“Legende svjetla” pred Europarlamentom povodom 200 godina hrvatskih svjetionika

“Legende svjetla” pred Europarlamentom povodom 200 godina hrvatskih svjetionika

1638
Podijeli objavu
Photo: Daniel Pavlinović

BRUXELLES – Svjetlo hrvatskih svjetionika zasvijetlit će danas u Europskom parlamentu. Povodom 200 godina paljenja prvog svjetionika na Savudriji, pred predstavnicima 24 nacije Europske Unije, Udruga Lux Mediterraneum predstavit će projekt “Legende svjetla” na kojem su radili nekoliko godina. Projekt je rezultirao izdavanjem istoimene knjige profesora Jurice Gašpara čije je prvo izdanje u godinu dana rasprodano, velikom izložbom njegovih fotografija iz knjige i predpremijernim prikazivanjem 20-minutnog isječka iz dokumentarnog filma Igora Goića “Legends of The Light”.   

Photo: Jurica Gašpar

Legende svjetla su multimedijski projekt započet 2013. godine s ciljem terenskog istraživanja svjetionika izgrađenih na istočnoj obali hrvatskog dijela Jadrana te života svjetioničara i njihovih obitelji na tim do danas malo poznatim lokacijama. Sve je započelo idejom koju su začeli Jurica Gašpar, prof. i Gordan Smadilo nakon čega su se u razradi plana pridružili Igor Goić i Vlatko Ignatoski kao sastavni dio istraživačke ekipe sjedinjene u udrugu Lux Mediterraneum.

Projekt je odjeknuo i preko granica Republike Hrvatske, pa smo na 200. obljetnicu paljenja svjetla na prvom svjetioniku, Savudriji – 2018. godine, dobili poziv iz najviših europskih institucija kako bi predstavili ono što radimo.

Photo: Boris Bašić

Film „Legends of The Light“ i predstavljanje projekta u Europarlamentu

Pet zastupnika u Europskom parlamentu bez obzira na različite političke boje i opredjeljenja, ujedinilo se u ideji da nas pozovu početkom svibnja 2018. godine i predstave ovu pozitivnu priču iz Hrvatske Europi i svijetu. Bit će upriličena do sad najveća izložba fotografija Jurice Gašpara i predavanje o projektu. Tako Legende svoje svjetlo nose i dalje od Jadrana, a opet prema onima koji su trgovinom nekad baštinili Jadran, dok danas njihovi potomci kao gosti opet k njemu svraćaju.

Ovo je prilika u kojoj se realizira i još jedan vrlo bitan dio našeg projekta, mogli bismo reći šećer na kraju. Dokumentarac Igora Goića „Legends of The Light“ napokon će ugledati svjetlo dana. Prva publika bit će zastupnici Europskog parlamenta, pa iako u predpremijernoj i skraćenoj verziji, to će biti velika čast i referenca za festivale i premijere koje će nakon toga nastupiti.

Legende svjetla ne staju tu, nego idu dalje. Plan za dalje je prevesti knjigu na engleski i njemački jezik i promovirati cijeli projekt diljem odabranih europskih i hrvatskih gradova. Izdvojit ćemo još poziv u Beč, kao sjedište države koja je planirala i izgradila svjetionike na istočnoj obali Jadrana, ali i u najpoznatiju egipatsku i svjetsku knjižnicu, onu u Aleksandriji pored koje je nekad svijetlio i najpoznatiji svjetionik u povijesti – Pharos.

 

Knjiga „Legende svjetla“

Bogatu građu u obliku dokumenata, svjedočanstava i fotografija uvezali smo u 310 stranica debelu i 2 kg tešku knjigu/monografiju gdje je Jurica Gašpar sažeo svoje životno djelo. U proljeće 2017. najprije je predstavljena u Zadru, a onda i diljem Hrvatske na najreprezentativnijim mjestima s predavanjima i izložbama fotografija iz knjige. Uz veliku pozornost medija i preporuke onih koji su je uzeli u ruke, za manje od godine dana knjiga je doslovno razgrabljena i upravo se radi na dotisku.

 

Shvativši kako bi bilo šteta planirati iznimno zahtjevne rute, a istovremeno to i ne sveobuhvatno dokumentirati, Jurica predlaže Igoru da se pridruži projektu što on objeručke prihvaća. Ideja je bila snimiti foto i video materijale, a usput izići na svaki od svjetionika da bi dokumentirali priče vjerojatno posljednjih čuvara pomorskih svjetala Jadrana. Ideja se učinila logičnom, ali je za takvo što bilo potrebno znanje iznimno iskusnog skipera koji će biti spreman i sposoban ploviti po kritičnim uvjetima i pristati tamo gdje se rijetki usude. Ovaj put Gordan poziva Vlatka da bude dio tima. Sve ostalo je povijest…

Jurica je djetinjstvo proveo na svjetionicima jer mu je otac bio svjetioničar. Diplomiravši povijest i geografiju na Sveučilištu u Zadru, počeo se baviti istraživačkim radom pa je o povijesti svjetionika uz mentorstvo prof. dr. sc. Mithada Kozličića napisao i prvi takav rad. S druge strane Gordan, koji  je  tada bio direktor škole jedrenja ANA iz Bakra, traži motive za inventivniju prezentaciju Jadranskog mora i uvođenje složenijih nautičkih programa koji bi imali i kulturno-povijesni aspekt.  Jedan telefonski razgovor Jurice i Gordana bio je dovoljan da dođu do zaključka da su svjetionici pravi motiv, te da ima izuzetan potencijal za realizaciju. U tom trenutku cilj je pokrenuti istraživački dio projekta, jedrima obilaziti svjetionike i plovidbom kao nekad, ukazati na baštinu 48 svjetionika koje je projektirala i izgradila Austro-ugarska.

Photo: Jurica Gašpar

Shvativši kako bi bilo šteta planirati iznimno zahtjevne rute, a istovremeno to i ne sveobuhvatno dokumentirati, Jurica predlaže Igoru da se pridruži projektu što on objeručke prihvaća. Ideja je bila snimiti foto i video materijale, a usput izići na svaki od svjetionika da bi dokumentirali priče vjerojatno posljednjih čuvara pomorskih svjetala Jadrana. Ideja se učinila logičnom, ali je za takvo što bilo potrebno znanje iznimno iskusnog skipera koji će biti spreman i sposoban ploviti po kritičnim uvjetima i pristati tamo gdje se rijetki usude. Ovaj put Gordan poziva Vlatka da bude dio tima. Sve ostalo je povijest…

Avantura svjetionika

U rujnu 2013. godine kreće prva plovidba, zbog čega smo taj terenski dio projekta s razlogom nazvali „Avantura svjetionika“. Gordan je organizator svih plovidbi, a Vlatko stalni skiper. Prva ruta – pod jedrima od svjetionika Blitvenice uz iznimno jako jugo, pa preko kišnog Mula s pijavicama u daljini, do Stončice na Visu i bure s 40-ak čvorova prema Strugi na Lastovu pokazali su nam smjer kojim bismo rado odradili i ostatak ovog projekta. Želimo snimati u vrijeme kad se zbog sigurnosti i inkomodacije manje plovi, kad se ne zna kakav je život na udaljenim lokacijama poput ovih i naposljetku da pokažemo kako Hrvatska izgleda kad nije jedna uobičajena turistička razglednica.

Zahvaljujući susretljivosti Plovputa, državne firme kojoj je povjerena sigurnost plovidbe, njenog tadašnjeg direktora Darka Meštrovića, kao i svih šefova/kapetana plovnih područja na Jadranu i najviše – preostalih svjetioničara, dobili smo nužne dozvole za iskrcaj i razgovore s posljednjim čuvarima svjetla. Mogli smo i bez toga ploviti, snimati i čak se iskrcati na otoke. Ali naš trud bi bio uzaludan, jer ne bi mogli ući u niti jedan objekt, ni saznati išta bitno od ljudi koji su light motiv naše misije.

Photo: Jurica Gašpar

Projekt je imao znanstveni kontekst zahvaljujući suradnji i potpori prof. dr. sc. Mithada Kozličića sa Zadarskog sveučilišta, koji je omogućio da monumentalni graditeljski doprinos Austro-ugarske sagledamo iz pomorsko-povijesnih ali i organizacijskih i graditeljskih aspekata, ne samo svjetionika već i cijele bazne infrastrukture (luke, ceste, pruge, kamenolomi itd.) koja je bila nužna da bi se svjetionici izgradili.

Da bi obišli Jadran, put je trebalo dobro isplanirati. Dobra je minijaturna usporedba ubacivanja loptice u 48 rupa na golf igralištu. Za takvo što trebalo bi dosta vještine, iskustva i vremena. Zamislite sad obići toliko nepristupačnih i najčešće vrlo udaljenih lokacija po biranom (ne)vremenu koje nerijetko uključuje pristajanje i povratak natrag. Logistika koja je tražila takav pothvat, često je uključivala razočaranja, uništenje skupe opreme, ponovne obilaske zbog nemogućih uvjeta plovidbe… Jednom su na svjetioniku Sv. Andrija kod Dubrovnika zbog orkanskog juga i valova od 5 do 7 metara Jurica i Igor nekoliko dana čak i zaglavili na otočiću.

Photo: Jurica Gašpar

Trebalo je tri godine i dobro planiranih desetak jedrenja od po tjedan dana te više obilazaka kopnom, da bi uspjeli u naumu. Imali smo sreće, pa ovaj projekt nije ostao samo utopijska ideja nekolicine zanesenjaka, već ostvarena priča s prikupljenim materijalima kojima već sutra svjedočimo povijest.

I.B.

 

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: