ISTRAŽILI SMO ZIMU STOLJEĆA: Smrzli se Crno more i Temza u Londonu,...

ISTRAŽILI SMO ZIMU STOLJEĆA: Smrzli se Crno more i Temza u Londonu, u Dalmaciji zavladala glad!

13292
Podijeli objavu
Photo: Gradski muzej Senj

Ni jedna zima nije bila toliko ekstremna kao ona na početku 1929. godine. Pročitali smo novine iz tog vremena i otkrili činjenice od kojih bi se danas mnogima smrzla krv u žilama – što od straha, što od temperature zraka. Današnja dramaturgija po medijima i društvenim mrežama zbog ponegdje jedva vidljivog snijega i jedva minusa na termometru prema toj zimi već graniči s medijskim folklorom, posebno ako se uzme u obzir izuzetna opskrbljenost hranom, vodom i grijanjem današnjeg čovjeka u odnosu na godinu kad je ova zima donijela glad, a time i borbu za goli život.

Iako je započela toplim jugom koje je zapuhalo na samu Novu godinu i time zavarala brojne poljoprivrednike koji su stoga počeli pripreme za radove u polju, ubrzo je pokazala svoje najgrublje lice. U unutrašnjosti Hrvatske danima je padao gust snijeg čiji su se nanosi mjerili u metrima.

Smrzlo se Crno more

Temperature zraka diljem hrvatske obale spuštale su se do -10 °C, unutrašnjost je bila i 10 stupnjeva hladnija. Istovremeno inače topla Sicilija zabilježila je -26°C, a grčki Solun nevjerojatnih -33°C! Nezapamćena zima smrznula je i Crno more koje se, kako piše tadašnje “Novo doba”, nije zamrznulo još od 400. godine prije Krista! Može se još pročitati i da se led prostirao stotinama milja od obale. Padao je snijeg duž čitave francuske rivijere Sredozemlja, Pariz je imao -21°C, a London i stupanj hladniji pa je zamrznuta bila i rijeka Temza.

Novo doba / 14. veljače 1929. godine

Dva vala hladnoće

Prvi jači snijeg Splićane je jednako iznenadio 17. siječnja 1929. godine kako ih, čini se, iznenadi svaki put kad snježne pahulje dotaknu tlo grada “Bilih”. Snježna mećava bila je toliko intenzivna da na ulici nije bilo ljudi, a i djeca su imala nešto vremena za grudanje.

Probleme u prometu je tada, kao i danas, stvarala velika bura. Tako su kasnili parobrodi ili nisu uopće pristizali, a željeznička pruga bila je zatrpana velikim nanosima snijega. Vlak iz Sinja za Split zaustavljen je u Klisu jer je procijenjeno da udari od 90 km/h nisu sigurni za prometovanje Ferate. Tog dana Split je mjerio -6°C, a Klis gotovo -16°C!

Novo doba / 17. siječnja 1929. godine

Nastupio je kratkotrajan predah od studeni, a onda je sredinom veljače krenula ponovna polarna hladnoća. Temperatura se na krajnjem jugu zemlje spuštala ispod -10°C, tako je 3. veljače u Dubrovniku izmjereno -11°C uz pucanje vodovodnih cijevi. Iz Šibenika stiže izvještaj kako su debele naslage snijega sad potpuno smrznute i kretanje je bilo izuzetno otežano.

Novo doba / 14. veljače 1929. godine

Dalmacija je tijekom početka 1929. godine tako ušla u dvomjesečnu prometnu blokadu, pa je nestašica osnovnih živežnih namirnica doslovno značila tanku granicu između života i smrti. Stoga današnja dramaturgija po medijima i društvenim mrežama zbog ponegdje jedva vidljivog snijega i jedva minusa na termometru, prema toj zimi već graniči s medijskim folklorom. U Splitu se temperatura 13. veljače 1929. godine primjerice spustila na -10°C.

Novo doba / 13. veljače 1929. godine

Istovremeno, novine pišu kako se u zadarskom zaleđu spuštaju zvijeri među kuće i narod vodi očajnu bitku za preživljavanje s vukovima. Obrovac tada mjeri -18°C!

Novo doba / 13. veljače 1929. godine

U Splitu se prorijedila opskrba. “U prvom redu osjetilo se pomanjkanje krumpira, sirotinjske jeftine zimske hrane”, pišu novine, a većina količine krumpira koja se pokušala dostaviti, na putu se pokvarila. Do splitskog pazara stiglo je samo 26 tona, za razliku od godine prije kad je u isto vrijeme pristiglo 400 tona krumpira. Jednako se dogodilo i s ostalim živežnim namirnicama, posebno suhim mesom.

Zima je reducirala i poštanske usluge, pa je obustavljena dostava paketa, a nevrijeme je učinilo nužnim da se pokušaju dostavljati samo lijekovi i hrana.

Novo doba / 15. veljače 1929. godine

Nevjerojatna bura puhala je sredinom veljače u Velebitskom kanalu. Vjetar je otkinuo konopce parobroda “Ante Starčević” u Senju čija je posada 24 sata pokušala odolijevati buri, no nažalost nisu uspjeli. Rijetke fotografije te polarne zime sačuvane su upravo u senjskom muzeju.

Photo: Gradski muzej Senj

Ledena zima donosi i za današnje pojmove bizarne vijesti

Ironija sudbine je htjela da ovakva polarna studen spasi i živote nekolicine osuđenika na smrt. Naime njihov krvnik nije uspio stići vlakom iz Sarajeva za Zagreb pa ih se, kako pišu tadašnje novine, “odgađanje neugodno dojmilo”. Istodobno, samo u članku ispod priče o igri ljudskim životima stoji tekst o zagrebačkom studentu kojem su ribari sjekirama probili snijeg na Savi koja je tada prvi put bila zaleđena cijelom svojom duljinom. Student je navodno u rijeci ostao 15 minuta i na opće oduševljenje 1500 prisutnih, odšetao dalje u grad.

Novo doba / 15. veljače 1929. godine

Zaključno, bilo bi zgodno svaki sljedeći put prije nego usred zime počnemo dramatizirati o meteorološkim pojavama tipičnim za zimu – proučiti što se dogodilo te 1929. godine koju s razlogom zovu “zimom stoljeća”.

D.G.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: