ISKUSTVO: Zašto štititi Posidoniju?

ISKUSTVO: Zašto štititi Posidoniju?

650
Podijeli objavu
Photo: Đani Iglić

U nas je poznatija pod nazivima morska trava ili voga. Živi na staništima sedimentnog dna zaštićenih uvala te područja prozirnog mora oko jadranskih otoka; od 5 do oko 40 m dubine. Posidonija je endem Sredozemnog mora, što znači da živi samo na tom području, a jedino još u morima oko Australije žive dvije srodne vrste. Evo jednog doživljaja iz Udruge Sunce u kojem opisuju svoje korake pri zaštiti ove podmorske vrste u Jadranu. 

Ma nisam ni ja mislio gdje bacam sidro. Kad bi roniocu rekli da će roniti na polju trave i da će mu biti zanimljivo, vjerojatno bi se okrenuo svom buddyu i rekao ovaj je lud. Ali da li je to uistinu tako ? Ima li u toj travi nečeg vrijednog. Nečeg vrijednog pažnje nas ronilaca. Ima. Probat ću vam objasniti kako sam ja promijenio pogled na nju. Krajem ljetne sezone 2017. Katja Marković NAUI 58783 dobila je ponudu da sudjeluje na monitoring u Posidonia oceanica na Lastovu. A ja nikada nisam bio na Lastovu. Naravno da sam uletio sa onim poznatim: mogu li i ja ? Imam sve dozvole, imam opremu, imam kameru, nisam skup, imam teretni auto – ma sve samo da odem na to Lastovo. Ne zna – pitat će( pa pitaj- što čekaš ).

Photo: Đani Iglić

Dan drugi, kaže može. Čula se sa ekipom i može. Toooo!!! Kreće dogovaranje i konačna potvrda. Ali što ćemo raditi tamo. Brojati Posidoniju ???? Pa to mora da je dosadno, ali nema veze, ionako sam sve i svašta radio pod morem. Glavno da sam na Lastovu. I nakon godina maštanja, nakon 5 i pol sati vožnje trajektom stigli smo na taj otok. A otok nije samo otok, nego otočje koje je park prirode. I nije bez veze. To je nešto najljepše što sam vidio na Jadranu. Upoznajem međunarodnu ekipu Matea, Denis, Dajana Zrinka, Katja i ja iz Hrvatske i Miloš iz Crne Gore. Mali predbriefing, sutra se budimo pa idemo raditi. Ujutro upoznajemo Marka i Iliju, vlasnike ronilačkog centra kod kojih živimo i koji su nam logistika. Njihov ronilački centar je onaj mali ronilački centar kakvih više nema u velikim turističkim središtima. Atmosfera je opuštena, rekao bih obiteljska. Centar je u kući njihovih roditelja. Sve je nekako idilično. Ali kreće priprema i idemo na brod. Pod morem brojimo gustoću izdanaka Posidonije i radimo transekte koristeći LIT metodu (Line Intercept Transect) na kojima bilježimo kakva je zastupljenost žive Posidonie, mrtve Posidonie, sedimentnog i kamenog dna.

Kasnije ćemo iz sakupljenih koje smo sakupili LIT metodom izračunati generalnu pokrovnost livade Posidonie. Nije komplicirano brojati izdanke u kvadratu 40 x 40 cm, obično ih bude 20 do 120. Transekti za LIT metodu dugi su 10 metara i rade se četiri po lokaciji. Transekti se razvuku u obliku Andrijinog križa ( kao znak za prijelaz pruge ) te se kreće u analizu. Ono što je bitno je da smo primijetili velike razlike u lokacijama na kojima nema sidrenja i na onima koja su popularna među nautičarima.

Photo: Đani Iglić

Razlika je zapanjujuća. Ekipa koja već duže radi za Sunce – Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj, priča mi da je iz godine u godinu sve gore. Tijekom istraživanja odradili smo na svakom dijelu otoka 8 lokacija, sa 8 kvadrata i 4 transekta. Ali što je smisao ? Zašto to radimo ? Evo odgovora. Naime Posidonia je vrlo važna u smislu očuvanja bioraznolikosti, a danas je sve ugroženija. A ugrožena je prije svega sidrenjem. Naime ona živi baš tamo gdje je lijepo za sidrenje i onda ju ljudi malo po malo čupaju. Nije da žele , nije da su nemarni, nego im nikad nitko nije ukazao na to. I tako oni koji vole more, uništavaju more.

Kako se podaci mjere godinama, vidi se kako ta biljka sve teže podnosi pritisak. Masovni turizam, prije svega nautički donosi brojna sidra na dno gdje ona živi. Ta sidra uništavaju nju, dom brojnim vrstama koje nas vesele u podmorju. Naime tamo se mnoge vrste razmnožavaju i skrivaju kad su male. Nažalost i mi ronioci radimo štetu. Na koraljnim grebenima postoje zabrane sidrenja, dok ovu neuglednu travu nitko ne primjećuje. Nije tako atraktivna i ljudi ju zanemaruju. U ovakvim Parkovima Prirode kao što je Lastovo, trude se napraviti dovoljan broj bova za sidrenje, ali stalni rast turizma čini ovo napore sve težim.

Photo: Đani Iglić

Na mjestima gdje je nekad bila Posidonia sad je predivni bijeli pijesak. Ali taj pijesak nema ni približno života kao jedna livada. Moramo poraditi na očuvanju ovog jedinstvenog morskog staništa. Ronioci su uvijek bili vrlo senzibilizirana skupina kad je u pitanju zaštita podmorja. Ja sam vam pokušao dočarati razloge zašto.

Stručni tekst napisali su ljudi iz udruge Sunce. Udrugu Sunce osnovala je 1998. godine grupa splitskih( Grad Split, Hrvatska ) intelektualaca kako bi odgovorili na rastuću potrebu društva za neovisnim i stručnim tijelom koje će ponuditi rješenja u pitanjima zaštite okoliša i prirode. Hvala udruzi Sunce na stručnom tekstu i ilustracijama.

Vedran Dorušić, Gorgonija

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: