KAOS NA ŠOLTI: Pomorsko dobro devastira tko stigne? Stižu inspekcije

KAOS NA ŠOLTI: Pomorsko dobro devastira tko stigne? Stižu inspekcije

829
Podijeli objavu
Photo: Wikimedia

ŠOLTA – Posljednja tri mjeseca na otoku Šolti vodi se tiha borba za zaštitu pomorskog dobra. Naime, devastacija koja se dogodila od strane privatnih investitora, fizičkih osoba, ali i same Općine Šolta poprimila je ogromne razmjere i nepovratno uništila nekoliko lokacija na otoku.

S obzirom da do sada nismo imali prilike iz vlastitog iskustva svjedočiti načinu na koji se provodi Zakon o pomorskom dobru te načinima sankcioniranja onih koji ga krše upustili smo se u ovu borbu kroz institucije te svjedočili odlučnosti nadležnog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture da se kaosu koji vlada na lokalnim razinama u upravljanju pomorskim dobrom, napokon stane na kraj. Nadamo se da će naše iskustvo pomoći drugim otočanima, ali i stanovnicima obale, da na vrijeme zaustave devastacije i samovolju lokalnih “šerifa” te spase obalu od nekontroliranog razvoja, betonizacije i rušenja u korist osobnih interesa i kratkoročnih profita.

Vikendaši privatiziraju obalu

Sve je krenulo još u prosincu 2017. godine kada smo u Stomorskoj primijetili neobične radove ispred jedne vikendice. Izgledalo je sumnjivo s obzirom da je bager doslovno poravnao dio stijena odmah do nelegalno izgrađenog podesta kojeg su vlasnici vikendice izgradili i prisvojili. Nije rijetka pojava da se kupuju i grade kuće na obali te automatski privatizira dio obale pred njom. U prošlim vremenima naši su stari gradili mulove, sređivali stepeništa za lakši dolazak na plažu, osiguravali vezove za svoje brodice te često i “gravirali” svoje inicijale ili inicijale svojih unuka kojima bi posvetili izgradnju mulova. Tada je to bilo društveno prihvatljivo i nikada nam nitko nije branio da se na određenom mjestu kupamo, skačemo i uživamo. No vremena su se promijenila, na otoke su počeli u velikom broju pristizati domaći i strani vikendaši koji su vidjevši takve mulove odlučili da i sebi naprave svoju oazicu pred tek izgrađenom kućom. Takav je bio i ovaj slučaj. Na našu prijavu koju smo uputili Općinskom načelniku i direktorici komunalnog poduzeća dobili smo dvosmislene odgovore i prebacivanje odgovornosti na Vodovod koji je navodno popravljao vodovodnu mrežu na spomenutoj lokaciji. Nakon prijave radovi su naglo stali, no isti su nastavljeni u travnju 2018. godine. Tada je već bilo očito da se radi o proširivanju i uređenju kupališta za vlasnike privatne kuće koji na otoku provode svega mjesec dana. Nakon naše sljedeće prijave Lučkoj kapetaniji i Splitsko dalmatinskoj županiji na teren izlaze inspektori, utvrđuju nepravilnosti i do današnjeg dana radovi su zaustavljeni bez jasnog plana kako će ovaj slučaj završiti. Ovdje je važno primjetiti da inspektori izlaze na teren i to u vrlo kratkom roku.

Zahvat pred privatnom vikendicom u Stomorskoj / Photo: Maja Jurišić

Lokalni “investitori” uništavaju uvale zbog kratkoročnog profita

Još uvijek smo u Stomorskoj gdje se već godinama zabavljamo u Beach baru Africa. Ruku na srce taj objekt nikada nije imao sve dozvole za rad, ali nitko od nas na to nije obraćao pažnju. Važno je bilo samo da imamo gdje izaći, popiti i zaplesati jer na žalost na otoku Šolti takvog mjesta nema. Ili na sreću, jer to znači da od “party turizma” nemamo ni P. Od kad je prvi put otvorio, prije desetak godina, vlasnik bara znao je da će doći vrijeme kada će na lokaciji objekta proći kanalizacija i bar će morati zatvoriti ili pronaći drugu lokaciju. Ističemo ovaj podatak upravo iz razloga što je bilo dovoljno vremena da se o nastavku rada beach bara pristupi strateški te osigura sva potrebna dokumentacija za njegov premještaj i legalno poslovanje.

Ove su zime započeli radovi na kanalizacijskoj mreži. Objekt je uklonjen, podignut je betonski zid koji je bespovratno uništio prelijepu valu. Na žalost svako reagiranje na ovaj projekt je zakašnjelo jer su sve dozvole i sredstva već dobivena, a u procesu prostornog planiranja nitko od lokalnog stanovništva nije reagirao. No istovremeno se na lokaciji projekta kanalizacije događaju dodatni radovi koji naslućuju na niz nelegalnih radnji. Bager u vlasništvu podizvođača projekta izgradnje kanalizacije počeo je izvoditi radove van obuhvata projekta te ravnati stijene pripremajući podest na kojem je prema najavama trebao biti postavljen novi objekt u vlasništvu tvrtke Kamena Vila d.o.o., čija je odgovorna osoba brat prethodno spomenutog podizvođača, ujedno i Općinski vijećnik te predsjednik otočkog HDZ-a.

Obuhvat projekta izgradnje kanalizacije u Stomorskoj / Photo: Maja Jurišić

Svoju prvu prijavu upućujemo 11. travnja Uredu za pomorstvo i turizam pri Splitsko dalmatinskoj županiji te oni istu proslijeđuju Općini Šolta, Lučkoj kapetaniji i nadležnim Ministarstvima. Na žalost na istu više od mjesec dana nemamo nikakvu reakciju ni odgovor. Na poziv lučkoj kapetaniji dobivamo odgovor da su zatrpani prijavama na području cijele županije i da nemaju vremena izaći na teren (iako istovremeno izlaze na našu prethodno opisanu prijavu). U međuvremenu na spomenutom području postavlja se u jednom danu ugostiteljski objekt.

Postavljanje nelegalnog objekta u Stomorskoj / Photo: Maja Jurišić

Projekt izgradnje kanalizacije se zaustavlja do daljnjeg. Pretpostavljamo da investitor EKO Kaštelanski zaljev odbija nastaviti radove kako se ne bi doveli u situaciju da odgovaraju za evidentno nelegalne radnje tik uz obuhvat projekta kanalizacije. Na naš upit da se očituju o radovima neposredno uz izgradnju kanalizacije dobivamo pismenu potvrdu da postoje nelegalni radovi koji nisu u obuhvatu projekta i da oni ne snose odgovornost za isti. No iako radovi na kanalizaciji stoje, podizvođač i dalje izvodi radove i to samo na dijelu koji okružuje budući beach bar. Dodatno, s obzirom da je plaža zbog betonskog zida smanjena, bageru ni to nije problem pa je slijedeći zahvat dodatno ravnanje stijena i proširenje plaže. Slijede daljnji radovi oko ugostiteljskog objekta te nasipavanje plaže koja se proširuje zadiranjem u more.

S obzirom da se nadležni oglušuju na sve naše prijave odlučujemo svoju sreću okušati u Zagrebu, direktno u nadležnom Ministarstvu te se obraćamo Državnoj tajnici za more i Pomoćniku ministra tražeći da nam pomognu zaustaviti ovakve i sve buduće sulude pothvate koji se planiraju na Šolti, ali i na drugim otocima. Napokon uspijevamo u svojim namjerama da na teren izađu inspektori Lučke kapetanije te se krajem svibnja i početkom lipnja obavljaju dva inspekcijska nadzora. No odmah po odlasku inspektorata investitor otvara beach bar i kreće s radom. Svo ovo vrijeme Općina Šolta na čelu s Načelnikom Općine, njegovim zamjenikom, Upravnim odjelom za pravne poslove i Predsjednicom vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja šuti i šutnjom odobrava – devastaciju pomorskog dobra, nelegalno podizanje ugostiteljskog objekta i početak rada bez dozvola…

Izgled uvale prije provedbe legalnih i ilegalnih projekata / Photo: Maja Jurišić

Unatoč brojnim pritiscima i iznesenim neistinama kako investitor posjeduje valjano koncesijsko odobrenje ustrajali smo u svojoj namjeri da istražimo način upravljanja pomorskim dobrom na Šolti. 21. lipnja zaprimamo rješenje inspekcijskog nadzora iz kojeg je evidentno da investitor ne posjeduje valjane dozvole te da je nelegalno obavljao radove na pomorskom dobru te mu se izriču sljedeće mjere – zabrana rada ugostiteljskog objekta, prijava drugim nadležnim inspekcijama te prekršajni postupak. Dodatno, Ministarstvo se obvezuje izvršiti upravni postupak nad Općinom Šolta u svrhu utvrđivanja načina upravljanja pomorskim dobrom. Općina Šolta službeno je priopćenje zaprimila od Splitsko dalmatinske županije 3. srpnja. Unatoč cijeloj proceduri Beach bar Afrika i dalje uredno radi i oglušuje se na odluke. S obzirom da nikome u Općini Šolta to ne predstavlja problem, a njegov rad odobrava čak i dio lokalne zajednice pitamo se tko će i u kojem trenutku zatvoriti objekt i donijeti odluku o njegovom uklanjanju?

Nelegalna dohrana plaža u Rogaču i Maslinici

Tijekom svibnja na cijelom su otoku, kao i svake godine, započeli radovi dohrane plaža. No ovaj put dohrana je izgledala drugačije nego prethodnih godina. Naime, na nekim plažama koje su se dohranjivale izvršeni su neovlašteni radovi te je nadohranjeni materijal produžio obalnu crtu plaže.

Dohrana plaže u Rogaču / Photo: Maja Jurišić

Važno je za napomenuti da je za bilo kakvo nasipanje mora potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš, a za druge ozbiljnije zahvate i izraditi projektnu dokumentaciju uređenja plaže. Općina Šolta krenula je u tom smjeru te su idejni projekti uređenja plaža već bili spremni no isti nisu provedeni do kraja niti je za uređenje plaža predviđene idejnim projektima dobivena suglasnost Splitsko dalmatinske županije. Svjedočili smo stoga proširivanjem plaže u Rogaču te neovlašteno nasipavanje mora pred objektom na pomorskom dobru kao i ravnanje stijena u Maslinici te neovlašteno nasipavanje mora. Na situaciju u Rogaču reagiramo na poziv lokalnog stanovništva, dok na ovu u Maslinici to nismo uradili jer nije postojala zainteresiranost lokalne zajednice da se uključi. Nedugo nakon naše prijave za Rogač na teren izlazi inspekcija, radovi pred objektom se zaustavljaju, a plaža se nadohranjuje poštujući obalnu crtu mora.

Izlomljene stijene u Maslinici / Photo: Maja Jurišić

Borba za pravdu u Nečujmu 

Istovremeno s početkom naše borbe događa se i inicijativa ugostitelja iz Nečujma koji se okupljaju oko odvjetnika te od Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja traže dostavu dokumentacije unazad nekoliko godina kako bi utvrdili način dodjele koncesijskih odobrenja na području Nečujma. Naime, ugostitelji opravdano sumnjaju da su oštećeni te da imaju izgubljenu dobit jer nositelji konceijskih odobrenja na njihovom području nisu imali iste uvjete dobivanja istih. Zakon u ovom slučaju, sumnjaju ugostitelji, nije bio jednak za sve te se pojedincima odobrilo nelegalno poslovanje i uzurpacija pomorskog dobra dok su oni zadovoljili sve tehničke i pravne uvjete te investirali u pribavljanje svih potrebnih dozvola za obavljanje djelatnosti. U ovom procesu utvrđen je niz nepravilnosti te će cijeli slučaj najvjerovatnije svoj epilog imati na sudu.

 

Nečujam iz ptičje perspektive / Photo: Maja Jurišić

Ostale institucije na otoku

Osim navedenih slučajeva paralelno se dogodilo niz drugih prijava na području Stomorske, Rogača i Donje Krušice. U Stomorskoj su građevinski radnici odlagali materijal na pomorskom dobru, u Rogaču su mještani proširivali i sanirali cestu dok je u Donjoj Krušici neovlaštene radove ponovno izvršavala Općina Šolta. U ove se prijave nismo osobno uključivali jer za iste nemamo dovoljno ljudskih ni vremenskih kapaciteta te smo se fokusirali na kontrolu provođenja izrečenih inspekcijskih mjera i utvrđivanje stanja i načina upravljanja pomorskim dobrom od strane nadležnog Ministarstva.

Vijeće za dodjele koncesijskih odobrenja

Plan upravljanja pomorskim dobrom donesen je u prosincu 2017. godine no na njega nije dobivena suglasnost Splitsko dalmatinske županije te samim tim isti nema pravnu snagu i sva koncesijska odobrenja koja su izdana po njemu nisu valjana. U svibnju 2018. godine napravljene su Izmjene i dopune plana upravljanja pomorskim dobrom na koji je Splitsko dalmatinska županija dala svoju suglasnost te je isti objavljen na stranicama Općine. Vijećem predsjedava predsjednica, a sastoji se od 5 članova – 3 člana Općine Šolta, 1 člana Lučke kapetanije i 1 člana Županije koji zajedničkim odlukama donose koncesijska odobrenja. S obzirom na uočen niz nepravilnosti u dosadašnjem dodjeljivanju koncesijskih odobrenja kao i dobiveno mišljenje Ministarstva, članovi vijeća posljednjih su mjesec dana proveli u prikupljanju sve potrebne dokumentacije koja je potrebna da bi se rješenja izdala sukladno Planu upravljanja i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Razlog je to što do danas na otoku Šolti nitko nije dobio koncesijsko odobrenje za 2018. godinu, te su trenutno jedini legalni objekti oni koji su odobrenje dobili na više od jedne godine i koji su pravovremeno predali zahtjev za 2018. godinu. Postavlja se pitanje kako će Općina Šolta, Vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture postupiti s obzirom da su svi korisnici pomorskog dobra dovedeni u situaciju da krše Pravilnik i Zakon te da im zbog protupravnog korištenja pomorskog dobra ovo pravo može biti trajno oduzeto. Zašto se dogodio ovaj kaos, tko je odgovaran za njega i hoće li na kraju korisnici pomorskog dobra platiti nemar i neodgovornost lokalne samouprave – saznat ćemo uskoro.

Nadležnosti ili način upravljanja pomorskim dobrom

Kroz proces koji smo prošli naučili smo kako funkcionira upravljanje pomorskim dobrom i tko je zapravo nadležan za kontrolu i nadzor nad njegovim upravljanjem. Plan upravljanja pomorskim dobrom svaka jedinica lokalne samouprave dužna je donijeti krajem godine za sljedeću godinu te prije objave istoga u Službenom glasniku dobiti suglasnost Županije. Za redovno upravljanje pomorskim dobrom odgovorna je jedinica lokalne samouprave, dok je za izvanredno upravljanje odgovorna Županija. Natječaje za koncesije na pomorskom dobru raspisuje Županija osim ako u iznimnim slučajevima ne prepusti raspisivanje natječaja jedinicama lokalne samouprave. Koncesijska odobrenja na pomorskom dobru dodjeljuje jedinica lokalne samouprave putem Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja i sukladno planu upravljanja.

Svaki zahvat kojim se na bilo koji način mijenja izgled pomorskog dobra, nužno mora imati projektnu dokumentaciju i ukoliko se radi o bilo kakvom zadiranju u morsku površinu nužna je izrada studije utjecaja na okoliš. Ukoliko primjetite radove na pomorskom dobru koji nisu u skladu s planom upravljanja i imaju negativan učinak na okoliš šaljete prijavu prije svega svojoj lokalnoj samoupravi, jedinstvenom upravnom odjelu za pravne poslove i komunalnom redaru koji su dužni izaći na teren i utvrditi stanje. S obzirom da se to često zanemaruje, prijavu je nužno poslati i nadležnoj županiji te Lučkoj kapetaniji. Istovremeno prijava se šalje Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvu graditeljstva i Ministarstvu zaštite okoliša. Najvažnije je ostati uporan te ako je moguće uključiti veći broj sugrađana i udruga koje se bave zaštitom okoliša i javnog dobra. Prijava može biti anonimna ili ne, a da bi bila što vjernija preporučujemo da sadrži detaljan opis radova koji se prijavljuju te prateće fotografije.

Devastacija se na pomorskom dobru događa svakodnevno i na žalost jednom kad je napravljena teško je i nemoguće vratiti prostor u prvobitno stanje. O brzini kojom će reagirati nadležne službe i inspekcije ovisi i koliko ćemo našu obalu sačuvati od devastacije i nepovratnog uništenja. Na žalost u Splitsko dalmatinskoj županiji ove godine bilježi se 3x veći broj prijava, a Lučka kapetanija ima samo 3 osobe zadužene za inspekcijski nadzor na području cijele Županije koje nisu u mogućnosti pravovremeno reagirati na pojedine prijave.

S pravom se postavlja pitanje da li je naša borba za decentralizaciju upravljanja javnim dobrima opravdana jer što vrijeme ide dalje ispada da smo veći neprijatelji sami sebi, nego što bi nam to bio netko “izvana”. Proteklih dana u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture donesena je odluka o pokretanju inspekcijskog nadzora te očekujemo formiranje radnog tima i dolazak predstavnika Ministarstva na otok u narednim danima. Što će pokazati inspekcijski nadzor i da li će devastatori biti kažnjeni, ostaje nam još za vidjeti. Nadamo se da ćemo ovim primjerom svi uključeni pokazati da nam je stalo do očuvanja obale i otoka i da pravna država, kada to želi, može djelovati i funkcionirati provedbom relevatnih Zakona.

Maja Jurišić

* Stavovi izneseni u kolumnama, vašim vijestima i komentarima osobni su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije portala Morski.hr *

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: