FOTO: ADVEKCIJSKA MAGLA – Evo kako nastaje ovaj fotogeničan fenomen!

FOTO: ADVEKCIJSKA MAGLA – Evo kako nastaje ovaj fotogeničan fenomen!

1642
Podijeli objavu
Photo: Daniel Pavlinović

Gotovo svake godine barem jednom u godini svjedočimo pojavi magle na Jadranu, koja katkad bude vrlo gusta. Po datumima pojavljivanja takve magle možemo primijetiti da se ona najčešće javlja tijekom proljeća, osobito od travnja do lipnja, a nekad i ljeti, osobito na sjevernom Jadranu. Zašto se magla iznad velikih područja Jadranskog mora javlja baš početkom i tijekom toplijeg razdoblja godine, postoji niz razloga. 

Daniel Pavlinović

Možemo početi od osnovnog preduvjeta za nastanak advekcijske magle, a to je postojanje vlagom obogaćenog zraka koji se u dodiru s hladnijom površinom hladi ispod temperature točke rosišta. Rosište je ona temperatura do koje se vlažan zrak nepromijenjenog tlaka mora ohladiti da dođe do kondenzacije. Na Jadranu je upravo more ta površina s kojom u dodiru dolazi do hlađenja relativno toplog i vlažnog zraka, a more je kod nas najhladnije baš negdje oko početka proljeća. Osim toga, proljeće donosi i prva osjetnija zatopljenja, povezana s  horizontalnim strujanjem (advekcijom) toplog zraka s jugozapada.

Photo: Daniel Pavlinović

Topao i vlažan zrak koji struji iznad i dalje hladne morske površine u proljeće, hladi se u dodirom s njom, a ako se ohladi ispod temperature rosišta, dolazi do kondenzacije i pojave magle. No ni to nije dovoljno da magla obavije naše otoke, pa i gradove. Ako strujanje toplog zraka osjećamo u obliku jakog vjetra (najčešće jugo), magla će se teško formirati i vjerojatnije će se uzdignuti u nisku slojevitu naoblaku, koja će se nadviti po okolnim brdima i planinama.

Photo: Daniel Pavlinović

Povoljni uvjeti za advekcijsku maglu uključuju tišinu ili slab vjetar, eventualno do umjeren. Tada najčešće primijetimo najprije banak magle daleko nad otvorenim morem, koji se postupno približava, zatim zahvati otoke, a na kraju i obalno područje. Ako vjetar u međuvremenu pojača, magla se uzdigne u nisku i slojevitu naoblaku. Tko je više puta pomnije promatrao ovakvu maglu, ponekad je mogao primijetiti kako se magla krajem dana počne razbijati duž obale, a zatim udaljavati prema moru okomito od obale. To se događa zato što se krajem dana, prilikom hlađenja kopna, mijenja dnevna cirkulacija zraka, zbog čega počinje puhati vrlo slab burin. Ovakva situacija se dogodila u Dubrovniku 22. travnja 2011., kada je Dubrovnik cijeli dan bio pod maglom pri gotovo tihom vremenu.

Na fotografiji Grebena može se vidjeti kako se područje bliže kopnu (dno fotografije) već gotovo očistilo od magle. Malo iza magla se povukla još dalje prema otvorenom moru.

Photo: Daniel Pavlinović

S približavanjem ljeta, temperatura mora već najčešće dovoljno poraste da ne predstavlja više dovoljno hladnu površinu u odnosu na zrak koji struji iznad nje. Katkad se, ipak, magla javi ljeti, primjerice 4. kolovoza 2013. i 16. kolovoza 2016. godine. Ovakvi slučajevi ljeti dogode se u tihim danima nakon jake bure, koja je miješanjem dovela hladne slojeve mora privremeno na površinu.

Hoće li se ove godine javiti magla, u ovom trenutku ne znamo, no sljedećih nekoliko tjedana vjerojatno će biti jedno od povoljnijih razdoblja za njenu pojavu u godini. S obzirom koliko se uvjeta mora zadovoljiti za njen nastanak, nije ni čudo da je tako rijetka.

Photo: Daniel Pavlinović

Daniel Pavlinović

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: