Za svaku ribarsku luku po 37,5 milijuna kuna

Za svaku ribarsku luku po 37,5 milijuna kuna

986
Podijeli objavu
Photo: Boris Kačan

Ovo je prilika za naše ribarstvo koju bi bilo ludost propustiti. Tim riječima predsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Mato Oberan preporučuje ovih dana otvoreni natječaj Ministarstva poljoprivrede za dogradnju postojećih ribarskih luka i iskrcajnih mjesta kojim se lučkim upravama, lokalnim vlastima i ostalim koncesionarima ribarske infrastrukture stavlja na raspolaganje 41 milijun eura iz EU fondova i državnog proračuna.

Prilika 

– U naše ribarske luke i iskrcajna mjesta dugo vremena nije ulagano gotovo ništa, s jedne strane zbog nedostatka novca, a s druge zbog nerazumijevanja lokalne samouprave, koja je veću razvojnu i ekonomsku šansu vidjela u nautičkom turizmu – kaže Oberan za Slobodnu Dalmaciju. Suglasan je sa zaključkom da je Europska unija u ovom slučaju bolje prepoznala naš interes od nas samih. Naime, kako stvari stoje, da nije Unije i njezinih potpora (od ukupnog iznosa ona nepovratno daje 31 milijun eura), tko zna kada bi se ribarskim lukama stavio ovoliki novac na raspolaganje.

– Uvjeren sam da će osigurani iznos potpora u Hrvatskoj biti iskorišten u cijelosti ili gotovo u cijelosti – zaključuje Oberan.

Tko zadovoljava kriterije

Kako Slobodna doznaje u Ministarstvu poljoprivrede, desetak koncesionara ribarskih luka moglo bi se javiti na natječaj za potpore modernizacije.

– Iz intenzivnih dogovora s ribarima, ali i s nadležnim državnim i županijskim institucijama, utvrđeno je desetak lokacija koje bi svojim prostornim položajem te koncentracijom ribara zadovoljile sve potrebe koje se traže od jedne ribarske luke. To se prvenstveno odnosi na ribarske luke u Dubrovniku (Sustjepan), Veloj Luci, Brižinama, Komiži, Zadru (Gaženica), Lamjani (Kali), Krku, Novalji, te u Rogoznici i Puli, za koje je država ranije i osigurala financijska sredstva za izradu potrebne dokumentacije – navode u Ministarstvu poljoprivrede. Prema saznanjima Ministarstva, za sada kompletnu dokumentaciju potrebnu za natječaj imaju ribarske luke Lamjana i Krk, dok su ostale u fazi izrade i ishođenja potrebne dokumentacije. Maksimalan iznos potpore koju jedna ribarska luka može dobiti je pet milijuna eura (ili 37,5 milijuna kuna), dok iskrcajno mjesto može dobiti do pola milijuna eura. Jednodušan je stav u domaćem ribarstvu da dio obale koji koriste naši ribari, a to je samo 15 kilometara, ne udovoljava potrebnome za iskrcaj ulova. Nužna su ulaganja, kako u opremu luka, tako i u uređenje obale, pristupne ceste, zaštitu na radu i energetsku učinkovitost.

– Vrlo je važno da se, prema odredbama Europske unije za ove potpore, izgrađena infrastruktura mora najmanje pet godina koristiti isključivo za ribarstvo, a i nakon toga vjerujemo da će ribari imati pristup toj infrastrukturi po stečenim uvjetima – napominje Mato Oberan.

Photo: Max Pixel

Ništa od burze ribe

Iako je ovim natječajem prvotno bilo zamišljeno da se otvori poziv i ulagačima u burze ribe, prema Oberanovoj procjeni ne treba očekivati da bi Hrvatska na ovaj način konačno dobila toliko najavljivanu održivu veletržnicu ili burzu riba.

– Mi smo imali nekoliko pokušaja uspostava veletržnica koji su propali jer se pokazalo da ne postoji tolika količina ribe na tržištu da bi se isplatile. Stoga mislim da su izglednije uspostave elektroničkih burzi na kojima bi se trgovalo ribom, kakva je već uspostavljena u Istri – procjenjuje predsjednik Ceha ribara pri HOK-u. Ministarstvo prikuplja zahtjeve koncesionara ribarskih luka i iskrcajnih mjesta za potpore do 1. travnja ove godine, a dodijeljeni novac mora se povući do 1. travnja 2020. godine. Prema pripadajućem pravilniku za ocjenu zahtjeva, na najviše bodova mogu računati koncesionari luka koje koristi više od sto ribarskih brodova.

Slobodna Dalmacija

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: