Pomorski divovi okreću leđa Suezu: Maersk krenuo iz Koreje u Njemačku ruskim...

Pomorski divovi okreću leđa Suezu: Maersk krenuo iz Koreje u Njemačku ruskim vodama

4141
Podijeli objavu
Photo: Wikimedia

Globalno zatopljenje što se pomorskog prometa tiče, definitivno ide u korist Rusiji. Ovog tjedna danska kompanija Maersk odlučila se za putovanje kontejnerskog broda “Venta” iz Busana u Južnoj Koreji za njemački Bremerhaven kroz Sjeverni pomorski put, odnosno ruske vode i doći će na odredište nakon 23 dana plovidbe. 

Ovo će biti prvo putovanje najveće svjetske danske prijevozničke tvrtke Maersk kroz vode Arktika. Cijene goriva rastu, a 2020. godine će stupiti na snagu nova međunarodna ograničenja za korištenje goriva na brodovima što će pomorski prijevoz učiniti još skupljim. Stoga, kako bi smanjili troškove isporuke, svjetski prijevozni divovi počinju tražiti alternativne puteve. Jedan od njih je  Sjeverni pomorski put.

Prema navigacijskom portalu MarineTraffic, brod “Venta” Maersk će u njemačku luku uploviti 22. rujna. Jedan od sedam ovakvih novih brodova tvrtke Maersk odjednom može prevoziti 3600 standardnih kontejnera. Brod će kroz Beringov tjesnac proći 1. rujna, a Sjevernim pomorskim putem će ploviti 20 dana. Prevozi zamrznute proizvode, uključujući ribu, piše portal Logicno.com.

Danska tvrtka je priopćila da je prolaz duž obala Sjevernog mora probni tranzit, jer Maersk želi testirati mogućnost korištenja rute kao alternativu transportu iz Azije u Europu kroz Sueski kanala.

“Planiramo ponuditi nove usluge prema zahtjevima naših kupaca, scenarijima za kupnju i za naseljene centre”, rekla je danska tvrtka.

Danas se 90% teretnog transporta u svijetu odvija morem, a količine koje trenutno prolaze kroz Sjeverni pomorski put se ne mogu usporediti s količinama koje prođu Sueski kanal.

Sergej Kukuškin, ravnatelj uprave Sjevernog pomorskog puta, rekao je da je 2017. godine tom rutom prošlo 194 tisuće tona tereta. Istovremeno je kroz Sueski kanala prošlo više od milijarde tona tereta, dakle 5000 puta više. U prijedlogu za svibanj ove godine, ruski predsjednik Vladimir Putin je uputio vladu da poveća protok tereta kroz Sjeverni pomorski put na 80 milijuna tona.

Od ove godine se tom rutom aktivno koristi kompleks Jamal LNG za isporuku svog ukapljenog plina u Aziju.

Globalno zatopljenje u korist Rusiji – Putin: „Sjeverna ruta do 2025. deseterostruko prometnija“

Photo: Sjeverni morski put

Generalni direktor Atomflota, Vjačeslav Rukša, rekao je da cijena dostave tone ukapljenog plina u japanski Kobe preko belgijskog Zeebruggea 96 dolara, a kroz Sjeverni put 58 dolara. Za kineski Yantian je cijena zaobilaznim putem 91,5 dolara, a Sjevernim pomorski putem 64 dolara. Razlika je 20 do 25 dolara po toni.

Stručnjak s ruskog Ekonomskog istraživačkog centra Andrej Todorov je napisao kako međunarodni tranzitni potencijal Sjevernog pomorskog puta ima ekonomske i pravne aspekte da postane put od Rotterdama do Tokija. Naime, put kroz Sueski kanal je dug 11 300 nautičkih milja, a ruta kroz Sjeverno more je upola kraća i duga je 6900 nautičkih milja.

“Prema nekim procjenama, strani brodari Sjevernom putem mogu ubrzati isporuku robe do 15 dana, a ekonomski učinak za svaku isporuku je ušteda 500 tisuća dolara“, rekao je Andrej Todorov.

Ipak, Sjeverni put ima nekoliko ozbiljnih nedostataka. Unatoč globalnom zatopljenju i topljenju leda, put je plovan najviše četiri mjeseca u godini i potrebno je izgraditi skupe ledolomce iza kojih bi plovilo najmanje nekoliko brodova. Postoje i ograničenja za veličinu brodova, što je presudno za prijevoz.

S druge strane, pomorski promet je sve više pod pritiskom cijena goriva i situacija će se samo pogoršavati. Od 2020. godine na zahtjev Međunarodne pomorske organizacije stupaju na snagu stroga ograničenja o sadržaju sumpora brodskih goriva. Gorivo neće smjeti sadržavati više od 0,5% sumpora, umjesto trenutno dozvoljenih 3,5%, piše Logicno.com.

Photo: Wikimedia

Putin već pripremio teren

Podsjećamo, ruski predsjednik Vladimir Putin u proljeće je najavio da će se opseg prometa tereta duž Sjeverne rute Arktičkog oceana povećati 10 puta i iznosit će 80 milijuna tona do 2025. godine.

– Na Arktiku je pokrenut niz velikih industrijskih projekata. U skladu s najvišim standardima zaštite okoliša. Jačamo istraživanje, transport, plovidbu i vojnu infrastrukturu, za koju se očekuje da će jamčiti interese Rusije u ovoj strateškoj regiji. Rusija gradi najsuvremenije nuklearne ledenjake. Imali smo najmoćniju flotu ledolomaca na svijetu, i to će ostati tako – rekao je ruski predsjednik koji je prethodno nacionalizirao isporuke nafte i pomorske aktivnosti preko Arktika. Pritom je jasno pokazao kako su ovo ujedno i mjere za jačanje položaja ruske brodarske industrije jer njome regulira čitav niz aktivnosti unutar tog globalno strateški važnog akvatorija.

PROČITAJTE JOŠ: Putin nacionalizirao isporuke nafte i pomorske aktivnosti preko Arktika

D.G.

 

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: