POMORSKE TRAGEDIJE U 2017. – Spašeno 170 plovila i 746 ljudi, a...

POMORSKE TRAGEDIJE U 2017. – Spašeno 170 plovila i 746 ljudi, a evo koje su nesreće bile najčešće!

777
Podijeli objavu
Photo: Ilustracija/ZD News

U prvih deset i pol mjeseci prošle godine na našem dijelu Jadrana život su izgubile 33 osobe. Još šest se vodi kao nestalo i njihove sudbine zasad nisu službeno zaključene. Iako podaci ne obuhvaćaju posljednjih petnaestak dana minule godine, broj smrtno stradalih je premašio crne brojke iz godine prije kad su poginule 32 osobe, (a na kraju 2016. još se jedna osoba vodila kao nestala). Dvije godine prije, odnosno 2015. poginule su 33, a 2014. 36 osoba.

Brojne akcije

Za šest osoba koje su među stradalima na moru u prošloj godini naknadno je utvrđeno da su zapravo umrle prirodnom smrću, a ne od izravne posljedica neke od pomorskih nesreća (u statistikama smrtno stradalih praktički u svakoj godini ima slučajeva da na plovilima ili za kupanja ljudi dožive infarkt ili nešto slično, pa preminu).

U pomorskim nesrećama, u prvih deset i pol mjeseci ove godine ozlijeđena je 51 osoba. U više od četiri stotine najopasnijih traganja i spašavanja ne moru pružena je pomoć, odnosno spašeno je 746 osoba. Što se plovila tiče, spašeno je 12 brodova, 108 brodica, 22 jahte i 28 raznih ostalih plovila. Prema podacima do sredine prosinca ukupno su poduzete 424 akcije traganja i spašavanja (2016. u cijeloj godini 447). Broju stradanja i nesreća sigurno je pridonijela i vrlo jaka turistička sezona s znatnim povećanjem broja turista i plovila.

Sudari, oluje…

Ovi podaci odnose se samo na one najopasnije akcije traganja i spašavanja na moru koje su poduzete u zonama odgovornosti i preko Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru iz Rijeke i njihovih centara u Puli, Rijeci, Senju, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku. Inače računa se da je s mora zbog raznih problema upućeno više od 1500 poziva za pomoć. Ostali su rješavani preko komercijalnih službi za pružanje pomoći na moru i drugih sudionika u pomorskom životu, ribara, vlasnika privatnih plovila i slično.

Već do sredine kolovoza prošle godine smrtno su stradale 24 osobe. Smrtonosni sudari, gaženja plivača, nestanci u oluji i slično bili su najopasniji uzroci pomorskih tragedija. Najteža nesreća se zbila se još u proljeće i prije no što je počela najveća najezda plovila. To je poznata tragedija iz 25. travnja u 21.20, kad su se po velikom nevremenu u blizini Suđurđa na otoku Šipanu u Koločepskom kanalu, sudarili službeno plovilo Lučke kapetanije Dubrovnik, brod Danče i gumenjak koji je prevozio devet osoba, od kojih je ukupno sedmero poginulo ili se smatraju nestalima. Brod Danče je bio je pod rotacijom u hitnom medicinskom transportu na otok Mljet, a ljudi u gumenjaku su se vraćali na kopno s rada na jednom objektu kojeg su pripremali za turističku sezonu…

Photo: Miroslav Lelas/Dalmacija danas

Gliseri među kupačima

Ljeti se uglavnom događali opasni, pa i tragični sudari brodica, ali i jet-skija. Bilo je gaženja plivača, preko kojih su prešli vozači glisera, nekontroliranih i opasnih vožnji, pa i izlijetanja glisera na kopno među kupače… Spašavanja vozača pedalina i daskaša. Velikih požara i slično… O tom smo smo izvještavali u ljetnim mjesecima kad se i dogodio najveći broj stradavanja.

No, iako se jako smanjio broj plovila na moru, i posljednjih mjeseci 2017. nesreće i opasnosti bile su i dalje prisutne. Razlog su bile velike i opasne oluje, o čemu svjedoči više pogibija koje smo zabilježili u posljednja tri mjeseca minule godine. Primjerice, opasan je bio vikend 10. – 11. rujna kada je bilo jako nevrijeme. Najviše nezgoda tada je zabilježeno na Kvarneru, gdje se dogodila i pomorska nesreća, u kojoj su teže ozlijeđena dva slovenska nautičara prilikom nasukavanja njihove brodice u akvatoriju Malog Lošinja. Službenici MRCC Rijeka 10. rujna u 10.44 sati zaprimili su poziv pogibelji od očevica, koji dojavljuje o brodolomu na hridinama jedne od uvala s istočne strane otočića Koludarac, nedaleko od Malog Lošinja.

Obaviještena je Lučka kapetanija Rijeka, odnosno, nadležna Lučka ispostava Mali Lošinj čiji službenici su odmah isplovili prema mjestu brodoloma. S morske strane zbog visokih valova i plitkih podmorskih hridi, nije se moglo, stoga su u spasilačku akciju angažirani pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja, koji su brodicom malološinjske Ispostave ubrzo prevezeni do najbliže pristupne točke poziciji, gdje su zatekli dva slovenska brodolomca i jednu osobu, dojavitelja nesreće. Dvojica brodolomaca, A.K. (rođen 1968. godine), voditelj i vlasnik nasukane brodice i B.Z. (rođen 1976. godine), član posade, obojica državljani Slovenije, odmah su nosilima evakuirani na brodicu Lučke ispostave Mali Lošinj i prevezeni u Mali Lošinj gdje su brodolomce preuzeli djelatnici Hitne medicinske pomoći.

Photo: HGSS

Serija spašavanja

Sa zadarskog područja u isto je vrijeme javljeno o havariji jedrilice…, kod Omiša o nastanku daskaša iz kampa, koji je poslije spašen. Jedrilica Bolshoy, u vlasništvu hrvatske čarterske tvrtke sa sedam putnika i jednim članom posade, nasukala se na rt Gomilica na otoku Braču. Srećom završilo je bez ozlijeđenih i bez prodora mora… Jedrilica Mare Animi u vlasništvu hrvatske čerterske tvrtke, nasukala se na šibenskom području… Posada jedrilice New Love, dužine 27 metara, njemačke zastave nasukala se kod luke Gruž zbog kvara kormila. Svima je pružena pomoć…

Navečer 11. rujna u 21.16 stigla je dojava o nestanku ronioca, N.J. (1981. godine), državljanin Hrvatske, a koji je prema izjavi supruge, krenuo roniti bez boca u području ispod konavoskih stijena. Budući da je u vremenu dojave već nastupila noć, a na moru su vladali izrazito nepovoljni vremenski uvjeti, MRCC Rijeka pokrenula je koordiniranu potražno-spasilačku akciju u suradnji s nadležnom Lučkom kapetanijom Dubrovnik, Pomorskom policijom Dubrovnik, Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS) i Javnom vatrogasnom postrojbom Konavle (JVP). Uz pomorsku potragu istovremeno je koordinirano i kopneno traganje za nestalim.

Već u 21.27 MRCC Rijeka je obaviještena da su pripadnici HGSS-a uočili nestalog ronioca u moru nedaleko od konavoskih stijena, koji zbog visokih valova i jakih udara vjetra nije mogao isplivati na obalu, te mu je bačen kolut za spašavanje.

Budući da po nevremenu niti jedno od plovila uključenih u potragu nije uspjelo doploviti bliže roniocu, odlučeno je da ga pripadnici HGSS-a povuku konopcima do obale, što je uspješno izvedeno u 23.15, kada je spašeni ronilac bez vidljivih ozljeda predan na pregled djelatnicima Hitne medicinske pomoći u daljnje postupanje.

Photo: Youtube/Screenshot

Požar na jahti

– 21. rujna u 16.02, iz Splita je javljeno o drugom roniocu s bocama stradalom, najvjerojatnije zbog nepropisno obavljene dekompresije, prilikom izrona ispred otoka Šolte, gdje je sudjelovao u organiziranoj ronilačkoj turi. Službenici MRCC-a Rijeka u komunikaciji s kolegama stradalog ronioca naložili su im da ga ukrcaju na ronilački gumenjak i hitno krenu prema Splitu, odnosno, ususret brodici LI Milna, čiji službenici su ih presreli na 2 nautičke milje od Milne, prekrcali stradalog te nastavili hitan medicinski prijevoz u Split, gdje su pristali u 16.40 sati i ronioca predali djelatnicima Hitne medicinske pomoći. Stradali ronilac, D.P. (rođen 1995. godine), državljanin Švedske, zadržan je u bolničkom liječenju.

– Također 21. rujna u 22.50 službenici MRCC-a Rijeka zaprimili su dojavu očevidaca o požaru na jahti usidrenoj na bovi ispred Primoštena. Nedugo po dolasku na poziciju, službenici šibenske Lučke kapetanije izvijestili su da je požar zahvatio veći dio nadgrađa motorne jahte Vagabond II, dužine 14,60 metara, porivne snage 404 kW iz dva brodska pogonska stroja, njemačke zastave u vlasništvu K.J.D., državljanina Njemačke.

Utvrđeno je da je vlasnik već prekrcan na jednu brodicu i da na plovilu nema nikoga od članova posade ili putnika. No, u spremnicima je preostalo oko 700 litara pogonskog dizelskog goriva, te dvije plinske boce u potpalublju, pa je jahta i zadržana na zatečenoj poziciji oko 150 metara od obale, gdje su upućeni i djelatnici tvrtke za pružanje komercijalnih usluga saniranja onečišćenja mora i morskog okoliša. S obzirom na intenzitet požara, pripadnici JVP Šibenik nisu uspjeli ugasiti vatru na jahti, koja je nedugo potom u 00.05 sati potonula…

– Jedrilica sa šesteročlanom poljskom posadom nasukala se 25. rujna na otoku Visu zbog nemogućnosti sidrenja uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta na moru. Svi su spašeni…

Photo: Bol, Croatia/Facebook

Jedriličar u moru

– Problema je bilo i tijekom Mrdujske regate 7. listopada, koja je održana unatoč nepovoljnom vremenskim uvjetima na moru. Od člana posade jedrilice Stella Maris zaprimljena je obavijest o padu jednog člana posade druge regatne jedrilice Remorker u more, na udaljenosti oko 500 metara od rta Gomilica na otoku Braču, nakon čega su ga izgubili iz vida…

O pomorskoj potrazi za D.D. (2002. godine), državljaninom Hrvatske, obaviješten je i organizator regate, koji je ujedno obaviješten i o nasukavanju dviju jedrilica na rtu Gomilica. Jedna od nasukanih jedrilica nedugo nakon nasukavanja je potonula. Posade su u komunikaciji sa službenicima splitske Lučke kapetanije potvrdili da srećom nema ozlijeđenih i da su uspjeli izaći na obalu.

U 13.08 u središnjicu za spašavanje MRCC-a Rijeka javljeno da je nestali natjecatelj isplivao na obalu otoka Brač. Nedugo potom telefonski se javio i potvrdio da je neozlijeđen, o čemu je središnjica obavijestila sve sudionike potražno-spasilačke akcije, koja je tada i zaključena.

– Službenici Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) 10. listopada u 05.13, zaprimili su poziv člana obitelji o nestanku Ž.M. (1947. godine), s Krka nakon što se nije vratio iz ribolova u koje je isplovio vlastitom brodicom 9. listopada u 17.30 iz Njivica, na otoku Krku.

Odmah po zaprimljenoj dojavi MRCC Rijeka pokrenuo je koordiniranu potražnu akciju za nestalim ribolovcem u suradnji s Lučkom kapetanijom Rijeka, čiji službenici su već u 06.15 dojavili pronalazak nestale brodice na 1,5 nautičku milju ispred mjesta Kijac, nedaleko od Njivica, a u brodici i nestalog ribolovca. No, on nije davao znakove života, pa su službenici odmah primijetili postupak reanimacije tijekom hitnog teglja do Njivica, gdje je po pristajanju, nažalost, ustanovljena smrt.

Ugroženi ribolovac

– Službenici senjske Lučke kapetanije zaprimili su 16. listopada u 07.35 dojavu zapovjednika trajekta Cres o pomorskoj nezgodi u trajektnom pristaništu, u luci Žigljen na otoku Pagu. Prilikom manevra pristajanja po izrazito gustoj magli, motornom trajektu pokvario se brodski radar, uslijed čega je pramčanim dijelom udario u obalu. Nitko od putnika i posade nije ozlijeđen, a nije bilo štete ni na vozilima i prevoženom teretu. Na trajektu je nastalo oštećenje oplate na pramčanom dijelu broda, promjera 50×20 cm, na 1,5 metara iznad razine mora.

– 27. listopada u 21.48 iz Splita je stigao poziv očevica o manjoj brodici čiji voditelj vjerojatno gubi nadzor s obzirom na izrazito jake udare bure i nemirno more nedaleko od Stobreča u pravcu otoka Brača. Kako je u trenutku dojave najbliže dojavljenoj poziciji bio motorni trajekt Hrvat, zapovjedniku je iz MRCC-a Rijeka naloženo obaviti površinsku potragu prije uključenja službenika nadležne Lučke kapetanije Split u akciju.

U međuvremenu, u 22.25 u Središnjicu je zaprimljen i poziv člana obitelji koji je dojavio o nestanku B.F. (rođen 1941. godine), hrvatski državljanin, a koji je dan prije isplovio iz Stobreča u ribolov na brodici tipa Dalmatinka, dužine 6 metara bijele boje, što je odgovaralo opisu brodice za kojom je već trajala potraga na moru.

Službenici splitske Kapetanije u 23.50 pronašli su nestalog ribolovca, neozlijeđenog na njegovoj brodici, te su ga uzeli u tegalj prema splitskoj gradskoj luci, no nedugo potom, uslijed velikih valova došlo je do naplavljivanja i potonuća brodice, koja je stoga puštena iz teglja, a spašeni ribolovac iskrcan je u Luci Split, u 00.26 kada je ova akcija uspješno okončana.

Photo: Regional ExpressYoutube/Screenshot

Platforma bez kontrole

– Istog popodneva izbio je požar na motornoj jahti u Marini Mandalina u Šibeniku. Požar je ugašen. Pregledom je utvrđeno da je vatra izbila u predjelu strojarnice odakle se proširila krmenim dijelom motorne jahte Eternity, dužine 28,8 metara, hrvatske zastave, dok je boravila na vezu. U nezgodi nema ozlijeđenih.

Lučka kapetanija Pula izvijestila je 13. studenoga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) o teškoj pomorskoj nesreći po jakom nevremenu u pulskoj luci Uljanik, gdje se novogradnja naftne platforme, zbog jakih udara vjetra otrgnula s veza te udarila u motorni brod na vezu, pri čemu srećom nije bilo stradalih, no nastala je značajna materijalna šteta.

Za vrijeme orkanskog nevremena dojavljeno je o pucanju privezne užadi na novogradnji Apollo, (brod – platforma) koja je nekontrolirano otplutala prema gatu Molo Carbone, gdje su na vezu bili Brodospasovi brodovi za opskrbu platformi. Naftna platforma Apollo je udarila u gat, odnosno u Brodospasov motorni brod Silni, na kojemu u trenutku udara nije bilo posade. Od jačine udara došlo je do nagnuća Brodospasova broda, koji je počeo ubrzano primati more. Na brodskoj palubi primijećeno i strujno iskrenje. Na naftnoj platformi je utvrđeno oštećenje oplate iznad razine mora, nastalo prilikom udara u pristanišni gat.

Naftna mrlja

Budući da je na brodu Silni u trenutku nesreće preostalo oko 14 tona pogonskoga goriva, postojala je opasnost od većeg onečišćenja mora, jer je brod potonuo do razine palube, stoga je LK Pula na poziciju nesreće angažirala pripadnike Javne vatrogasne postrojbe Pula i tvrtku specijaliziranu za komercijalno uklanjanje onečišćenja iz mora i morskog okoliša. Oko broda je uočena plutajuća naftna mrlja, čije širenje je ograničeno plutajućom branom…

Svi ovi slučajevi svjedoče o ćudima mora i opasnostima koje prijete, te o posebnoj pažnji koju treba posvetiti meteorološkim najavama i opremi prije no što se izlazi na more. Nesreće se uvijek mogu dogoditi, ali ako su ljudi oprezni i pripremljeni sigurno će ih biti manje, a posljedice mnogo blaže.

Photo: Pixabay

Slobodna Dalmacija

 

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: