PRVIĆ: Događa li se razvoj otoka ili pojedinačnih interesa?

PRVIĆ: Događa li se razvoj otoka ili pojedinačnih interesa?

665
Podijeli objavu
Photo: Boris Kačan

PRVIĆ – Na nedavno održanoj radionici o budućnosti razvoja otoka mještani su se odazvali u velikom broju, no ostalo je nejasno kud’ plovi “brod” Prvić? Radionica na temu razvoja otoka Prvića prezentirala viziju organizatora, ali nije ponudila odgovore na ključna pitanja problema infrastrukture bez čega nisu izvjesna značajna ulaganja u otok, piše Pokret otoka.

U nedjelju, 28. siječnja, pred hotelom Olympia Sky u Vodicama je neobično živo. Stiže se brodicama, automobilima, motociklima. U 11 sati u dvorani hotela je na rasporedu radionica o planu razvoja otoka Prvića, gdje bi se trebalo raspravljati o ključnim problemima koji koče razvoj ovoga maloga otoka šibenskog arhipelaga.

Veliki interes Prvićana za aktivno sudjelovanje na radionici

Na radionicu je stiglo preko stotinu Prvićana, što stalnih stanovnika, što ‘vikendaša’, privučenih imenima sudionika koja su navedena u pozivu obješenom na oglasnim pločama u oba mjesta na otoku, nekoliko dana ranije. Među navedenim imenima nije pisalo tko je organizator događaja.

Ipak, to svi znaju, organizator je Arash Repač, jedan direktora turske podružnice Lukoila, koji posjeduje vikendicu na otoku Prviću i koji ima svoju viziju razvoja otoka.

Od sedam osoba navedenih u pozivu, samo je troje sudionika prisustvovalo radionici. Izostali su najavljeni Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije, Nelka Tomić, gradonačelnica Vodica, Branka Juričev-Martinčev, bivša gradonačelnica Vodica i saborska zastupnica te Ante Cukrov Desto, predsjednik vodičkog ogranka HDZ-a.

Radionica je po definiciji, društveni odnos između proizvođača i potrošača određenih proizvoda pa je izostankom predstavnika aktualne vlasti, radionica o otoku Prviću upravo to i bila – prezentacija proizvoda sudionika uz uvjeravanje prisutnih da su baš ti njihovi proizvodi ono što bi otok Prvić i njegovi stanovnici trebali kupiti.

Photo: Boris Kačan/Pixabay

Razvoj otoka ili prezentacija pojedinačnih interesa?

Koji su to konkretno proizvodi, ostaje nejasno jer konkretan plan razvoja otoka Prvića nije prezentiran, a svoje projekte provedene u nekim drugim destinacijama su predstavili Davor Popović, arhitekt, nizozemska tvrtka Carve – proizvođač igrališta za djecu i Srećko Favro, stručnjak s područja nautičkog turizma.

Nazočni su imali priliku vidjeti nebodere i hotele u Italiji, igrališta za djecu u Singapuru i drugim destinacijama, marine u Maslinici na Šolti, na Korčuli, u Rogoznici, itd. Ono što su svi okupljeni došli vidjeti – projekt razvoja otoka Prvića – nije prezentirano.

Međutim, organizator radionice, uz privatni dječji hotel kojeg bi podizao na vlastitom zemljištu, gradio bi i niz sadržaja za djecu na nekoliko lokacija javnih površina na otoku, a idejni projektant i izvođač radova bi bila, ovdje prisutna, nizozemska tvrtka Carve.

Photo: Burni Prvić Peticija

Može li se pričati o razvoju marine prije rješavanja konkretnih otočkih problema?

Repač već godinama podržava i projekt marine, koja je u listopadu ucrtana i u UPU Grada Vodica, a oko čijeg kapaciteta se već dugo spore mještani. Stoga su nakon prezentacija slijedile teme:

  1. kanalizacija i smeće;
  2. dječja igrališta, nogometno igralište Prvić Luka;
  3. prenamjena škole u Prvić Šepurini i škole u Prvić Luci;
  4. trg i zgrada Mjesnog odbora Šepurine;
  5. porat Šepurine;
  6. marina Fausta Vrančića;
  7. razno i prijedlozi za iduću radionicu.

Prije nastavka se okupljenima obraća Irena Kursar, voditeljica Ekološke udruge Šepurine, koja ukazuje na još jednog, skrivenog prezentera ove radionice. Riječ je o Linu Vlahovu, kandidatu za mjesto predsjednika Mjesnog odbora Šepurine na predstojećim izborima 25. veljače, inače bliskom suradniku Arasha Repača.

Kursar ističe kako je neobično i nimalo fer da se ovakav skup održava u Vodicama i u vrijeme ‘tehničke vlade’ jer su mjesni odbori oba otočna mjesta u fazi mirovanja pred izbore. Organizator je na navedeno utvrdio kako nitko ovdje nije niti spomenuo izbore i politiku, ali pred sam kraj radionice na binu se penje spomenuti Lino Vlahov i poziva okupljene da potpišu kandidacijsku listu u njegovu korist.

Navedene teme rasprave su zapele već na prvoj točki – kanalizaciji koje nema i odvozu smeća koje je nemoguće riješiti bez izostalih mjerodavnih osoba, a kojima bi se mogla uputiti i konkretna pitanja.

Biti protiv predloženog plana ne znači biti protiv razvoja otoka!

Ostatak radionice je očekivano emotivan – unatoč nesuglasicama žitelja u kojem bi se smjeru trebao odvijati rad za boljitak otoka, u jednom su složni svi – nešto se učiniti mora. Svjetlana Jurlin Livić je istaknula kako je, bez obzira na popis stanovništva iz 2011., broj stalnih otočana puno manji, a u Prvić Luci trenutno živi tek 19 osoba mlađih od 50 godina.

Damira Škarica, poduzetnica iz Prvić Luke smatra da je marina nužna za razvoj turizma i društvenog života otoka. “Tko je protiv ovog plana, protiv Prvića je”, kaže, zaboravljajući pritom da protivnici Repačevih vizija nisu protiv izgradnje marine, već se zalažu za onu manjih gabarita do 90 vezova, bez megalomanskih zahvata u prostoru na otoku od samo 2,4 kilometara četvornih površine.

Da sve nije tako jednostavno potvrdit će i prof. dr. sc. Tihomir Luković, još jedan stručnjak za nautički turizam Sveučilišta u Dubrovniku, koji je igrom slučaja sjedio u publici. Iz njegovog osvrta na radionicu o otoku Prviću:

“Na ovom skupu je istaknuta parola «promjena na bolje», ali treba se osloboditi te predrasude, jer sve promjene ne vode nužno prema boljitku. Ima ih jako puno koje su vodile prema lošem. Promjene koje vode prema boljem temelje se na znanju, stabilnom gospodarskom sustavu i političkoj volji.

Nadalje se pitam zašto se prisutnima dalo pregršt neistina, zabluda i predrasuda. Da li je to stvar neznanja prezentatora ili intencija pošto-poto uvjeriti prisutne u važnost marine? Da je marina dobrodošla, globalna je istina, ali je potrebno znati da, vezano za relaciju marina-destinacija ima niz varijanti koje se kreću u rasponu od «nula&minus» koristi za destinaciju, pa do izrazite koristi. Marina bi u slučaju otoka Prvića zaista dobrodošla, ali se postavlja niz pitanja, čija marina, kolika, održivost, gdje, otkud sredstva, koji su uvjeti za nju, itd. Sve ono najvažnije ostalo je otvoreno. Valjda opet za naredne radionice?

Pokret otoka

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: