog čovjeka, izvadile trublje, pa svatko puše u svoj rog kako je uostalom dobar, stari običaj u Hrvata kada je posrijedi neki problem, onda bi bilo dobro čuti: Zašto pro i zašto contra LNG-a?

– Bojim se da malo kasnimo i da ćemo teško naći tržište za plin s LNG-a (ako ne dođe do dugotrajnije krize), čak i ako se ne bi radilo o američkom plinu. Mislim da je i Katar i Alžir jeftiniji. No, ako LNG onda svakako onaj na kopnu i nikako plutajući. Operativni troškovi plutajućeg terminala su podosta viši od onih za kopneni terminal. Ne vidim što bi to posebno dobili. Plutajući terminal bi gradili drugi za nas, a ne mi, tako da ni u fazi gradnje ne vidim neku ozbiljniju korist. Plutajući terminal (možda) imao bi i nepoželjan vizualni efekt na Kvarnerski zaljev i turizam (meni osobno niti ne jer nemam ništa protiv industrije).- kazat će dr.sc. Simončič.

Negativnom i uhljebljivačkom politikom vladajući zanemaruju struku

– I plutajući i terminal na kopnu se mogu izgraditi na način da nema negativnog utjecaja na podmorje i općenito na okoliš. Naravno to traži posebne mjera zaštite i povećava investicijske i operativne troškove. To se mora uzeti u obzir kod ocjene koristi i troškova. Što se tiče utjecaja na turizma, mogao bi ga imati, ali po mom mišljenju najviše za lokalnu sredinu, a manje u širem (Kvarnerski zaljev) kontekstu. Vladajući ne vode računa čak niti o tome da se vode iz ugostiteljskih objekata u Nacionalnom parku „Plitvice“ ispuštaju desetljećima u škrapu, a problem se može riješiti doslovno s prihodom od ulaznica za vrijeme produženog vikenda.

Vladajući su negativnom i uhljebljivačkom politikom zanemarili struku i bojim se da nemaju kompetencije ocijeniti tako sofisticirane utjecaje (i moguće akcidente) kakav je mogući utjecaj od LNG-a. Nije ovo usamljen primjer. Studija utjecaja na okoliš koja je izrađena za potrebe istraživanja nafte i plina u Jadranu je jedan od drastičnih primjera nekompetentnosti i s time povezane opasnosti za ljude i okoliš. – zaključio je dr.sc. Simončič.

Čuli smo što nam govori dr. sc. Simončič. Posljednju riječ o izgradnji “čardaka ni na nebu nit na zemlji” ovoga LNG terminala ipak će imati, a tko drugi nego političari koji će se tako zaštiti od sviju kritika što će od svojih “fanovaca ili uhljeba potkovanih akademskim titulama koji važno vrte palce” naručiti razne studije. To su uostalom već i učinili. A možda će otvoriti i “100 i prvo” povjerenostvo po redu. Više ionako nitko ne zna reda niti broja tim “ljudima od povjerenja” koji sjede u svim tim povjerenstvima i sve nalikuje na zloguku atmosferu u Kafkinom procesu.

Photo: Youtube/Screenshot

Gradili bi plinski terminal, a nemamo pojma od koga plin kupiti, kome prodati ni po kojoj cijeni!

Iako svoju suzdržanost prema projektu izgradnje LNG terminala na Krku dijeli sa dr.sc. Simončičem i bivša ministrica zaštite okoliša, a sadašnja predavačica na VERN-u dr. sc. Mirela Holy ona je ipak kazala:

– Prvi razlog zbog kojeg podržavam LNG terminal je diverzifikacija dobavnih pravaca plina. Plin je važan tranzicijski energent jer je kompatibilan s obnovljivim izvorima. Ukoliko bi se projekt izgradnje LNG terminala realizirao na projektno cjelovit način, imao bi višestruke koristi. Reducirala bi se ovisnost o uvozu električne energije (prema Izvješću HERA-e za 2016. Hrvatska je uvezla 35,9% električne energije), razvilo bi se LNG brodarstvo (upravljanje posadom, održavanje brodova i puštanje u pogon nakon remonta), razvili bismo marketing za prodaju plina, bili bismo suvlasnik, operater i marketing kompanija za prodaju električne energije iz TE na plin te operater transportnog sustava plina i električne energije.”

Kako vrludamo između Amera, Rusa i Bruxellesa, mi zapravo ne znamo s kime započeti cijeli posao vezan za LNG terminal. Kako se uopće “uhvatiti tog posla” i od istog pitanja hvata nas panika.

– Projekt LNG u Hrvatskoj se ne realizira na cjelovit način. Ne znamo tko je naš partner u dobavi plina i po kojoj cijeni, ne znamo na koje ćemo tržište plasirali taj plin i po kojoj cijeni. Imamo ideju, ne znamo ju realizirati. Nismo predvidjeli izgradnju plinske TE na lokaciji, a to bi podiglo interes ozbiljnih partnera, svjetskih energetskih kompanija koje se bave proizvodnjom LNG-a, za ulazak u projekt. Hrvatska mora ponuditi poslovni plan koji će, osim tržišnih i komercijalnih uvjeta, obuhvatiti i sve ostale prednosti koje možemo ponuditi. Iz trenutnog načina razvoja LNG projekta nije razvidno koja i u kojem obujmu je planirana uloga Hrvatske u LNG lancu i na bazi čega su selektirane predložene tehnologije i kapacitet. Ostaje nejasno zašto nije razmatran razvoj TE na plin u paraleli s LNG terminalom. Paralelni razvoj ta dva projekta je nužan jer su ugovori za nabavu i opskrbu LNG-om (Supply Purchase Agreement) i ugovor za nabavu električne energije (Power Purchase Agreement) vezani i bazni su dokumenti za opravdanje i financiranje projekata. – kazala je Holy.

– Ako bi se projekt realizirao na cjelovit način efekti bi se vidjeli kroz zapošljavanje i gospodarski razvoj. Društvo ne može funkcionirati bez dostatnih količina vode, hrane i energije. Stoga je logično da država sama osigura ove potrebe jer na taj način novac ostaje u Hrvatskoj i financira se naše gospodarstvo, a ne gospodarstva drugih država. Ovakav projekt definitivno ima negativan utjecaj na okoliš i na turizam. Stoga se očekivani negativni utjecaj treba staviti u odnos prema ukupnom društvenom interesu od projekta, objektivno procijeniti je li prihvatljiv te, ukoliko jest, inzistirati na korištenju najboljih raspoloživih tehnologija – mišljenja je dr. Holy.

Photo: Youtube/Screenshot

Mali narod, velike ambicije

Usud malih naroda, posebice kada je riječ o Hrvatima je oduvijek bio tragi-komičan. Kako se kaže: “Mali narod, velike ambicije!” A zašto se mi, primjerice, ne bismo ugledali u jednog Mahatma Gandhija koji je rekao: “Moja je snaga u mojoj slabosti”, te svoju malenkost iskoristili za naš boljitak. Poput jedne Švicarske. Ta, što Švicarcima fali? Lijepo već stoljećima u miru “sjede u banci, broje novčiće, slažu i prikupljaju zlatne poluge iz cijelog svijeta, muzu krave, rade najbolji sir na svijetu (uz onaj francuski) i najbolju čokoladu Milku (uz onu belgijsku), narihtavaju urice i tako redom”. I mi bismo mogli musti naše krave i raditi poslije svih njih u Krašu prave krašotice i iskoristiti naš mikrosvijet za prosječnom građaninu ljepši svijet. Ali, ne! Mi moramo biti aktivni od NATO-a do UN-a i WTO-a, preko svih mogućih asocijacija u svijetu u kojem dok zagusti “mi smo suzdržani, jer se ne bi šteli mešati”. Dok, međutim “ide glatko, mi torbarimo novce uokolo”. I to prilično neuspješno i neuvjerljivo. O tome da imamo više stranaka od birača i više udruga od građana, više političkih stavova i ideologija od stanovništva, više povjerenstava od problema i glasniji smo od sadržaja koji iznosimo, da niti ne govorimo! Ali, zato lijepo molim, što nedostaje jednoj Švicarskoj? Samo, ptičjeg mlijeka!

Photo: Jan Arrhénborg/Wikimedia

Predsjedniku Savjeta Udruge Eko Kvarner Vjeranu Piršiću koji je zajedno sa Eko Kvarnerom prije nekoliko dana iz “orbite lansirao” studiju Eko Kvarnera o razlozima “contra” LNG-a na Krku, čini se da bliža vizija Hrvatske kao ” moja štalica, moja kravica”. U riječkom Novom listu Piršić je naveo “Da je u tijeku četvrti pokušaj realizacije LNG terminala i da je u tijeku upravni postupak procjene utjecaja na okoliš te da je, prema podacima kojima raspolaže, na Ekonergovu studiju u javnoj raspravi prispjelo oko 2000 primjedaba.” Nadalje, Piršić je ocijenio da projekt plutajućeg LNG terminala, na način na koji je predložen, predstavlja ekološku, ekonomsku i energetsku katastrofu.

Kao prijeporne dijelove projekta plutajućeg LNG terminala Piršić je posebno naveo  lokaciju i to što u prostorno-planskoj dokumentaciji plutajući LNG terminal nije posve ispravno uvršten, rekao je da bi izgradnja terminala uključivala i velike podvodne radove, gotovo »podvodni kamenolom« te da je prijeporno i korištenje mora za uplinjavanje ukapljenog tekućeg prirodnog plina.

– Korištenje klora u tom sustavu dovelo bi do ekološke katastrofe na Jadranu. Rekao je da smatra da je jasno dokazano kako je korištenje morske vode za uplinjavanje, što uključuje pothlađivanje mora i korištenje klora protiv obrasta algi i školjaka, jako opasno. Kazao je da se naselje Njivice nalazi u zoni rizika, dodavši da se, uz to, cijeli projekt naglašeno požuruje.

Predsjednik savjeta Eko Kvarnera Vjeran Piršić pozvao je sve građane, koji su već dali primjedbe na Ekonergovu studiju utjecaja na okoliš, da svojim saznanjima, prijedlozima i primjedbama pridonesu poboljšanju danas predstavljenog dokumenta, tj. stručnog mišljenja o gradnji plutajućeg LNG terminala, koju je izradio riječki DLS, poručio je Piršić.

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: