Vade se masline i sade smokve: Smokvarstvu se pišu bolji dani u...

Vade se masline i sade smokve: Smokvarstvu se pišu bolji dani u Hrvatskoj

1052
Podijeli objavu
Photo: Pixabay

PLOČE – Prvo se sadila po strani na zemlji, jer je većinu obradive zemlje koristio naš dalmatinski čovjek za kumpire i zelje. Na smokvu koju je mogao bilo gdje posaditi, a ona bi mu rodila nekako se slabo osvrtao. Smokva je prema riječima 35-godišnjeg ing.agronomije Tome Ostojića “svoj procvat doživjela sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća sa omasovljenjem turizma”. Danas, kako je kazao ing. Ostojić “smokva doživljava ekspanziju i vade se masline, a sade smokve!”

Gordana Igrec

Što se tiče samog OPG gospodarstva ing. Ostojića koje se nalazi u Peračkom Blatu pored Ploča najpoznatijem i najstarijem izvorištu i rasadniku smokava i to onih ponajboljih u cijeloj Hrvatskoj.

– Mi imamo zasađeno oko 200 stabala smokava. Kroz cijelu godinu potrebno je oko smokve raditi. Počinjemo sa rezidbom u proljeće, pa sa gnojidbom, oranjem, brigom o travnjaku i sve do berbe u kolovozu. – govori nam ing. Tomo Ostojić.

U kolovozu pak nastaju problemi za uzgajivače smokava. Prema riječima ing. Ostojića: “Ma koliku plaću mi ponudili ne možemo naći berače!”

– Lakše je zaraditi plaću u turizmu nego brati ručno smokvu na +40 stupnjeva! I to nam radi velike probleme, jer kod smokve nema strojeva. Sve je manufakturni rad. Ove godine u sezoni na berbi je radilo 10 zaposlenih uz našu obitelj, ali i dalje radna snaga nedostaje – kazuje Ostojić.

Iako ne krije zadovoljstvo suradnjom sa Ministarstvom poljoprivrede, jer je i sam, kako kaže “aplicirao na dva projekta i svi koji su u sustavu PDV-a imaju šansu za poticajna sredstva”, ing. Ostojić drži kako na “tržištu kod nas vlada kaos”.

– Ove godine mi smo ubrali između 4 i 5 tona suhih smokava. Mi ih sušimo na suncu i u sušioni. Dakle, kombiniramo prirodno i mehaničko. Svježu smokvu već je teže plasirati u ogromnim količinama. Na pijacama se nađe oko 90 posto svježe ili suhe domaće smokve. A zapravo i do 40 posto manje domaćih smokava plasiramo na obezglavljeno domaće tržište od naših potreba. Na našem tržištu vlada nered. I najvećim dijelom naši ljudi kupuju grčku ili tursku smokvu koja je jeftinija od naše. Mi joj, naime, ne možemo knkurirati – upozorio je Ostojić.

Objavljuje Tomo OstojićSrijeda, 18. travnja 2018.

Unatoč ovakvim tvrdnjama nasadi smokava niču na sve strane i smokvarstvo u Hrvatskoj ima budućnost, mišljenja je ing. Ostojić. On sam sa svojim OPG-om izvozi suhu smokvu u Japan i Singapur te u susjedne zemlje i prilagođava se potrebama u turizmu.

– Mi imamo smokvenjake, energetske pločice od smokve, džemove i namaze od smokava i svaki proizvod smo prilagodili dubini džepa turista i potrošača za trajanja turističke sezone. Tako da mi poslujemo u plusu sve ove godine od kada sam ja 2009. godine odlučio ući u ovu priču kako bih nastavio tradiciju kraja iz kojeg potječem – zaključio je ing. Ostojić.

Objavljuje Tomo OstojićSrijeda, 18. travnja 2018.

Ako je suditi po izjavama znalca i vlasnika stabala smokava ovo nutritivno vrijedno voće puno vlakana, energetski vrijedno, puno D i E vitamina koje je othranila od pamtivjeka Dalmaciju, a  uz čašicu šljivovice bilo jedini desert ponekad na stolu i težaka i “fine gospode” smokva bi ponovno u Hrvatskoj mogla postati “kraljica, a ne više pepeljuga kako se nepravedno tretirala stoljećima”. Unatoč njezinom kraljevskom okusu za kojim se otimaju čak i stanovnici zemlje izlazećeg sunca. Samo, treba strpljenja kao u tovara i izdržljivosti, truda i rada i vjere u uspjeh. Ako toga nema slobodno na obraz stavimo smokvin list (ili na neko drugo mjesto) i zajedno sa našim vrijednim Dalmatincima i Ministartsvom poljoprivrede zauvijek prekrižimo ovu “biblijsku voćku” koja je na noge postavila cijelu Dalmaciju. Pa i Mediteran.

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: