Jesmo li svjesni posljedica potresa? Dalmacija među najugroženijim područjima u Hrvatskoj

Jesmo li svjesni posljedica potresa? Dalmacija među najugroženijim područjima u Hrvatskoj

1287
Podijeli objavu
Photo: Jurica Gašpar, Boris Kačan, Lorenzo Bolletini/Unsplash

Prirodne katastrofe čine se sve učestalijima, a ljudi su u sve većem strahu od njihovih posljedica unatoč tome što se tehnologija neprestano razvija. Međutim, je li tomu uistinu tako?

Nedavna podrhtavanja tla na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja privukla su pažnju javnosti, strah je sve veći od moguće (veće) katastrofe, ali mnogo je faktora koji utječu na percepciju javnosti. Slabija upućenost nekada može uzrokovati bespotrebnu paniku, jednako kako može rezultirati i većim gubicima u trenucima kada katastrofa zaista i pogodi, piše Dalmacija danas.

Područje Republike Hrvatske dio je mediteransko-transazijskog područja (15% svjetskih potresa) koje obuhvaća kolizije Afričke i Indijske s Euroazijskom litosfernom pločom. Do potresa na našem području dolazi uslijed podvlačenja Afričke litosferne ploče pod Euroazijsku.

Unatoč tome što se ljudska vrsta neprestano razvija, a na taj način rastu i tehnološka dostignuća, potrese još uvijek nije moguće predvidjeti. S obzirom na kretanje litosfernih ploča i na povijesnu rasprostranjenost potresa, može se reći u kojim će područjima doći do potresa, ali nemoguće je predvidjeti vrijeme, jačinu i intenzitet.

Potresi u Hrvatskoj

U usporedbi s najjačim potresima diljem svijeta, čija bi vrijednost po Richterovoj ljestvici premašivala i iznos od 8, na ovom području dosad nije zabilježen takav slučaj. Međutim, to ne znači da ne postoji perspektiva da se takvo što ne dogodi. Dapače, nepredvidivost potresa uči nas da se ne smije brzati sa zaključcima.

Najjači potresi u Hrvatskoj zadnjih nekoliko stoljeća

Za razliku od relativno mirnijeg prostora istočnog dijela Kontinentalne Hrvatske, Primorska Hrvatska mnogo je aktivnija po pitanju potresa. Osim što su potresi na području Dalmacije učestaliji u odnosu na neke druge dijelove države, oni su prosječno i nešto snažniji.

Posebni naglasak treba staviti na šire dubrovačko područje koje sa sjeverne strane omeđuje rijeka Neretva – gotovo da odgovara granicama Dubrovačko – neretvanske županije. Naravno, političke granice ne smiju se gledati u ovakvim promatranjima jer potresi i van države, ukoliko su dovoljno snažni, mogu utjecati na događaje unutar nje.

Drugo značajnije područje prostire se srednjodalmatinskom zagorom, od Sinja preko Imotskog do Vrgorca i područje Mosora, te dijelom srednjodalmatinskog priobalja, s naglaskom na trogirsko područje.

Photo: Morski.hr / Youtube screenshot

Koliko smo spremni za katastrofalni potres?

S obzirom na povijesne događaje, moguće je očekivati da će i područje Republike Hrvatske, posebice južni dio, u određeno vrijeme ponovno pogoditi neki razorniji potres, a pitanje je jesu li stanovnici tih područja infrastrukturno i logistički spremni posljedicama moguće prirodne katastrofe?

Treba se samo prisjetiti drugih prirodnih nepogoda koje su pogađale ovo područje, od poplava do požara, a u to vrijeme građani su bili sve, samo ne spremni, stoga je teško za očekivati da bi išta drugačije bilo i u potresnim situacijama.

Za kraj, valja napomenuti da je brzina širenja informacija najčešće ono što prividno prikazuje da se potresi pojavljuju sve učestalije. U današnje vrijeme, informacija o potresu dolazi u realnom vremenu i nadohvat je (gotovo) svačije ruke, dok je kroz povijest bilo potresa za koje većina svjetskog stanovništva ne bi ni znala – ne zato što se nije dogodio, već zato što ljudi nisu imali pristup takvoj vrsti informacije.

Tin Žaja, Dalmacija danas

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: