Brodarica, Žaborić, Grebaštica

Brodarica, Žaborić, Grebaštica

1555
Podijeli objavu
Photo: Igor Narandžić

Najbolji vibram đon su ljudski tabani

Dok hodate po skliskim stijenama i neravnim područjima možete osjetiti kako vam koža na stopalima prianja uz podlogu i savršeno se raspoređuje da vam pruži najsigurniji hod. Stoga koristite bose noge kad god ste u prilici. Jedna od tajni svemira.

Igor Narandžić

Druga tajna jest da se pod mostovima krije puno stvari koje i ne vidimo jer nas most vodi od jednog kraja do drugog bez da se mi zapitamo što je ispod njega.

A ispod njega je cijeli jedan svijet.

Tako i ispod šibenskog mosta, onog južnog što povezuje Brodaricu sa Žaborićem i Grebašticom, nalazi se štošta zanimljivog.

Na to nas već upućuje natpis na mostu.

Photo: Igor Narandžić

Morinje

Ime zvuči poput nekog mitološkog bića iz prastarih davnina. No to je samo krivudavi kanal koji počinje ispod mosta i završava prostranim zaljevom.

Šibenska čudesna obala time dobiva zaključnu dimenziju s obzirom da se ispod drugog šibenskog mosta, onog što povezuje Vodice s gradom Šibenikom, krije ulaz u Nacionalni park Krka i njegove slapove. Ovdje ne ulazimo u nikakve slapove čak bih prije rekao da krećemo put nekakve delte koja nas svakim novim zavojem sve više zaokuplja i interesira. Kao da ste uplovili u scenografiju filma Apokalipsa danas legendarnog Francisa F. Copolle. No samo što ja nisam zamišljeni Martin Sheen na ušlagiranoj palubi američkog broda već čovjek što upravlja malenim gumenim brodom na vesla za dvoje ljudi u potrazi za idealnom valom.

Photo: Igor Narandžić

Stoga ako želite istražiti Morinje, spustite se autom ispod mosta i izvadite gumeni brod na napuhavanje. Zaljev je idealan za tu vrst istraživanja, mada se može i pješke proći obalom jer postoji šumski put koji prati nepravilnu liniju kanala.

Ako ćete noćiti u Morinju, obratite pažnju na komarce jer kanal Morinje svakim novim zavojem ukazuje na sve više močvarno područje koje i završava velikim zaljevom s ljekovitim blatom. Sada vam je valjda jasna usporedba s navedenim filmomJ.

Kada pronađete mjesto gdje ćete noćiti poigrajte se malo, napravite zračni logor; dakle da vam je sve u zraku, ništa na borovim iglicama. Kako ovog puta nismo ponijeli šatore jer nam viseće ležaljke već duže vrijeme predstavljaju kvalitetnu zamjenu kako obimom i težinom tako i praktičnošću, zračni logor bit će prava pjesma. Hammock je jedini krevet koji nakon spavanja možeš skupiti i prije polaska staviti pod ruku; mislim da time zaslužuje pažnju.

Hammock, zračni logor / Photo: Igor Narandžić

Hammock – od španjolskog hamaca, koji su španjolski osvajači opet preuzeli od domorodačkog stanovništva srednje i južne Amerike, jednostavna je ležaljka od pamuka, mreže, prirodnih materijala; vrlo lagana i izdržljiva koja se postavlja između dva stabla a u tradiciji domorodačkog stanovništva koristi se od pamtivijeka (sad mi na pamet pada slika kada su prvi domoroci vidjeli krevete europskih osvajača sa svim onim nepotrebnim dodacima; vjerojatno se nisu prestali smijati danima). Europljani su ih prvi uveli u brodskom prometu zbog uštede prostora (za prijevoz ljudi potom i vojnika), a poslije se njihova upotreba proširila i na ekspedicije, tragače za zlatom te sve one koji su na bilo koji način kročili u ekvatorijalne šume i džungle.

Hammocke dakle okačite o stabla, hranu stavite u kese pa na grane, konopima povežite stabla i ručnike povješajte na njih; sve je u zraku. Tako ste se riješili buba, mrava, bolnih leđa ujutro te smole koja se ne da isprati još danima nakon izleta.

Mali savjeti; uz viseću ležaljku ponesite i tanki pokrivač od flisa, jer noći uz more znaju biti svježe. Ako imate nešto protiv komaraca, koristite navečer.

Za večeru upalite plinsko kuhalo; voda, riža i školjke. Sol i ulje. Malo kruha i vina. I srce puno i veliko poput noćnog neba iznad vaših glava.

Poluotok Oštrica

Prvo je slijedeće zanimljivo mjesto na koje nailazimo kada se od Morinja vozimo ka Primoštenu Oštrica. Sam poluotok i ne bi bio toliko uočljiv s obzirom da  mjesto Grebaštica obiluje prekrasnim panoramskim vizurama duboko usječenih uvala i otočića, da se na njemu ne nalazi zid ili kako tamo kažu bedem; to je prvo što se uočava dok se vozite po Grebaštici, bedem, poput kineskog zida zatvara cijeli poluotok od očiju nas prolaznika i prostor Iza bedema stavlja u sferu neistraženog.

Priča o zidu poznata je; u jeku turskih provala u 15 st, podignut je obrambeni zid s otvorima za puške, na nekim mjestima visok i do 9 metara i do danas je sačuvan u relativno dobrom stanju. Stanovništvo Šibenika i okolnih mjesta koristilo ga je za turskih napada i opsada, a kada je nestalo Turaka, koristio se kao karantena za zarazne bolesnike.

Bedemi Grebaštica / Photo: Igor Narandžić

Iza bedema

Što je iza?

Da biste prešli bedem morate se popeti skalama koje su tamo postavljene i sa istim takvima i sići s druge strane. Poluotok Oštrica koji počinje s tim bedemom, vrlo je veliko pošumljeno područje nepravilnog oblika s kilometarskim stazama za šetnju i istraživanje. Jedini izlaz sa tog velikog područja jest upravo taj bedem. Omiljeno je područje za nautičare koji znajući da ljudi tu rjeđe dolaze baš upravo zbog zida, koriste svaku uvalu za svoj parking. Usto šuma obiluje muflonima i drugim sitnijim životinjama. Moj savjet vam je da tu ne noćite; boravite, kupajte se, šećite, uživajte i skupite otpad za sobom, no sa zadnjim zrakama sunca uspnite se na bedem i  napustite taj prostor. Tako da ono Iza bedema ostane i dalje iza. Tako da se ljudi u prolazu vozeći se Grebašticom i dalje pogledom pitaju što je Iza bedema.

Photo: Igor Narandžić

S ovim osvrtom napuštamo šibensko područje, meni vrlo posebno s bezbroj uvala, plaža i nenastanjenih otoka, područje koje je idealno za istraživanje i boravak, područje koje još uvijek pruža mir i spokoj otoka i obala, smješteno između bombastične komercijalizacije zadarskog i splitskog područja.

Ako možete posjetite Krapanj, Zlarin i Prvić, oni su prvi na obzoru i stvoreni su za easy life sladokusce, ako želite dalje od obale posjetite Kaprije i Žirje, njihova samoća i plavetnilo pučine nikog neće ostaviti ravnodušnim. Sve između su nenastanjeni otoci. Ako se želite samo voziti brodom prođite kanalom Svetog Ante u pravcu grada ili iz njega, svejedno je, da Šibenik posjeduje impozantan ulaz poput Venecije to već svi odavno znaju.

Photo: Igor Narandžić

Ono što  neki još ne znaju to je da se ispod mostova i iza bedema nalaze sasvim nepoznati svjetovi Pod otvorenim nebom. Treba ih samo naći.

Morski pozdrav,

Igor Narandžić

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: