(I) TO JE HRVATSKA: Patent hidrosaonica na čekanju birokracije već 21 godinu!

(I) TO JE HRVATSKA: Patent hidrosaonica na čekanju birokracije već 21 godinu!

619
Podijeli objavu
Patent: Zoran Šonc

ZAGREB – Iako je 1997. godine na natjecanju inovatora u Bruxellesu za svoj izum “Hidrosaonice na vjetar” ing. Zoran Šonc iz Zagreba dobio srebrnu medalju, do danas njegov izum nije realiziran i stoji u ladici čekajući neke “sretnije dane”.

Gordana Igrec

Ing. Zoran Šonc je u mirovini, ali ne miruje. Neprekidno stvara, bilo da je riječ o izumima od opće koristi za društvo i čovječanstvo, bilo da je riječ o njegovom društvenom angažmanu, jer je aktivan u Društvu umirovljenika s HRT-a do skladanja i muziciranja na glasoviru, posebice Chopina i klasične glazbe. Ovaj umirovljeni ing. elektrotehnike koji je bio tonski inžinjer tijekom radnog vijeka na HRT-u, već je u ondašnjoj državi bio priznati inovator i njegove izume su implementirali u postojeće tehničke sustave. No, kako u tadašnje vrijeme nije bilo financijske valorizacije ideja i izuma, ing. Šonc se ponadao kako će moguće sa dolaskom “liberalnijeg tržišta” njegov rad biti adekvatno vrednovan i priznat. Osim izuma ing. Šonc je napisao “novu matematiku i geometriju” gdje je hrabro iskoraknuo u one novosti koje su tijekom naslaga prošlosti bile pogrešno interpretirane i smjelo je s “aritmetike i geometrije uklonio svu prašinu i nataloženu paučinu”. Međutim, njegove hrabre ideje koje je i čvrsto ukoričio teško se probijaju u ustaljenom znastvenom svijetu. Baš nekako kao i njegovi izumi.

Zoran Šonc

Hidrosaonice na vjetar

Kako od 21. do 25. veljače ove godine u Zagrebu traje 27. zagrebački sajam nautike našli smo za shodno da predstavimo “Hidrosaonice na vjetar”, ovaj po mnogočemu osobeni izum kojeg će možda zahvaljujući pisanju našeg portala netko od nadležnih prepoznati i napokon ga staviti na tržište kao proizvod. Podariti mu, naime, funkciju kakvu zaslužuje.

– Krajem 90-tih godina Ministarstvo znanosti raspisalo je natječaj za financiranje novih proizvoda i za izradu prototipa. Ja sam se prijavio i dobio sam sredstva za financiranje. Ta sredstva su išla proizvođaču koji je napravio prototip za hidrosaonice na vjetar. Imao sam ugovor da se prototip ponudi našim firmama za proizvodnju. U međuvremenu je išla i obavijest na svjetskoj izložbi izuma u Bruxellesu kako postoji jedno takvo rekreativno plovilo i da će se to proizvoditi kod nas. Tako da smo osigurali međunarodno tržište. No, kad sam se vratio iz Bruxellesa, mi smo prototip isprobali na Jarunu. Sve je praktično, sve je štimalo i komisijski je prošlo. Onda smo radili ponude našim firmama. Od ACI marine Opatija, pa Brodosplita, sve do Hvara. Tada se javio i jedan naš povratnik iz inozemstva. Međutim, ja sam taj ugovor jedva pravno uspio anulirati, jer sam na vrijeme otkrio da bi on taj izum prodao u SAD-e mimo moje volje i znanja. Sa drugim firmama su pregovori isto tako dugo trajali. U međuvremenu je bila izložba i u Opatiji gdje sam također dobio nagradu. Međutim, do praktične realizacije u Hrvatskoj nikada nije došlo. Tada nisu još postojali fondovi iz EU. I tako je to zamrlo. A nisam mogao preuzeti ponude iz inozemstva jer sam imao ugovor sa Ministarstvom znanosti pošto su oni financirali izradu prototipa, da se proizvodnja prvo pokrene u Hrvatskoj. – započeo je tako svoju priču ing. Šonc.

Ovom tankoćutnom izumitelju koji je uvijek strogo i decentno dotjeran kao i iznimno pedantan kako u odijevanju tako i u izrazu, govoru, muziciranju i kreativnom radu, “jabuka je pala na tjeme” za izradu hidrosaonica kada je ljetovao na našem Jadranu.

Photo: Zoran Šonc

Ništa od proizvodnje u Hrvatskoj

– Kad sam ljeti išao na plažu, vidio sam da svi ondje leže kao čevapčići i da se prže na suncu. Da se svi mažu raznim kremama, a ne zdravim maslinovim uljem. A onda se navečer svi žale kako su umorni. Jedna obitelj iz Francuske koja je ljetovala do moje obitelji imala je sina koji je vozio surfing. On se tamo učio. Zbog vlage i vjetra dobio je išijas. Mislio sam: moram napraviti nešto da se komotno sjedi , da bude za sve uzraste i da budu dvojica. Ne samo jedan. Onda sam se sjetio da bi gore morala biti klupica. Klupica da se lijepo sjedi, da se jednom rukom drže jedra, a drugom kormilo. Što jednostavnije, da se jedra okreću kao volan na automobilu. Sjedi se na kutiju u kojoj su hladna pića, sunčane naočale itd. Kada sam sve to izprojektirao, išao sam prijaviti Zavodu za intelektualno vlasništvo. Oni su mi to prihvatili kao izum. Uvijek sam se nadao da će mi to naši početi proizvoditi. Međutim, od toga ništa. Sada je ugovor istekao i sve se to zaboravilo. A “Hidrosaonice na vjetar” pogodne su posebice za naš turizam i to sada pogotovo kada turizam na našoj obali raste. Dobio sam ponude iz Hotela na otoku Braču. Rekli su mi: “Dajte mi četiri, pet komada i mi ćemo to iznajmljivati.” Iz Turističke zajednice su rekli:”Pa, dajte to!” No, ništa. To je do sada ostalo visjeti u zraku. – zaključio je ing. Šonc.

Hidrosanjke su idealan proizvod za rekreaciju i sport na morima i jezerima. Namijenjene su za dvije osobe svih uzrasta, lako su prenosive, lagane za sklapanje i rastavljanje, elegantne i ugodne oku, nepotopljive, pogodne za vožnju bez prethodnih potreba za vježbom vožnje ili učenja vožnje. Kod “Hidrosaonica na vjetar” koje su izumljene pod nazivom “TI-JA” sve je jednostavno, bez povišenog adrenalina i sve je podređeno mirnoj ugodi koja godi kako djeci, tako i njihovim roditeljima, umirovljenicima i poslovnim ljudima koje bi takva vožnja morem oslobađala stresa. Izum ing. Šonca odlično upotpunjuje i ujedno proširuju postojeći asortiman ponude svim pružateljima rekreacije i sporta na vodenim površinama.

Kako stvari stoje, izgleda da je jedina mana ovih hidrosaonica za koje mnogi koji znadu za njihovo postojanje u obliku izuma i za njegovo izumitelja kažu kako: “Da je u Americi već bi bio multimiljarder!”, ta što su toliko odlične da naša inertna birokracija i naša antipoduzetnička klima drži ovog izumitelja kao i mnoge druge na čekanju za neke doista “sretnije dane”. Postavlja se pitanje: “Nije li u ovome svemu naš poznati hrvatski jal koji nam nikada ne bu mira dal?” Ne koči li on svaku ideju, protok energije i napredak?! Rješenja su nam na dohvat ruke za mnoge stvari, a nama se još uvijek čini da je “trava negdje drugdje zelenija nego kod nas”. Do kada će to tako kod nas? A onda se čudimo što mladi odlaze, dok stariji stvaraju i nisi prepoznati niti priznati!

Ajde baci pismu: “Ta tvoja barka mala, ja sam je brodom zvala, a jedva u nju stanem…”

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: