Jedinstvena izložba u Šibeniku: “Brod je posuda skupnog pamćenja”

Jedinstvena izložba u Šibeniku: “Brod je posuda skupnog pamćenja”

440
Podijeli objavu
Photo: Ljiljana Mihaljević

ŠIBENIK – Muzejski prostor tvrđave sv. Mihovila do 15. lipnja bit će privremeni dom izložbi Velimira Salamona ‘Brodice Jadrana: Poezija u drvu’. Autor vrlo preciznih tehničkih crteža starih drvenih brodica na jedra i vesla, bracera, gajeta, falkuše cijeli je svoj život posvetio tradicijskim brodovima Mediterana i tako očuvao hrvatsku tradicijsku brodogradnju od zaborava.

Velimir Salamon, između ostaloga, projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku tradicijskog broda koja je predstavljala pomorsko naslijeđe hrvatskog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu, a potom i u Veneciji i Brestu. Važnost očuvanja tradicijske brodogradnje i flote sažeo je u rečenici ‘brod je posuda skupnog pamćenja’, piše Šibenski portal.

Photo: Ljiljana Mihaljević

Obraćajući se posjetiteljima na otvaranju izložbe, Joško Božanić, profesor Filozofskog fakulteta u Splitu, obratio se posebno grupi djece.

– Vi ste baštinici, a baštine nema bez baštinika. Postoje neke vrijednosti koje treba prepoznati i koje treba čuvati te naučiti tumačiti. Velimir Salamon pomogao je da vidimo baštinu koja je nestala s našeg horizonta i iz naših luka. Pogledajte te prizore današnjeg turizma, armade brodova koje kreću prema izgubljenom Mediteranu tražeći ga negdje. Taj Mediteran izgubljen je u našem sjećanju, kazao je Božanić, naglasivši kako je ova izložba podsjetnika na to izgubljeno vrijeme.

Brodice Jadrana – Poezija u drvu

Photo: Ljiljana Mihaljević

Drvena brodogradnja tradicijskih brodova nije mrtva stvar, već nasljeđe za budućnost, a u životu koji se brzo mijenja ono što je prošlo ostaje kao kulturna vrijednost. Sedam godina je trebalo da Ministarstvo kulture prepozna falkuši i zaštiti je kao kulturno dobro Hrvatske.

– Jedan od argumenata im je u početku bio kako falkuša više nije u funkciji, ne lovi srdele. Ja sam im na to rekao kako su priznali Alku iako Turci više nisu po Sinjem. Kako to može, a falkuša ne? I onda su pristali, ispričao je Božanić.

Photo: Ljiljana Mihaljević

Božanić je upoznao Salamona pred 32 godine kada je oluja na Biševu potopila posljednju falkušu ‘Cicibelu’ i kada je on odlučio spasiti uništenu brodicu, koja je danas u Zavičajnom muzeju Imotskoga.

Mario Marotti, Šibenski portal

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: