OVI MLADI LJUDI SU PRIMJER: Kreće crowfounding kampanja u svrhu čišenja obala...

OVI MLADI LJUDI SU PRIMJER: Kreće crowfounding kampanja u svrhu čišenja obala i plaža naših otoka

2357
Podijeli objavu
Photo: Pokret otoka

SILBA – Nakon što je početkom ožujka ove godine Ivan Judaš, mladi glazbenik koji svira šest instrumenata i pohađa glazbenu školu Vatroslav Lisinski za kontrabas i koji voli umjetnost i avanture pa nerijetko putuje po svijetu i svira po ulicama, a na Silbi je od rođenja i kroz svoje glazbeno umijeće želi doprinijeti očuvanju kulture na otoku, posjetio edukativnu radionicu o crowfoundingu u Zagrebu i javno zatražio preko crowfounding kampanje financijsku pomoć za projekt Udruge Pokreta otoka i inicijative Silba vibra za “čišćenje obala i plaža na našim otocima”, svratio je svojom idejom pozornost na sebe.

Gordana Igrec

Kad se mali ljudi slože, sve se može

“Smatramo da svima nama treba da počnemo komunicirati jedni s drugima. Neće Vlada i politika tretirati otok kao blago ako ga mi sami tako ne tretiramo. Ako mi ne napravimo korak, ako mi ne pitamo kako oni to rade? Zašto oni to rade? Zašto nas trenutno nitko ovdje ne doživljava? Odgovor nećemo dobiti. Svi smo mi malo zaspali u svojim sredinama, takvo je vrijeme. Idi u školu, nađi posao i ništa ne pitaj. Ako nešto ne možeš učiniti – prebaci se na nešto drugo.. To nije način.Ako želimo promjenu moramo promijeniti sebe, moramo dati sebe u to, moramo preuzeti odgovornost i moramo tražiti zaštitu naših područja koja je potrebna. Ako ne tražimo, nećemo ni dobiti. Zato ovim putem pozivamo sve ljude, i mlade i starije, da se probude i da počnu razmišljati i smišljati kako će djelovati u svojoj zajednici i kako će ju potaknuti da brine o otocima. Ako vam je potrebna pomoć, tu smo. Ima nas.”, ovim kategoričnim riječima započela je pak priču o Udruzi Pokret otoka i inicijativi Silba Vibra, Paula Bolfan osnivačica inicijative Silba Vibra i članica skupštine Pokreta Otoka od prosinca 2017. godine. Volonterka Pokreta Otoka od jeseni 2016. godine.

Photo: Silba vibra/Pokret otoka

Inače, Inicijativa SILBA VIBRA nastala je u ljeto 2016. godine kada se nekolicina mladih odlučila napraviti promjene u svojoj sredini, odnosno pokušati približiti svim dobnim skupinama važnost očuvanja svog otoka.

Način na koji su to željeli učiniti je onaj kojim bi takvu jednu važnu temu približili što većem broju ljudi. Ljudi vole umjetnost, zabavu, ples i pjesmu, pa su mladi organizirali festival. Dogodilo se to u srcu sezone, kada popunjenost Silbe uz standardno stanovništvo od 200-tinjak mještana prelazi ukupno 6 000 ljudi.

Festival su nazvali SILBA VIBRA FEST, a sastojao se od dječjih radionica pod nazivom ”Kako ću ja očuvati Silbu?”, sajma otočkih proizvoda kojem su prisustvovali OPG-ovi s otoka Silbe i, naravno, glazbenim programom do dugo u noć.

– Svi koji su volontirali provode svako ljeto na Silbi. Nisu stanovnici, žive po velikim gradovima, ali Silba uistinu jest njihov dom. Silba je njihov bijeg od užurbanog velegradskog života, prašine i automobila (na Silbi nema automobila), mir, tišina, ljubav, prijatelji koji su već odavno postali obitelj, veliko plavetnilo i ”dobar dan” koji ti ljudi govore jer to misle, a ne zato što je to uobičajeno.

Mladi malo znaju o udrugama i o načinima na koji se donose promjene. Nisu oni krivi, ne želimo upirati prstom u krivce, ali mi zbilja ne znamo na koji način bismo saznali kako da organiziramo nešto, a da ne moramo plaćati vlastitim novcem, već da nam pomognu ustanove. To ne možete  saznati  u školi niti na faksu (što bi zapravo bilo najlogičnije) već isključivo dubokim istraživanjem interneta i kontinuiranim traženjem alternativnih edukacija.- kazala nam je Paula Bolfan.

Photo: Silba vibra/Pokret otoka

Mlada, vrijedna i uporna djeca Silbe 

Osim aktivne Paule Bolfan u inicijativi Silba vibra aktivno je još sedmero mladih ljudi. Paula Bolfan je studentica na studiju Kulture i turizma, na Sveučilištu u Zadru, začetnica inicijative Silba Vibra, članica Mjesnog odbora Silbe, članica Pokreta Otoka. Rodom iz Zagreba

Tena Sekušak – Studentica menadžmenta i uredskog poslovanja. PR-ovka i aktivistkinja. Želi putovati svijetom, ali se uvijek vraćati na Silbu. Ivan Judaš – Glazbenik, svira šest instrumenata i pohađa glazbenu školu Vatroslav Lisinski za kontrabas. Voli umjetnost i avanture pa nerijetko putuje po svijetu i svira po ulicama. Na Silbi je od rođenja i kroz svoje glazbeno umijeće želi doprinijeti očuvanju kulture na otoku. Nina Brnetić – studentica odnosa s javnošću i medija koju zanima društveno odgovorno poslovanje, ekologija i zaštita prirode i životinja, odnosno načini podizanja svijesti o tim temama. Želi pronaći način kako poboljšati životne uvjete mladima u Hrvatskoj, Andrea Motušić – studentica na tekstilno tehnološkom fakultetu, završila srednju školu primjenjene umjetnosti i dizajna, najveću inspiraciju daje joj Silba.Eric Bolfan – Završio je srednju hotelijersko turističku školu te ima višegodišnje iskustvo u hotelijerstvu. Zanima ga u fotografija, medijski dizajn i filmologija. Dan Devčić – Student menadžmenta i produkcije u kulturi. Strastveni  glazbenik i bass gitarista. Svako ljeto od malena provodi na Silbi. Andrija Šarić – Zagrebački dečko, član MO Gornje Vrapče koji već drugu sezonu za redom vrući Zagreb mijenja za Silbu. Voditelj konobe Alavija u sklopu festivala vodi program logistike.

SILBA VIBRA inicijativa do sada je organizirala dva festivala potpuno samostalno, prvi u ljeto 2016. godine, a drugi već  u zimu 2016. u sklopu manifestacije ”Božićna čarolija na Silbi”.

Božićna čarolija na Silbi je u usred zime ugostila gotovo 50 mladih glazbenika koji su podržali otok i događanja na njemu kako bi pokazali da turistička sezona ne traje samo tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, već da postoji želja ljudi da i zimske blagdane provedu na otocima. Iako nitko nije znao hoće li manifestacija biti debakl, svi su mladi pristali doći i obogatiti program. Posebno moramo naglasiti da niti jedan glazbenik nije dobio honorar za svoj nastup, već je to učinio od srca. Pruženo im je samo mjesto za spavanje i obroci.

To je priča koja nosi Silbu Vibru. Silba Vibra nije samo inicijativa koja djeluje u suradnji s otočkim udrugama. Silba Vibra je osjećaj koji možete shvatiti samo ako volite neki otok, ako ste dio njega. Sasvim smo sigurni da će i ljudi sa drugih otoka prepoznati ono o čemu pričamo.

Photo: Silba vibra/Pokret otoka

– Glazbenike koje posebno želimo istaknuti kao velike prijatelje i vjerne pratitelje događanja koje organizira inicijativa SILBA VIBRA su:

  • JEBOTON ANSAMBL
  • BALKALAR
  • THE FAPPERS iz Slovenije.

U svakoj od ovih skupina nalazi se dijete otoka Silbe, koje je odlučilo poletjeti s pozitivnom energijom koja se stvarala oko inicijative i dovesti svoj tim kako bi uveličali događanje. – reći će nam Bolfan.

Skupina ovih mladih ljudi želi kroz zabavne i edukativne sadržaje javnosti skrenuti pažnju na problematiku koja muči na ljude na otoku,Silbi a koju dijele i drugi otoci:

To su, kako nam reče Paula Bolfan prije svega:

  • UPRAVLJANJE OTPADOM,
  • NEDOSTATAK VODE,
  • ZAŠTITA OD POŽARA i ZAŠTITA OKOLIŠA
  • POTREBA ZA ODRŽIVIM TURIZMOM.

– VODE nemamo, nekvalitetnim i neefektivnim zbrinjavanjem otpadom zagađujemo ZEMLJU i ZRAK, a nakon prošlogodišnjih požara i lažne uzbune na Silbi (koja je najšumovitiji otok na Jadranu nakon Mljeta) shvatili smo da smo potpuno nespremni i needucirani o tome kako bi se trebali ponašati ako bukne VATRA odnosno POŽAR.Primijetite da na otocima imamo problem sa SVA ČETIRI ELEMENTA ČOVJEKA.- kategorična je Bolfan.

2017. godine tim se okupljao i provodio vrijeme planirajući ovaj događaj i u tom duhu najavljuju treći festival pod nazivom ”SILBA JUČER, DANAS I SUTRA”.

Trodnevni festival sastoji se od tri teme (svaka za jedan dan) – prvi  dan je Zaštita od Požara, drugi  dan je Očuvanje okoliša, a treći dan Povijest i pomorstvo.

Djeca će poslušati sat vremena edukativnih radionica, a nakon toga će sat vremena izrađivati materijale, koji će se postaviti po ključnim točkama na otoku i svim oglasnim pločama, kako bi nadolazeća turistička sezona i turisti koji posjećuju otok bili svjesni da svi zajedno moramo čuvati naš otok.

– Smatramo da su djeca najbolji učenici, ali i najbolji učitelji. Dječja srca su čista, zaigrana i ono što djeca stvore je najsnažniji mogući kanal za prenijeti poruku o odgovornosti koju imamo svi. Želite li naučiti roditelja da brine o okolišu, naučite njegovo dijete i budite sigurni da će doprijeti i do njega. Želite li da turisti nauče o očuvanju prirode – postavite im dječje radove po otoku! Djeca su neodoljiva i, ako su se dobro proveli i zabavili, ono što nauče čuvat će do kraja života i zasigurno prenositi u svom okruženju, a nakon toga i svojoj djeci! – govori nam Bolfan.

Popodneva će Dan, Ivan i Andrea provesti u održavanju glazbenih radionica, s naglaskom na pjesmu o Silbi koja je zadnji put izvedena u sklopu dječjeg zbora: Cvrčci sa Silbe. Sve tri večeri završit će uz glazbeni događaj uz zalazak Sunca, a zatvaranje festivala bit će spektakularno i to zbilja ne želite propustiti. Zapišite u svoje kalendare datume 22., 23. i 24. lipnja!

Photo: Silba vibra/Pokret otoka

– S obzirom na to da želimo napredak u svojoj zajednici, moramo naučiti kako ćemo financirati projekte koje želimo ostvariti. Osim pisanja projekata za grad, županiju, fondacije i sl. Postoji način alternativnog prikupljanja novca, a to je CROWDFUNDING. Na Silbi imamo puno ljudi koji bi bili voljni donirati novac u svrhu organizacije ovakvih događanja kakve mi organiziramo. Edukacije, radionice, školice za djecu i odrasle, a sve u svrhu zaštite okoliša i otoka –već imamo bazu od stotinjak ljudi koji su nam ostavili svoj kontakt kako bi ih zvali kad trebamo pomoć i koji sami žele pomoći, ali ne znaju kako ili nemaju vremena. Postoji jako puno takvih ljudi diljem obale, ali i po cijelom svijetu, koji dođu u Hrvatsku možda samo na godišnji odmor, ali žele doprinijeti zaštiti područja na koje dolaze. Tako ćemo raditi sve što radimo, a oni će nam pomoći, pa makar s 50 kuna. Nama to puno znači, a kad pomnožimo te iznose x 100 ljudi koji su nam već sada u bazi, zbilja bismo mogli napraviti velike promjene. – objasnila je Bolfan.

Ova “mala, ali moćna šačica entuzijasta” bila je prisiljena krenuti na kampanju crowfounding koje kao takve kod nas nisu toliko poznate niti učinkovite kao u susjednoj Sloveniji primjerice ili čak u ostaku Europe i svijeta.

– Mi nismo udruga jer je birokracija dugotrajan, zahtjevan i skup proces. Zapravo smo zadovoljni ovdje gdje jesmo, jer na taj način možemo djelovati sa svim ostalim udrugama na Silbi. Najviše surađujemo s Glazbenom udrugom TORETA, no tu je i Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, udruga SEA – Silba Environment Art i druge s kojima surađujemo ili planiramo suradnju, kao što su Izvorna folklorna skupina Silba i Športsko ribolovno društvo Galeb. Smatramo da ćemo tako ojačati zajedništvo i suradnju među spomenutima i želimo da se svi oni uključe u ono što mi radimo, jednako kao što i mi želimo pomoći njima i  želimo se uključiti u ono što oni rade.Jako nam je važno da se shvati, a što velika većina udruga ne prakticira, a to su VOLONTERSKI UGOVORI i pisanje VOLONTERSKIH SATI. U današnje vrijeme teško je dobiti posao, što svi znamo, no ako poslodavac otvori vašu volontersku knjižicu ili mu pokažete potvrdu da ste sudjelovali odnosno volontirali u organizaciji ili projektu neke udruge, zasigurno će vam to dati prednost pri zapošljavanju jer to pokazuje vašu volju i vrijednost bez novčane stimulacije. – rekla nam je Bolfan.

Photo: Pokret otoka

Pokret otoka – Konkretna inicijativa s malo priče, a puno rada

Malo je onih koji znaju nešto o tome, a netko tko na tome zasigurno može pomoći je UDRUGA POKRET OTOKA.

Dakle, kako ne bismo pretraživali bespuća interneta do besvijesti, preporučujemo otočanima svih dobi, a posebice mladima, da pažljivo pročitaju sljedeće retke

Pokret Otoka osnovan je u jesen 2015. godine, u autobusu punom otočana na putu za Bruxelles, u posjet Europskom parlamentu. Tadašnja inicijativa zamišljena je kao samoodrživa mreža otočana i svih onih koji žele doprinijeti opstanku otoka na odgovoran i održivi način, kroz edukacije, dijeljenje informacija i znanja, umrežavanje i zajedničku suradnju i logističku i stručnu podršku otočanima i otočkim organizacijama koji aktivno djeluju na svom otoku. Vodi se načelima odgovornosti, suradnje, održivosti i zajedništva. Djeluje na području otoka, ali surađuje i s izvanotočnim pojedincima i organizacijama te vidi sebe kao svjetionik hrvatskih otoka.

POKRET OTOKA  je krovna organizacija za sve organizacije, inicijative i pojedince na otocima koje žele da njihov otok napreduje, a ne znaju kako to učiniti. Broji tristotinjak članova i djeluje na raznim područjima u smislu  pružanja EDUKATIVNE, INFORMATIVNE i MEDIJSKE PODRŠKE.

– Djeluje i na nacionalnom nivou, pa tako neki članovi sudjeluju u izradi zakona o otocima i zakona o pomorskom dobru. Članovi Pokreta Otoka angažirani su u svojim zajednicama na različitim područjima u privatnom, javnom i društvenom sektoru, a oni koji to nisu jednostavno čekaju da nađu svoje mjesto pod zvijezdama s kojeg će moći učiniti nešto za otok.Aktivnostima u području Zakona o otocima, Zakona o pomorskom dobru, kroz radne skupine te članove stručnih komisija aktivno ćemo raditi na podizanju svijesti i razvijanju demokratske političke kulture osobito među otočanima i mladima. – kazat će nam Bolfan.

Najveću medijsku pažnju Pokret Otoka dobio u proljeće i ljeto 2017. kada se aktivno borio protiv donošenja štetnog zakona o koncesijama, kojim su direktno ugrožena sva prirodna dobra Republike Hrvatske. Emociju javnosti potaknuo je pojašnjenjem na primjeru koncesioniranja plaža i ovlastima koje koncesionari time dobivaju, među kojima je i ona potpunog ograđivanje plaže, odnosno pomorskog dobra.

– To znači, ako ste se cijelog života kupali na jednoj mirnoj plaži u blizini svoje kuće, postoji mogućnost da će je netko nekada zatvoriti i potpuno vam zabraniti ulaz. Pokret se nije zalagao za blokiranje strateških investicija i napredak zemlje, no moramo biti svjesni da zakoni u Hrvatskoj imaju mnogo rupa koje velikanima omogućuju da na našim prostorima rade što hoće. Mislimo da smo slobodna zemlja, no zapravo pod krinkom ”koncesija” ponovno netko drugi upravlja našim područjima i prirodnim dobrima. – govori nam Bolfan.

Photo: Pokret otoka

U trenutku se Pokret Otoka našao između političara i aktivista, gdje su ga jedni optuživali za blokiranje razvoja, a drugi ga krivili što razvija komunikaciju s državnim institucijama.

– Moramo znati pronaći svoje mjesto demokraciji. Ne možemo vikati protiv svakog napretka, no naša je odgovornost da komuniciramo s institucijama, savjetujemo ih i radimo s njima na procesima koje donose te nadgledamo da li se procesi i odluke koje su  donijeli odvijaju po onom planu po kojem su dogovorene. Nitko nas ne uči demokraciji, nitko nas ne uči biti aktivist ili djelovati u lokalnoj zajednici. Moramo jedni drugima pomoći i učiti jedni od drugih kako bi u konačnici, svatko sa svojim sposobnostima a opet u suradnji jedni s drugima, napravili promjene kojima svi težimo.Lako je sjesti i plakati ili vikati, govoriti kako ne valja država, institucije, vlada, grad, županija.  Svi zajedno moramo naučiti komunicirati jedni s drugima, a onda i s institucijama. Moramo naučiti surađivati, poštovati jedni druge i što je najvažnije, moramo naučiti preuzeti odgovornost. – kazala nam je to Bolfan, te dodala:”Bez preuzimanja odgovornosti ne možemo očekivati da će se dogoditi promjena, a kamoli napredak.”

Pokret djeluje  i na području energetike, društveno kulturnih centara, pisanju europskih projekata odnosno bavi se svim aktivnostima koje su vezane za život u otočkoj zajednici, što znači da svojim angažmanom pokriva sve segmente života na otoku.

Prijatelji mora i tradicionalnih vrijednosti

Jedan od najvažnijih projekata Pokreta otoka je prijateljski portal Morskog.hr.

”Kao neprofitni medij prikupljamo i prenosimo vijesti sa svih hrvatskih otoka te kreiramo vlastiti sadržaj angažirajući otočane da se uključe u sukreiranje vlastite medijske platforme. Jedan od glavnih strateških ciljeva je daljnji razvoj i optimizacija portala otoci.eu, njegova kapitalizacija te širenje na strana tržišta”

– Cilj nam je baviti se javnim informiranje i medijima – proizvodnjom medijskih sadržaja, poticanjem kritičke rasprave, promocijom i korištenjem društvenih mreža u svrhu unaprjeđenja otoka.Vrijednosti na kojima se temelji Pokret Otoka su : Održivost, Odgovornost, Transparentnost, Dijeljenje,  Zajedništvo, Osnaživanje, Solidarnost, Otvorenost, Uključivost, Tolerantnost, Kreativnost, Neovisnost, Inovativnost, Iskrenost, Svjesnost, Opća dobrobit, Autentičnost, Jednostavnost. – kazala nam je Bolfan.

Cilj Pokreta otoka je poticanje održivog i odgovornog razvoja hrvatskih otoka i ostalih ruralnih područja te svakog pojedinca kao aktivnog člana zajednice.

‘Brojni su se individualci i organizacije ustali i svojim djelovanjem kreiraju novi, odgovorniji i održiviji svijet. Male kreativne inicijative i pokreti su svakim danom sve prisutniji i vidljiviji. Na žalost njihov/naš glas je još uvijek pretih, moć velikih korporacija i medija je prevelika da bi dozvolili takve promjene i aktivnost velikog broja ljudi.

Photo: Pokret otoka

– Najveći izazov u ovom procesu promjene prema zelenijem i odgovornijem društvu je upravo društvo samo po sebi odnosno lokalna zajednica iz koje promjena mora doći. To jest ljudi to jest MI to jest JA. Da bi mogli promovirati odgovorni razvoj moramo biti spremni promijeniti prije svega sebe i svoje navike, naše svakodnevno razmišljanje o životu, moramo biti primjer promjene koju želimo da se dogodi.” – složile su Maja J. i Maja D., predsjednica Pokreta Otoka sa Šolte i članica skupštine s Korčule.

– Iza svih stoje organizacije i udruge, ali ono što je nama najbitnije da iza nas stoje tzv. ”mali ljudi”. Nama pojedinac, osmjehom ili jednostavnim ”Bravo!” daje neizmjernu energiju i produbljuje našu strast da i dalje radimo u smjeru kojem smo krenuli. Nije nam potreban novac da bi bili bogati, novac nam je potreban da bi mogli jesti i platiti stan i da bi mogli odradit ono što trebamo odraditi. Nama je svima cilj da jednog dana možemo uživati na otoku tijekom cijele godine i biti svi zajedno, ne u smjeru u kojem je razvoj krenuo to neće biti moguće već za nekoliko godina. Moramo djelovati sada kako bi sačuvali svoju budućnost i kako bi svojoj djeci mogli POKAZATI, a ne PRIČATI kako je nekada izgledao život na otoku – zaključila je Bolfan.

Nakon ovako gorljivog i iskrenog zalaganja za čist i jednostavan način života na našim otocima kakav je nekada bio poznat otočanima kao i tada rijetkim fureštima, ništa drugo ne preostaje nego da crowfounding kampanja uspije prikupiti dovoljno šoldi da se očiste obale i plaže “lijepe nam naše”. Kada već svi političari deklamiraju, reklamiraju i puno, previše govore i u prsa “junačka” se busaju, tada na djelu mora biti ona poznata: “Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može…”

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: