Mijenja se Pomorski zakonik: “Cilj je hrvatsku zastavu učiniti atraktivnom za strana plovila”

Na 112. sjednici Vlade usvojen je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, kao drugi po redu zakon iz reformskog paketa pomorskog zakonodavstva, a kojim će se osnažiti konkurentnost hrvatskog brodarstva, ali i pomoraca, zastava Republike Hrvatske učiniti atraktivnom za upis stranih plovila, a usvojene su i izmjene vezane uz upisnik plovila, ugovor o najmu jahte i brodice, rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja mora i mnoge druge.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u svom je obrazlaganju, kao najvažnije istaknuo da će se usvojenim Zakonom:

– ojačati konkurentnost hrvatskog brodarstva,– osnažiti položaj hrvatskog pomorca i njegova konkurentnost na domaćem i stranom tržištu,– smanjiti administrativne barijere te otvoriti put ka potpunoj digitalizaciji u pomorskom sektoru,– učiniti hrvatsku zastavu atraktivnom za upis stranih plovnih objekata, naročito velikih jahti.Također će se, pojasnio je ministar Butković, uskladiti nacionalno pomorsko zakonodavstvo s novim EU rješenjima, kao i onima iz međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka.

Digitaliziran upisnik uz objedinjavanje podataka

Ministar je istaknuo i da se usvojenim Zakonom osuvremenjuje način vođenja upisnika svih plovnih objekata. Naime, upisnik će biti u potpunosti digitaliziran i centraliziran kroz objedinjavanje podataka iz postojećih upisnika u novom jedinstvenom e-upisniku svih vrsta plovnih objekata (npr. do sada su se vodili zasebni upisnici za svaku vrstu plovila).

Porez po tonaži za jahte

Također se, a vezano uz djelatnosti u području nautike, uvode novine u smislu poreza po tonaži za jahte te se mijenja definicija brodice i jahte i uvodi novi pojam – velika putnička jahta, ali se uvodi i dosada ne definirani ugovor o najmu jahte i brodice te ugovor o nautičkom vezu.

Izmjenama u plaćanju poreza po tonaži hrvatski upisnik čini se atraktivnim za upis stranih jahti koje će se na ovaj način privući na dulji boravak u Republici Hrvatskoj, kao i na korištenje stalnog veza u našim marinama, potrošnju, popunjavanje posadom i održavanje u Republici Hrvatskoj.

Učinak na remontnu brodogradnju

Neupitan je i pozitivan financijski učinak koji će se zahvaljujući ovoj mjeri preliti na hrvatsku remontnu brodograđevnu industriju, uzimajući u obzir da velike jahte troše i do 10 posto svoje vrijednosti na tekuće godišnje održavanje, a također i na zapošljavanje i ukrcaj hrvatskih pomoraca, pojasnio je ministar Butković.

Definiranjem dosada neimenovanog ugovora o najmu jahte i brodice te ugovora o nautičkom vezu Republika Hrvatska će spremno dočekati strane jahte koje svake godine plove našim morem, a imat će i dodatan razlog zadržati se u Hrvatskoj te se upisati pod hrvatsku zastavu.

Napokon izmjene u sporna 183 dana za pomorce

Važne izmjene učinjene su i u dijelu socijalne reforme za pomorce pa se tako porezno oslobođenje, temeljem boravka na brodu u međunarodnoj plovidbi, omogućava i u situacijama koje su nepovoljne za pomorce i na koje nisu mogli utjecati. Ti su ih slučajevi sprječavali da ostvare potrebna 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak pa su oni uneseni ovim prijedlogom Zakona (slučajevi, odnosno, situacije kao što su bolesti, otmice, napuštanja od strane brodara i slično).

Zakonom se potiče i održavanje izobrazbe u hrvatskim pomorskim učilištima, umjesto dosadašnjih olakšica koje su se odnosile samo na edukaciju u inozemstvu, a kroz što se realiziraju i ciljevi Pomorske strategije koji se odnose na stvaranje centara izvrsnosti u pomorstvu.

Restrikcije na području onečišćenja s brodova

Ovim se zakonom osnažuju i rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja s pomorskih objektata kao i reakcije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora te se podižu granice ograničenja odgovornosti brodara za određene pomorske tražbine u skladu s odredbama Konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976., kako je izmijenjena i dopunjena (Protokolom iz 1996. godine s izmjenama iz 2012. godine).

Usvajanje Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, nastavak je cjelokupne reforme pomorskog zakonodavstva, koju je pokrenula Vlada na izmjenama 3 ključna zakona u pomorstvu. Naime, nakon što je 27. lipnja ove godine usvojen novi Zakon o lučkim kapetanijama, a na današnjoj sjednici i Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, očekuje nas i usvajanje trećeg zakona – Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je u pripremi.

Kroz navedena tri zakona provest će se reforma pomorstva koja će omogućiti digitalizaciju svih usluga u pomorstvu u slijedeće tri godine, smanjiti administrativna opterećenja za građane, pomorce i brodare, dovršiti socijalnu reformu za pomorce te povećati konkurentnost hrvatskih luka i industrije, podsjećaju iz Ministarstva mora.

Dokument o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika možete pročitati OVDJE.

D.G.