EUROPA NAS UČI: Trier brendira Karla Marxa, a zašto Rijeka ne...

EUROPA NAS UČI: Trier brendira Karla Marxa, a zašto Rijeka ne bi Josipa Broza Tita?

413
Podijeli objavu
Photo: Wikimedia

RIJEKA – Nije ideja da napravimo mjesto idolopoklonstva, ali se o povijesti i ulozi Galeba ima što reći, i to pogotovo u kontekstu pokreta nesvrstanih. Nažalost, mi se tog dijela povijesti generalno kao država stidimo i pravimo se da ne postoji, ističe riječki gradonačelnik Obersnel.

I dok se Trier ponosi Marxom, odnosno brendira dodatno njegov osebujan lik i djelo, Rijeka dobiva sličnu šansu s Titovim brodom Galeb, kojeg su gradske vlasti svojevremeno otkupile, a u svrhu razvoja kulturnog turizma. Unatoč brojnim kritikama i napadima, nakon što je i Europa potvrdila da je Titov brod brend, te mu dodijelila sredstva za temeljitu obnovu (69 milijuna kuna za Galeb i Šećeranu u Benčiću), odluka o ulaganju u Galeb doživjela je svojevrsnu satisfakciju, piše Novi list.

Ako Europa vjeruje u Tita, što ne bi i Hrvatska, pri čemu je Rijeka napravila iskorak, obzirom da se ploveća rezidencija Josipa Broza Tita, a to je Galeb, prepoznala, te se u nju planira uložiti, dok je maćehinski odnos države prema nekretninama koje predstavljaju nasljeđe bivšeg sistema u Kumrovcu, Titovom rodnom mjestu, evidentan. Na to da ta imovina propada godinama je upozoravala i tamošnja lokalna vlast, ali bez odaziva, da bi se nedavno navodno nešto počelo pokretati.

Unatoč svemu, masa ljudi iz regije, ali i šire, pohodi svake godine za Dan mladosti Titovu rodnu kuću u Kumrovcu. Prekjučer pak, na dan kada je prije 38 godina umro Tito, brojni štovatelji i turisti obilazili su Kuću cvijeća u Beogradu, koja je također jedna od nezaobilaznih turističkih destinacija u tom gradu.

NEW YORK TIMES: Rijeka i Titova jahta Galeb kroz prošlost, sadašnjost i budućnost

Photo: Youtube/Screenshot

Burna, duga prošlost

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kaže da je Galeb brod koji ima burnu, dugu prošlost, a neki najvažniji njegovi trenuci vezani su uz Tita i brojne državnike koje je Tito na Galebu ugostio.

– Da je Galeb itekako moguća turistička atrakcija pokazuje činjenica da je pet do šest godina, koliko je u našem vlasništvu, na desetke novinara dolazilo u Rijeku i tražilo da ide na Galeb. Nedavno je bila i jedna francuska televizija te je u francuskim medijima objavljen prilog o brodu i priči vezanoj za njega. Interes turista nesumnjivo postoji i šteta je to ne iskoristiti, kaže Obersnel, dodajući da je svaki brod svojevrsna atrakcija, a Galeb još ima i bogatu povijest, te je stoga i zaštićen kao kulturno dobro. U rekonstrukciji će se posebno voditi računa o dijelovima koje je koristio Tito, poput komandnog mosta.

– Nije ideja da napravimo neko mjesto idolopoklonstva, ali se o povijesti i ulozi Galeba ima što reći, i to pogotovo u kontekstu pokreta nesvrstanih. Nažalost, mi se tog dijela povijesti, sa svim njenim dobrim i lošim stranama, generalno kao država stidimo i pravimo se da ne postoji. Mislim da i Galeb i Kumrovec i neke druge lokacije imaju značajan turistički potencijal. Dolazili bi ljudi koji se možda žele podsjetiti na to vrijeme, zbog činjenice da su živjeli u njemu, a drugima je to naprosto turistička atrakcija, i sve to u svakom slučaju treba iskoristiti, govori Obersnel.

Aneli Dragojević Mijatović, Novi list

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: