Kuga je prije točno 369 godina, pogodila tada najveći hrvatski grad

Kuga je prije točno 369 godina, pogodila tada najveći hrvatski grad

1522
Podijeli objavu
Šibenik - Nepoznati autor, bakrorez, 16. stoljeće

ŠIBENIK – Smrtonosna kuga počela se širiti Šibenikom 8. lipnja 1649. godina. Tragedija je to koja je stanovništvo tada najvećeg dalmatinskog grada, koji je brojao oko deset tisuća ljudi, srezala na oko tisuću i pol i u potpunosti mu promijenila razvojni tok, prisjetio se sociolog Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture, koji redovito na Facebooku podsjeća na značajne događaje iz povijesti Šibenika.

Kada bi dobri poznavatelji šibenske povijesti trebali izabrati najteže trenutke za Šibenik vjerujem da bi gotovo svi izabrali strašnu kugu iz 1649. godine, piše Poljičak. Nije to bila prva epidemija kuge koja je dohvatila Šibenčane, ali je najstrašnija bolest tog doba upravo te 1649. godine temeljito promijenila lice grada. Slikovit je opis Frane Divnića u Povijesti Kandijskog rata u Dalmaciji, gdje donosi opis zlokobne kuge koja je poharala Šibenik, što je toj katastrofi dalo još veću težinu. Jer da to nije bilo zabilježeno pitanje je u kolikoj bi to mjeri pamtili do današnjeg dana.

Divnić piše da je kuga prenijeta iz dijela koji su Turci okupirali, a prenijeli su je Vlasi koji su tamo povremeno odlazili u pljačku. Kuga je otkrivena u Šibeniku 8. lipnja, jedan je stari težak prvi umro od te bolesti.

Evo Divnićevog opisa: ‘Iako liječnici nisu vjerovali da je bio zaražen, ipak je pokopan bez uobičajenog redovnog sudjelovanja svećenstva, bratovština i puka, zbog sumnje što ju je ova bolest već izazvala. Dan nakon težakove smrti otkrivena je zaraza na više mjesta u gradu, jer su u više kuća donesene stvari opljačkane u Turaka. Još više se proširila zbog okupljanja puka, jer se tih dana slavio blagdan Presvetog Trojstva, određen kao sajamski dan u gradu; održavali su se pučki skupovi, plesovi,viteška natjecanja, trke i regate. Raspirila se još više zbog jedne nastrane ludosti pomamljenog prostoga puka, koji, vidjevši toliku smrtnost, nije htio vjerovati da ta potječe od razbuktale zaraze, nego je tvrdio da to onaj stari mrtvi težak ustaje noću iz groba i ubija ljude. (Jer taj je neuki puk vjerovao da neki mrtvaci ponovno oživljeni ili obuzeti zlim duhovima ponekad ubijaju ljude, a ti se na materinjem jeziku zovu vukodlaci).’

Družba Braća Hrvatskoga Zmaja je 2016. godine na Pakleni postavila spomen ploču Šibenčanima koje je pomorila smrtonosna kuga 1649. godine.

SibenikIn

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: