150 godina narodne knjižnice na otocima: Prvi počasni član Josip Juraj Strossmayer

150 godina narodne knjižnice na otocima: Prvi počasni član Josip Juraj Strossmayer

843
Podijeli objavu
Photo_ Knjižnica Jelsa

JELSA – Sredinom rujna Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa obilježila je 150 godina svojeg postojanja koje je dočekala kao najstarija narodna čitaonica na dalmatinskim otocima. Unatoč “zubu vremena” sol nije nagrizla libre niti otpuhala bura – slova, a knjižnica odoljeva svim neverama i čak štoviše ide u korak sa svitom i vremenom, a  posebice za zimskih dana okupljalište je mnogih otočana, a za ljetnih dana i turista. Svatko još uvijek unatoč IT tehnologiji voli pod prstima osjetiti dodir papira od knjige i zaviriti u dobro štivo.

Gordana Igrec

Tim velikim povodom razgovarali smo sa ravnateljicom Općinske knjižnice i čitaonice Jelsa na Hvaru prof. filozofije i ruskog jezika i mr. knjižničarstva Majom Vukić koja je na svojem upravljačkom mjestu od 2015. godine.

Što Vama osobno znači dočekati na mjestu ravnateljice obljetnicu 150 godina knjižnice Jelsa? Kako Vi to doživljavate?

U meni ovaj događaj budi izniman ponos, ne samo zbog dugogodišnjeg opstanka jelšanske čitaonice i knjižnice, već zbog značaja koji je ona imala od svojih početaka. Jelšanska čitaonica i knjižnica je od svojih početaka bila odraz narodnih i lokalnih prilika i promjena koje su se događale kroz povijest. Osnutak Narodne čitaonice u Jelsi prije 150 godina bio je događaj koji je značajno obilježio jelšansku povijest, to je događaj koji najsnažnije simbolizira procvat Jelse koji se dogodio u drugoj polovici 19. stoljeća. Hrvatski narodni preporod odrazio se na Jelsi i njezinom vlastitom preporodu.

Kako se knjižnica pripremala za obilježavanje 150 godine?

Program proslave 150. rođendana jelšanske čitaonice i knjižnice sastavljen je od nekoliko programskih događanja. Prvoga dana, 14. rujna, osim vođene šetnje uz upoznavanje lokaliteta značajnih za povijest jelšanske čitaonice i knjižnice, u Općinskoj knjižnici i čitaonici Jelsa otvorena je izložba naziva Jelšanska čitaonica i knjižnica kroz povijest.

Izložba će biti otvorena do sredine listopada pa se posjetitelji do tada mogu informirati o bogatoj i značajnoj povijesti ove ustanove. Drugoga dana proslave, dakle 15. rujna, održan je znanstveni skup s temama o povijesti Jelse te povijesti i razvoju jelšanske čitaonice i knjižnice, a izlaganja na skupu su održali uvaženi gosti sa Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, gospođa Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica i predsjednica Etičkog povjerenstva Hrvatskoga knjižničarskog društva. Ja sam na skupu sudjelovala s izlaganjem o razvoju jelšanske čitaonice i knjižnice. Osim Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, partneri u organizaciji obilježavanja obljetnice bili su Muzej općine Jelsa, Srednja škola iz Jelse i KUD Jelsa koji su obogatili program u poslijepodnevnom dijelu s Dječjim ansamblom, Folklornim ansamblom te ženskom klapom Frecije.

Potporu pri organizaciji programa pružili su osnivač Općinske knjižnice i čitaonice Jelsa – Općina Jelsa te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Iskoristila bih ovu priliku da se od srca zahvalim svim partnerima, sudionicima programa te brojnim stanovnicima i posjetiteljima Jelse koji su nas podržali i pomogli nam u organizaciji.

Je li onda knjižnica Jelsa najstarija knjižnica na našim otocima?

Činjenica o prvenstvu Narodne čitaonice u Jelsi u odnosu na sve dalmatinske otoke povijesno je više puta dokumentirana, a čvrsti dokazi za tu tvrdnju nalaze se u brojnim brzojavima čestitki upućenima Čitaonici nakon osnutka, a ponajviše u govoru Mihovila Pavlinovića, jednog od utemeljitelja i vođe Narodne stranke i hrvatskog preporoda u Dalmaciji, koji je održao na samom otvorenju Čitaonice. Njegov govor je osim političke i povijesne važnosti, kao vrijedan književni tekst tiskan u izdanju „Pet stoljeća hrvatske književnosti“.

Photo: Knjižnica Jelsa

Tko je bio njezin utemeljitelj?

Malo je poznato da je u Jelsi i prije osnivanja Narodne čitaonice djelovalo čitaoničko društvo talijanskog naziva „Societa del Casino“. To društvo je bilo osnovano oko 1850. godine, a njegovi članovi koji su u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji prihvatili narodnjačke ideje, bili su ti koji su odlučili osnovati Narodnu čitaonicu, odnosno preimenovati svoje društvo. To je bilo elitno društvo, sastojalo se od jelšanskih brodara, pomoraca, trgovaca i obrtnika, a predvodio ih je kapetan Niko Duboković.

Koliko je bilo knjiga na početku?

Stanje čitaoničkog fonda na samom početku nije nam poznato. Međutim, Priznanice za nabavu građe iz početnih godina rada Čitaonice svjedoče kako su članovi Čitaonice od početka iskazivali izraziti interes za osobni stručni, kulturni i politički napredak. To najbolje pokazuje odabir novina i časopisa u prvim godinama djelovanja – Novi pozor, Napredak, Slavjanski jug, Narodni list, Gospodarski list, Giro del mondo, Unniverso illustrato, Avvisatore Dalmato, Osservatore Triesstino, Kikiriki i La revue des deux mondea. Prepiske s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti iz Zagreba koje su se odvijale 1901. godine pokazuju ushićenje i zahvalnost članova Hrvatske čitaonice zbog nabavke svih publikacija Jugoslavenske akademije.

Koliki je knjižni fond danas?

Korisnicima je danas dostupno više od 22.000 svezaka knjižne građe i više od 1.200 jedinica multimedijske građe. Unutar Studijskog odjela nalazi se bogata referentna zbirka, a Zavičajna zbirka se redovito upotpunjuje djelima autora podrijetlom sa šireg područja općine Jelsa i onim djelima koja se tematski odnose na isto područje. U čitaonici ima gotovo 700 svezaka referentnih djela, a u zavičajnoj zbirci više od 500 jedinica građe. Osim knjiga, knjižni fond knjižnice sadrži i zbirku časopisa i stripova te zbirku multimedije u koju spada zvučna, audiovizualna i ostala elektronička građa. Osim knjižne građe korisnicima su u knjižnici dostupna i računala s pristupom internetu i igračke za najmlađe korisnike.

A članovi?

Trenutan broj redovitih članova Knjižnice koji koriste uslugu posudbe knjižnične građe je 346. Za ostale knjižnične usluge, poput korištenja prostora za učenje i rad, korištenje informatičke opreme i pristupa internetu, prisustvovanje edukativnim, kreativnim i ostalim kulturnim događanjima u knjižnici, učlanjenje u knjižnicu nije potrebno, tako da možemo reći da se našim uslugama koristi mnogo više ljudi od onoga broja koji plaćaju članarinu.

Posjećuju li turisti knjižnicu?

Povremeni korisnici s dvomjesečnim članstvom su kategorija članova Knjižnice koja je najbrojnija. Radi se uglavnom o privremenim stanovnicima općine Jelsa u ljetnoj sezoni, koji su prepoznali prostor knjižnice kao poticajan i ugodan za rad i učenje, a knjižnične usluge privlačne sadržajem i kvalitetom.

Koju literaturu stranci najviše posuđuju?

Povremeni i redoviti posjetitelji Jelse imaju mogućnost korištenja dvomjesečnog članstva u našoj knjižnici. Korisnicima je dostupna i literatura na stranim jezicima koje imamo oko 500 naslova. Uglavnom su to književna djela, većinom romani, no na stranim jezicima imamo i primjerice povijesnih i putopisnih knjiga, turističkih monografija i vodiča, priručnika za učenje jezika i slikovnica. Većina knjiga na stranim jezicima su na engleskom i njemačkom jeziku, no imamo knjiga i na drugim jezicima.

Kako knjižnica funkcionira tijekom zime? Dolaze li stariji ljudi čitati novine, organizirate li predavanja i koje vrste i književne promocije?

U zimskim mjesecima struktura korisnika Knjižnice se mijenja. Zimi bilježimo pojačan posjet polaznika osnovne i srednje škole, dok posjet privremenih korisnika, odnosno turista pada. Događanja u knjižnici organiziraju se tijekom cijele godine. U suradnji sa strateškim partnerima knjižnice, ponajviše Osnovnom i Srednjom školom iz Jelse, Dječjim vrtićem iz Jelse i Muzejom općine Jelsa, ali i različitim grupama građana, ostalim obrazovnim institucijama i udrugama, književnicima i volonterima organiziraju se edukativna predavanja, tečajevi, književne i glazbene večeri, predstavljanja knjiga, izložbe, različite radionice za djecu i odrasle, predstave, kvizovi, projekcije edukativnog i zabavnog sadržaja i ostali programi.

Koje su vam najstarije knjige u knjižnici?

Stara i vrijedna građa uglavnom zauzima mjesto u našoj Zavičajnoj zbirci. Najstarija i ujedno najvrjednija knjiga među njima je priručnik za crkvene propovijedi naslova „Govorenja sveta chjudoredna … varhu svih nedigliaa od godiscchja…“ objavljen u Veneciji 1754. godine. Autor knjige je Ivan Kampadelli, a na „harvaski jezik“ ju je preveo Dominik Pavičić, svećenik iz Vrbanja na otoku Hvaru.

Photo: Wikimedia

Je li tko od poznatih pisaca ili javnih osoba poklonio svoje knjige vašoj knjižnici?

U knjižnici imamo mnogo knjiga s posvetama njihovih autora, od kojih su neki jako popularni i čitani. Za mene su osobno najznačajnije biblioteke ostavštine nekih lokalnih cijenjenih autora, poput Pavla Palaversića, koji je zaslužan za objavu i interpretaciju značajne količine informacija o povijesti Jelse i jelšanske čitaonice.

Kakve sadržaje nudite djeci? A kakve starijim osobama?

Dječji odjel u knjižnici redovito se dopunjava suvremenim naslovima za djecu. Osim toga, djeci su dostupni i dječji časopisi te didaktičke i ostale igre, tako da nas djeca rado posjećuju i zadržavaju se u knjižnici. Događanja u knjižnici namijenjenih djeci ima zaista mnogo. 

2017. godine u knjižnici je zaživio i novi ciklus radionica pod nazivom Virtualni seniori. Projekt je namijenjen osobama treće životne dobi, koje se kroz informatičke radionice, uz stručno vodstvo te uz mlade volontere treniraju u osnovama korištenja računala, interneta i ostalih njima potrebnih informatičkih alata.

Imate li koju zanimljivu anegdotu vezanu uz višestoljetan rad knjižnice? Tko je od poznatih ljudi bio vaš član ili djelatnik i sl?

Na prvoj Skupštini Narodne čitaonice u Jelsi, za prvog počasnog člana odabran je biskup Josip Juraj Strossmayer, a nakon njega za počasne članove odabrani su Mihovil Pavlinović, dr. Mihovil Klaić te kapetan Niko Duboković. Zanimljive su prepiske s prvim počasnim članovima koji su od reda svoj status smatrali iznimnom čašću.

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: