TKO ČUVA NAŠE MORE? Pitali smo četiri ministarstva i dobili zanimljive odgovore

TKO ČUVA NAŠE MORE? Pitali smo četiri ministarstva i dobili zanimljive odgovore

3592
Podijeli objavu
Photo: MORH

Tko nam čuva teritorijalno more i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas? Iako za ovo pitanje očekujete naizgled jednostavan odgovor, u hrvatskoj praksi, baš kao i gotovo sve drugo, odgovor je toliko kompliciran da bi vas mogla zaboljeti glava. Na primjerima dokumentiranih upada talijanskih ribarica u hrvatsko teritorijalno more pitanja smo postavili nadležnima u Uredu za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova. Odgovori koje smo dobili, najblaže rečeno su – zanimljivi.

Krajem rujna u javnost je iz Ministarstva unutarnjih poslova plasirana vijest o izvrsnoj suradnji hrvatskih službi nadzora graničnog prostora, rezultat čega je uhićenje krijumčara droge od strane talijanskih vlasti. Iskoristili smo stoga priliku da pitamo nadležne za kontrolu obalne straže, gdje su, kako i na koji način reagirali kod višestrukih povreda hrvatskog graničnog prostora? A nekoliko takvih zabilježio je i dokumentirao naš portal.

Ministarstvo poljoprivrede: „Za traganje i spašavanje nadležno Ministarstvo mora“

Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede nadležna je za kontrolu ribolova, zbog čega je resorni ministar najavio nabavku izraelskih dronova. No susjedne Talijane kao da to previše ne dira. Mi ih i dalje nalazimo s ribarskim brodovima u hrvatskom teritorijalnom moru.

Pitali smo koji su brodovi u funkciji i garantira li se sigurnost posadi brodova kao i sigurnost hrvatskog teritorijalnog mora i ZERP-a u pogledu traganja, spašavanja, možebitnih pogibeljnih situacija, ali i sigurnost platformi u našem moru?

Postoje li urgentni planovi za nabavku nužnih brodova koji mogu ploviti u gotovo svim vremenskim uvjetima kao što je slučaj u većini europskih zemalja ili pak neko zamjensko rješenje?

U posljednje vrijeme zabilježili smo više “upada” talijanskih ribarica u hrvatsko teritorijalno more dok hrvatski brodovi obalne straže nisu reagirali. Trebaju li građani biti zabrinuti?

Evo odgovora Ministarstva:

„Za organizaciju traganja i spašavanja na moru nadležno je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Ministarstvo poljoprivrede koristi šest plovila za potrebe ribarske inspekcije i trenutno je u funkciji pet plovila dok je jedno plovilo na popravku. Navedena plovila imaju dozvolu plovidbe u unutarnjim vodama i teritorijalnom moru, a u slučaju potrebe mogu se koristiti i za potrebe traganja i spašavanja uzimajući u obzir ograničene maritimne sposobnosti.

Kao što vam je već poznato Ministarstvo poljoprivrede nabavlja sustav besposadnih zrakoplova (dronovi) koji će se koristiti i za druge službene svrhe osim kontrole ribolova.

Što se tiče novih plovila ribarske inspekcije u tijeku je nabava dva brza plovila (15 metarski gumenjaci s kabinom) koji će se u prvom redu koristiti za kontrolu ribarstva u zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu, ali i za druge službene potrebe Republike Hrvatske uključujući traganje i spašavanje. Navedenim plovilima osigurati će se učestalije kontrole u ZERP-u s obzirom da do sada ribarska inspekcija nije imala adekvatna plovila za kontrolu navedenog područja i koristila je isključivo plovila Obalne straže.

Svaki ulazak talijanskih ribarskih plovila u teritorijalno more Republike Hrvatske evidentira Ribarski monitoring centar (RMC). Od ove godine uspostavljena je razmjena informacija između hrvatskog i talijanskog ribarskog monitoring centra. Temeljem navedenog RMC prima VMS podatke od talijanskog RMC –a za svako plovilo u teritorijalnom moru RH. Osim navedenog u RMC se kontroliraju i AIS podaci naročito za plovila u Jabučnoj kotlini te se o svakoj sumnji na zabranjene ribolovne aktivnosti u tom području obavještava talijanski RMC.

Osim navedenog uspostavljena je koordinacija i s drugim centrima za praćenje tako da se svaki ulazak evidentira i Obalna straža i MUP koji nas obavještavaju o incidentu i dokumentiraju svaku obavijest. Svi podaci se objedinjuju u RMC-u i službeno dostavljaju talijanskom nadležnom tijelu na postupanje. U skladu s europskim propisima o kontroli ribarstva talijansko nadležno tijelo za kontrolu u roku od mjesec dana dužno se očitovati o poduzetim mjerama. Nadalje o svakom incidentu obavještava se i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Europska komisija“, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Ministarstvo mora upućuje na policiju i obranu

Krenuli smo dalje s upitima k Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Evo što oni kažu:

„MMPI trenutno nije zaprimilo isti/sličan upit, a iz sadržaja predmetnih pitanja razvidno je da se odgovori na pitanja traže u resorskim nadležnostima MUP-a i MORH-a, odnosno, Obalne straže, (pitanja o stanju plovila, kao i planovi raspolaganja istima u djelokrugu navedenih resora).“

Iz Ministarstva doznajemo i da od 44 plovna objekta za plovidbu nisu sposobne 3 brodice, za dvije brodice u tijeku je postupak popravka ili zamjene pogonskih uređaja, a jedna brodica se nalazi na suhom, budući da je predložena za rashod. Svi ostali brodovi, brodice i čamci imaju valjane svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu kao i valjane plovidbene dozvole, u skladu sa pomorskim propisima Republike Hrvatske.

„Brodovi, brodice i čamci lučkih kapetanija koriste se za obavljanje poslova u okviru zakonski utvrđenih nadležnosti lučkih kapetanija, pri čemu je posebno važno istaknuti obavljanje poslova traganja i spašavanja ljudskih života na moru i obavljanje inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe te drugih zadaća u djelokrugu Uprave sigurnosti plovidbe.

Slijedom rečenoga ističemo podatak da je tijekom 2017. godine obavljeno 454 akcija traganja i spašavanja na moru, u kojima je spašeno ukupno 765 osoba i 174 plovna objekta, pri čemu nije zanemariv podatak da prosječna starost svih brodova i brodica lučkih kapetanija iznosi 16 godina, zbog čega su kvarovi učestaliji, a troškovi održavanja iz godine u godinu sve veći.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kontinuirano poduzima aktivnosti koje su usmjerene na obnovu flote u sklopu nabavke novih brodica, ali i značajnijim investicijskim ulaganjima u obnovu pripadajuće opreme i uređaja na svim plovnim objektima“, stoji između ostalog u priopćenju iz Ministarstvo mora.

Ministarstvo obrane lopticu prebacuje na policiju

Ministarstvu obrane smo pak naveli primjer od 24. rujna 2018. godine u blizini otoka Mljeta i 3 dana poslije kad je talijanska ribarica u hrvatskom teritorijalnom moru u visini Vrsara. Istodobno je tek nekoliko milja dalje najbliži brod Hrvatske obalne straže bio – na vezu u Puli.

Photo: Vesselfinder/Screenshot

Je li tko i kad reagirao?

Zašto je u tom trenutku brod obalne straže Hrvatska Kostajnica u luci Pula na vezu?

Funkcionira li ispravno radarska postaja (koju je nedavno posjetio ministar Krstičević) na Savudriji?

Brod hrvatske Obalne straže u “fazi popune, a sukladno autonomiji broda”, kako su izvijestili iz MORH-a / Photo: Vesselfinder/Screenshot

Evo što kaže obrana:

„Vezano za vaš upit možemo vas izvijestiti kako je nadzor državne granice Republike Hrvatske u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno, granične policije, a  Obalna straža RH u navedenim aktivnostima postupa isključivo na temelju zahtjeva Nacionalnog centra za prikupljanje podataka u Zadru koji je u sastavu MUP-a RH.

Sukladno zakonu o Obalnoj straži RH, temeljno područje postupanja Obalne straže RH  je ZERP. Na temelju istog Zakona, u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Obalna straža RH pruža potporu ostalim tijelima državne uprave, što se odnosi i na nadzor državne granice.

Također, možemo vas izvijestiti kao radarska postaja na Savudriji funkcionira potpuno ispravno i u potpori je nadzora državne granice te na zahtjev, a preko Operativnog središta HRM-a, dostavlja podatke Nacionalnom centru za prikupljanje podataka u Zadru.

Što se tiče brodova Obalne straže RH koje se može vidjeti i na vezu, riječ je o fazi popune, a sukladno autonomiji broda“, priopćio je MORH.

Na pitanje da pojasne laiku što znači „faza popune“ i „autonomija broda“, MORH ljubazno odgovara.

„Popuna broda odnosi se na fazu popune odnosno opskrbe broda hranom, vodom i gorivom, a autonomija broda označava vremensko razdoblje u kojem brod može provoditi zadaću na moru bez potrebe za popunom“, pojašnjavaju iz MORH-a.

Ministarstvo unutarnjih poslova upućuje na Ministarstvo obrane

I da bi ciklus (da ne upotrijebimo riječ koja se rimuje) bude zaokružen, MUP napokon odgovara tako da nas u dijelu odgovora vraćaju na MORH.

„Vezano za Vaš upit u dijelu koji se odnosi na, kako se navodi, „upade“ talijanskih ribarica u teritorijalno more Republike Hrvatske te nedostatak reakcije brodova obalne straže navodimo kako slijedi:

Pomorska policija, kao dio granične policije Ravnateljstva policije, primarno je nadležna za zaštitu državne granice na moru kao vanjske granice Europske unije, a što se odnosi na sprečavanje svih oblika prekograničnog kriminaliteta pa između ostalog i zaštitu državne granice od talijanskih ribarica koje, ribareći u morskom prostoru Republike Hrvatske, čine prekršaj iz Zakonika o schengenskim granicama i zakona kojima se regulira morski ribolov.

U cilju sprečavanja kao i sankcioniranja takvih prekršaja, u Nacionalnom pomorskom centru za prikupljanje podatka Uprave za granicu policijski službenici 24 sata tehničkim uređajima prate stanje na morskom prostoru s posebnom naglaskom na područje državne granice. Moderan tehnički sustav je nadograđen upravo za poslove iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova pa tako pomoću 15 radara i 26 dnevno/noćnih i termovizijskih kamera pratimo što se događa na području državne granice na moru.

Pomorska policija raspolaže sa flotom od ukupno 56 plovila raspoređenih u sedam županija na moru i po zaprimanju dojave iz Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka o nezakonitom prelasku državne granice policijska plovila se promptno upućuju na mjesto događaja.

Tijekom 2018. godine ukupno je uzapćeno pet talijanskih ribarskih plovila, a tijekom 2017. godine njih sedam.

Za istaknuti je kako je navedenom Centru 14. rujna 2018. godine na radarskom sustavu uočen te na kamerama velikog dometa potvrđen prolazak gumenog plovila s nepoznatim teretom. Kako je način plovidbe upućivao da se radi o nezakonitim radnjama, policijski službenici su o plovidbi broda odmah upoznali talijanske kolege što je u konačnici rezultiralo uhićenjem dva albanska krijumčara i preko 1700 kg opojne droge marihuana.

Osim navedenog, pomorska policija poduzima sve mjere i radnje kojima je cilj zaštita ljudskih života i imovine na moru te podizanja ukupnog stanja sigurnosti u što svakako potpadaju i slučajevi traganja i spašavanja na moru, na koja reagiramo odmah.

Slučajevima traganja i spašavanja ljudskih života na moru, sukladno Nacionalnom planu traganja i spašavanja, rukovodi Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC), kao odgovorno tijelo za provedu uspješne organizacije i usklađeno vođenje operacijom traganja i spašavanja unutar područja pod nadležnošću Republike Hrvatske.

Ministarstvo unutarnjih poslova je jedan od sudionika koji, po pozivu MRCC-a, uključuje sve potrebne pomorske snage i to također preko Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka Uprave za granicu koji prati stanje na ukupnom morskom prostoru Republike Hrvatske kao i pozicije snaga pomorske policije“, pohvalili su se u MUP-u i za sva ostala naša pitanja koja se tiču Obalne straže zamolili na obraćanje u Ministarstvo obrane RH.

Photo: Shipping Explorer/Screenshot

U međuvremenu talijanske ribarice i dalje neometano upadaju u hrvatsko teritorijalno more, hrvatske ih vlasti strogo upozore, uputivši ih pritom talijanskim kolegama i iščekujući eventualno sankcioniranje matične države. Koliko ih to dira, govori i ova činjenica. Dok ovo pišemo, talijanska plivarica u razini Vrsara i Poreča lagano plovi unutar naših voda. Kapetana zasigurno očekuje najstroža zamolba hrvatskih vlasti da to više ne čini.

A mi i dalje čekamo da se naši dogovore oko gradnje serije ophodnih brodova za koje se nadamo dobiti ih prije nego li istrijebimo svu ribu u Jadranu. Do tad su ove slike naša realnost, kao i tužna činjenica da umjesto čuvanja našeg mora molimo susjede da budu dobri.

D.G.

 

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: