KARENTENA LAZARETI – Spomenik svjetskoj inovaciji, kad je Dubrovnik išao naprijed

KARENTENA LAZARETI – Spomenik svjetskoj inovaciji, kad je Dubrovnik išao naprijed

1041
Podijeli objavu
Photo: Boris Kačan

DUBROVNIK – Prije nešto više od 640 godina Dubrovnik je izmislio karantenu. Izraz i sustav kojeg je kroz povijest prihvatio cijeli civiliziran svijet nastao je u dubrovačkim Lazaretima 1377. godine. 6 i pol stoljeća poslije u Dubrovniku se cijepi svega 10 posto djece stare do dvije godine. Logika govori da bi civilizacija tebala evoluirati. Je li to Dubrovnik zbog svoje fantastične povijesti postao imun na sve bolesti?

Sjećate li se filma Idiokracija? Ta američka SF filmska komedija Mikea Judgea iz 2006. odigrava se oko dvoje tipičnih ljudi, Joea i Rite, koji se podvrgnu tajnom vojnom eksperimentu hibernacije, ali ostaju zaboravljeni te se probude tek 500 godina u budućnosti, u 2505 godini. Suprotno svojim očekivanjima, civilizacija tijekom njihovog dubokog sna nije napredovala, pa su upravo oni ispali najinteligentiji ljudi na svijetu koji se tijekom vremena intelektualno srozao zbog zatupljivanja i anti-intelektualizma.

Photo: Wikimedia

Dubrovnik ispred svih

Vratimo se u 2018. godinu. Ne 500, već prije nešto više od 640 godina Dubrovnik je izmislio karantenu. Izraz i sustav kojeg je kroz povijest prihvatio cijeli civiliziran svijet nastao je u dubrovačkim Lazaretima 1377. godine. Prema odluci o osnivanju prostora za izolaciju zapisanoj u tzv. Zelenoj knjizi, „nitko iz okuženih krajeva nije smio stupiti u Dubrovnik niti na njegovo područje“. Nakon velike pandemije kuge koja je harala Europom 1348. pojedini su talijanski gradovi obustavili trgovinu radi zaštite od širenja te bolesti. Dubrovnik je bio prvi grad u svijetu koji je 1377. uveo karantenu bez prekida trgovine. Nitko tko je dolazio iz zaraženih područja nije smio ući u Dubrovnik, a da ne provede 30 dana na otoku Mrkanu ili u Cavtatu. Poslije je izolacija produljena na 40 dana, pa je tek tada uveden naziv karantena.

Lazareti su naziv za niz zgrada udaljenih tek nekoliko stotina metara od zidina Dubrovnika, u kojima su trideset dana morali boraviti svi koji su morem dolazili u grad. Štoviše, brodovima nije bilo dozvoljeno uploviti bez sustava karantene.

Karantenski su se lazareti na dubrovačkom području usavršavali; u XV. st. izgrađen je lazaret na Dančama, a tijekom XVII. st. izgrađen je suvremeni lazaret na Pločama. Prema Hrvatskoj enciklopediji, primjer Dubrovnika slijedili su i ostali gradovi, pa je ova mjera postala uobičajena od XV. st. nadalje. Uz dubrovački, na našem su području nastala još dva ključna karantenska sustava. Prvi je uspostavljen u Dalmaciji, pod mletačkom upravom, sa središnjim lazaretom u Splitu (1581). Drugi je bio sanitarni kordon Vojne krajine, koji je organizirala austrijska uprava. Na hrvatskom je području u XVIII. st. uspostavljen sustav stalne kopnene karantenske zaštite. Potkraj XIX. st. karantenski sustavi gube važnost jer ih istiskuju nove mjere zaštite protiv zaraznih bolesti.

Photo: Pixabay

Napredak ili početak stvaranja Idiokracije?

Logika govori da bi civilizacija tebala evoluirati. Je li onda Dubrovnik zbog gotovo 6 i pol stoljeća od izuma karantene postao imun na sve bolesti? Jer jedino to može objasniti situaciju u 2018. godini kad su se zbog cjepiva neke bolesti gotovo iskorijenile, Dubrovčani odbijaju cijepiti svoju djecu.

Zaboravljaju jedno; zbog gladi za turizmom i stotine tisuća turista sa svih krajeva svijeta što upravo brodovima s kružnih putovanja (od kojih prolaze i neka kužna mjesta), danas sve ne mogu potrpati u Lazarete. 2018. godine Lazareti su cjepivo, a ospice, šarlah, rubeola ili zaušnjaci kuge koje su, mislili smo, pameću istrijebljene.

Službena statistika iz 2016. godine donosi porazne podatke od zastrašujućih 10 posto procijepljene djece do dvije godine starosti u Dubrovniku. Prema tvrdnjama epidemiologa dr. Mata Lakića, prije ćest ili sedam godina zbog više od 95 posto cijepljenih nismo imali ospice. Zabrinjava stoga podatak o tek 40 posto procijepljene djece koncem 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Zamislimo za kraj jednog dubrovačkog Ivana i jednu Ritu s kraja 14. stoljeća kako se bude u današnjem Dubrovniku i shvaćaju kako su najinteligentniji ljudi na svijetu koji se tijekom vremena intelektualno srozao zbog zatupljivanja i anti-intelektualizma.

D.G.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: