ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Hrvati jedu tri puta manje ribe od Portugalaca!

ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Hrvati jedu tri puta manje ribe od Portugalaca!

2733
Podijeli objavu
Photo: Pixabay

Hrvati jedu zabrinjavajuće malo ribe, pokazalo je najnovije istraživanje Eurofisha – međunarodne organizacije za razvoj ribarstva i akvakulture u Europi, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede. Prosječno kućanstvo troši manje od 1 kg ribe po obroku, a s ukupnom potrošnjom od samo 18,4 kg po stanovniku, daleko smo ispod europskog rekordera Portugala, čiji prosječan stanovnik godišnje konzumira čak 55,3 kg ribe! 

Riba pripada skupini namirnica životinjskog porijekla koja je bogata proteinima i visoko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama, te redovno konzumiranje ima blagotvorni učinak na ljudsko zdravlje. Iako je svježa riba široko dostupna u Europi, konzumacija u većini država članica Europske Unije (EU-28) je ispod preporučenih količina. Trenutna konzumacija na nivou EU iznosi otprilike 12 milijuna tona godišnje, od čega na uvoz otpada 60 %. Svjetska konzumacija ribe iznosi 20,1 kg po stanovniku u 2015 . Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA), europski prosjek konzumacije iznosi 25,5 kg po stanovniku, no postoje velike razlike između pojedinih država članica, pa tako konzumacija u Portugalu iznosi rekordnih 55,3 kg, dok Španjolska drži drugo mjesto s 46,2 kg po stanovniku . Iako su Hrvati većim dijelom, prema mentalitetu, kulturi, načinu života i prehrani, bliski ostalim stanovnicima Mediterana, još su skromni potrošači ribe. Konzumacija ribe u Hrvatskoj je vrlo niska, te ona prema EUMOFA izvoru iznosi 18,4 kg po stanovniku u 2015., dok prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), konzumacija ribe kod hrvatskih potrošača iznosi od 8 do 9 kg po stanovniku u 2012.

Photo: Željko Višić

Uzimajući u obzir dugu tradiciju ribarstva koje je neodvojivi dio identiteta obalnog i otočnog stanovništva, navedene količine su neopravdano niske. Pored toga što ribarstvo opskrbljuje tržište sa zdravom hranom, ono predstavlja zaštitni znak tradicijskog načina življenja na Jadranu. Unatoč očiglednoj važnosti ribe u prehrani, ona je često zanemarena u diskusijama o nutritivnim vrijednostima i zdravstvenim blagodatima, stoga dobivanje jasne slike o konzumaciji ribe i njenoj ulozi u prehrani kod Hrvata predstavlja svojevrsni izazov.

U 2015. godini, Hrvatska je prema podacima Uprave ribarstva, Ministarstva poljoprivrede, imala ukupnu proizvodnju proizvoda ribarstva i akvakulture od 89.138 tona , te je prema podacima DZS neto izvoznik, odnosno izvozi (818 304 tis. kn) više ribe nego što uvozi (159 015 tis. kn) – što daje temelje za povećanje količine aktualne konzumacije ribe. U Hrvatskoj je do sada provedeno svega nekoliko pojedinačnih istraživanja o konzumaciji ribe, uz korištenje različitih metoda, što dovodi u pitanje usporedivost raspoloživih podataka i onemogućava utvrđivanje trendova.

Upravo zbog toga se nametnula potreba za provođenjem cjelovitog istraživanja koje će dati odgovor na pitanje je li i zbog čega je trenutna konzumacija ribe u RH ispod prosjeka EU, kakvo je opće znanje i stav Hrvata prema konzumaciji ribe, a posebice prema konzumaciji ribe iz uzgoja. U cilju dobivanja najaktualnijih reprezentativnih podataka i spoznaja o konzumaciji ribe na području cijele Hrvatske, Eurofish, međunarodna organizacija za razvoj ribarstva i akvakulture u Europi, je proveo istraživanje tržišta i izradio izvještaj pod nazivom „Konzumacija ribe u Republici Hrvatskoj“ na zahtjev Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske koji je bio podnesen tijekom redovne, 15. sjednice Upravnog vijeća Eurofish-a u Kopenhagenu 2016 godine, kojeg je RH redovna članica.

Photo: Željko Višić

Navike i preferencije potrošača pri konzumaciji ribe u Hrvatskoj

Velika većina ispitanika konzumira ribu (87 %). Izrazito visoki postotak konzumacije ribe zabilježen je u regiji Istra i Primorje (97 %), dok je takva tendencija niža u kontinentalnim regijama Sjeverne (78 %) i Središnje Hrvatske (82 %). Manji dio ispitanika ne konzumira ribu i to prvenstveno jer im se ne sviđa okus/miris (54 %) ili nemaju naviku (27 %). Cijena predstavlja važan faktor za manji dio populacije (17 %). U svim regijama je zabilježeno da ispitanici konzumiraju ribu zbog dobrog okusa (58 %) i dobrog utjecaja na zdravlje (47 %).

Photo: Jurica Gašpar

Ukupno gledajući, svježi proizvodi se najviše konzumiraju (88 %), pogotovo u jadranskim regijama; Dalmaciji, Istri i Primorju. Oko 2/3 ispitanika konzumira smrznutu ribu (65 %), dok nešto više od polovice (56 %) preferira konzervirane / prerađene proizvode. Smrznuti proizvodi se češće konzumiraju u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu. Pored ostalih proizvoda ribarstva (10 %), odnosno školjaka, glavonožaca ili rakova, riba je glavni izbor (84 %) za većinu potrošača, i to u svim regijama.

Stanovnici Hrvatske najčešće konzumiraju oslića (40 %), srdelu ( 38 %) i šarana (24 %), dok je redoslijed na razini regija drugačiji. Tako u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj se na jelovniku najčešće nalazi šaran, u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu prvo mjesto zauzima oslić, dok stanovnici Dalmacije i Istre i Primorja favoriziraju srdelu. Desetina ispitanika koji preferiraju ostale ribarske proizvode, najčešće konzumiraju lignju (68 %) i hobotnicu (34 %).

Hrvatski potrošači konzumiraju ribu kod kuće jednom ili nekoliko puta tjedno (71 %), s učestalijom konzumacijom jednom tjedno (44 %) i s izraženijom frekvencijom u jadranskim regijama – Dalmaciji, Istri i Primorju. Za razliku od konzumacije kod kuće, riba se uglavnom konzumira izvan kuće samo nekoliko puta godišnje (75 %).

Photo: Pixabay

Prosječno kućanstvo troši manje od 1 kg (45 %) ili 1–2 kg (47 %) ribe po obroku, što iznosi otprilike 0,4 kg po članu kućanstva. U većini kućanstava s djecom sva djeca konzumiraju riba (71 %) ili samo neka od djece (19 %).

2/3 potrošača kupuje ribu na ribarnici, dok nešto više od polovice to prakticira u trgovačkim centrima. Ribarnice su najčešće mjesto za kupnju u jadranskim regijama, i to prvenstveno radi bolje kvalitete i svježine ribe (49 %), te pristupačnosti lokacije (33 %). Generalno, potrošači smatraju ponudu ribe prosječnom.

Pri kupnji, većina potrošača preferira ribu podrijetlom iz Hrvatske (55 %), dok manji dio radije bira ribu iz vlastite regije (29 %). Preferencija potrošača za odabir ribe iz vlastite regije je najzastupljenija u jadranskim regijama. Razlozi koji utječu na preferiranje kupnje ribe podrijetlom iz Hrvatske su prvenstveno povezani s dobrom kvalitetom i prepoznatljivim dobrim okusom. Cijena (45 %) i kvaliteta (39 %) predstavljaju glavne faktore koje potrošači uzimaju u obzir tijekom obavljanja kupnje.

Stav potrošača prema ribi

Hrvatski potrošači preferiraju divlju ribu (62 %) naspram ribe iz uzgoja (13 %). Zanimljivo je da je ova razlika manje izražena u kontinentalnim regijama; Slavoniji, Sjevernoj i Središnjoj Hrvatskoj. Morska riba je znatno popularnija (60 %) u odnosu na slatkovodnu ribu (22 %) na nivou cijelog uzorka ispitanika, dok je situacija drugačija na razini regija, gdje potrošači u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj preferiraju uglavnom slatkovodnu ribu. Informacije o važnosti konzumacije ribe se najčešće dobivaju preko vlastitog iskustva (47 %) i televizije (35 %). Polovica ispitanika je zainteresirano za kušanje novih proizvoda. Niža cijena (54 %) i bolja dostupnost, kao i širi izbor ribe (23 %) bi potaknuli stanovnike Hrvatske na učestaliju nabavu ribe.

Photo: Boris Kačan

Općenito znanje o ribi iz uzgoja

Većina ispitanika smatra da je riba iz uzgoja masnija (69 %) i slabije kvalitete (51 %) od divlje. Potrošači drže da je riba iz uzgoja skupa (45 %) i da izgled te okus nisu prirodni (35 %). Općenito gledajući, znanje o ribi iz uzgoja nije procijenjeno kao visoko, s obzirom da se četvrtina ispitanika izjasnila kao nedovoljno informirana o ribi iz uzgoja, dok je 44 % informirano. Uglavnom, potrošači u Hrvatskoj smatraju da bi ih za češću kupnju ribe iz uzgoja potaknuli elementi kao što su niža cijena (65 %), bolja vidljivost podrijetla ribe (64 %), bolja kvaliteta (61 %), šira ponuda (58 %) i veća količina informacija (58 %). Navedeni faktori imaju nižu tendenciju utjecaja na odluku potrošača u jadranskim regijama, a pogotovo u Dalmaciji.

Stav potrošača prema informacijama na proizvodima ribarstva

Manje od trećine potrošača smatra informacije na deklaracijama jasnim i razumljivim (31 %), lako dostupnim (30 %) i istinitim (26 %). Dostupne informacije o ribi se smatraju umjereno jasnima, kompletnim i povjerljivim. Za većinu potrošača datum trajnosti je najvažnija informacija pri kupnji ribe (53 %), nakon čega slijedi podrijetlo ili područje ulova (26 %), stoji između ostalog u rezultatima istraživanja Eurofisha, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

I.B.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: