ŠAPTAČ DUPINIMA: “Budućnost, ne samo za dupine, ne čini se povoljna!”

ŠAPTAČ DUPINIMA: “Budućnost, ne samo za dupine, ne čini se povoljna!”

559
Podijeli objavu
Photo: Blue World Institute/Draško Holcer/Facebook

Iako se svake godine popis ugroženih morskih vrsta mijenja ili povećava na žalost, sa predsjednikom Instituta Plavi svijet koji je na ovoj funkciji već 18 (punoljetnih) godina dipl. ing. dr. sc. ekologije Draškom Holcerom za portal Morski. hr razgovor smo vodili o dupinima koji kod nas koji “bauljamo kopnom na dvije noge” pobuđuju najviše zanimanja, ali i o ostalim problemima koje pritišću stanovnike mora i podmorja ili Institut Plavi svijet. Vaše je samo: da uzmete zrak i zaronite. Sve ostalo smo obavili mi.

Gordana Igrec

Zašto Vas zovu “šaptač dupinima”?

– Tako me nazvao urednik jednog časopisa kad je objavljivao intervju samnom. Vjerojatno zato što se gotovo cijeli život profesionalno bavim istraživanjem dupina.

 Koje životinjske vrste su ugrožene u našem moru i zbog čega?

– Ovo je previše općenito da bih mogao jasnije odgovoriti. Popis ugroženih vrsta objavljuje IUCN a gotovo svaku vrstu na popisu obrađuje više stručnjaka.

Što je, međutim, sa dupinima? Gubimo li ove ljepotane s vremenome? I koliko ih je u našem moru danas manje nego prije kojih 30 godina?

– S obzirom da ne postoje povijesni podaci o brojnosti, jedina brojnost koju možemo koristiti je ona koju smo utvrđujemo svojim istraživanjima posljednjih 30 godina. U tom smislu rezidentna zajednica dobrih dupina u Lošinjskom akvatoriju je nakon dramatičnog pada brojnosti koju smo zabilježili devedesetih, danas stabilna. Populacija dobrih dupina u akvatoriju Visa također pokazuje relativnu stabilnost u brojnosti – kaže dr. Holcer.

Photo. Facebook

U Jadranu je oko 10.000 dobrih dupina, a obični dupini su nestali

– Što se tiče cijelog Jadrana (dakle od Trsta do Otranta) , istraživanjima iz zraka 2010 i 2013 procijenili smo brojnost dobrih dupina na otprilike 10.000 jedinki. Taj broj u smislu gustoće brojnosti životinja prema površini mora ne odskače od sličnih područja, a što se same distribucije tiče područja sjevernog i srednjeg jadrana te priobalna područja južnog Jadrana glavna su područja obitavanja vrste. Također, u južnom Jadranu pojavljuju se još neke vrste koje obitavaju u Sredozemlju – prugasti dupini u velikom broju te glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit u vrlo malom broju i povremeno veliki kit.

Nažalost, obični dupini kao nekad najbrojnija vrsta Jadrana i Sredozemlja u potpunosti su nestali iz Jadrana. Potrebno je reći da iako posljednjih godina bilježimo pojavljivanje ove vrste (zanimljivo uvijek u području Dugog otoka i Kornata), ne možemo govoriti o stvarnom povratku vrste jer nakon nekoliko dana životinje odlaze i ne pojavljuju se više.

Photo: Plavi svijet

Zašto je tome tako?

– More je danas izloženo nezabilježenom pritisku brojnih ljudskih aktivnosti. U Jadranu je prisutan opći prelov ribe i glavonožaca te je hrana dupinima i svim ostalim velikim morskim predatorima teško dostupna. Zbog toga su, da bi preživjele životinje prisiljene promijeniti svoj način ponašanja. Dupini danas najveći dio svog vremena provode u potrazi za plijenom dok je vrijeme koje provode u odmaranju, brizi za mladunce i druženju sve kraće. Istovremeno, prisiljeni su tražiti i alternativne načine lova plijena pa je posljednjih godina sve učestalija interakcija s ribarima i ribarskim alatima. Ovisno o području i godišnjem dobu, dupini sve češće uzimaju ribu iz mreža stajaćica, s parangala i oko koča. Time, naravno, na sebe navlače bijes ribara istovremeno dovodeći se u opasnost od zaplitanja u ribolovne alate. Također, eksponencijalni rast brodskog prometa uzrokovao je toliki porast buke u moru da se životinje koje su nekad mogle međusobno komunicirati na velikim udaljenostima, danas jednostavno više ne čuju. Također, ogroman promet rekreativnih plovila ljeti stavra dodatni pritisak na životinje koje žive u priobalju uzrokujući dodatni stres. Životinje su prisiljene promijeniti ponašanje, napuštati područja u kojima odgajaju mladunce i čak promijeniti način glasanja kako bi se mogle čuti.

Bilježimo i povremeno namjerno ubijanje. Indirektno, ogromna količina toksičnih tvari koje završavaju u moru nakuplja se u plijenu i u organizmu dupina i kitova uzrokujući brojne zdravstvane probleme. Akutni problem plastičnog otpada danas je još jedan sveprisutni problem čiji dugotrajni utjecaj još ne možemo uopće procijeniti.

Photo: Plavi svijet

Kako zakon tretira dupine i ostale rijetke vrste i ugrožene u našem moru?

– Svi dupini i kitovi su strogo zaštićeni te je zabranjeno njihovo uznemiravanje i ubijanje. Međutim, zakonska zaštita predmnijeva i osiguravanje povoljnih uvjeta života i očuvanje dobrog stanja populacija te zaštitu vrsta ne samo u zaštićenim područjima već na području cjelokupnog obitavanja. Nažalost, takva zaštita nije mnogo više od slova na papiru.

Koja je budućnost ugroženih životinjskih vrsta u našem moru?

– Iako po prirodi nisam pesimist, ako se nastavi s ignoriranjem orgromnih problema koje trenutno imamo u Jadranu (da ostanemo regionalni), budućnost (ne samo za dupine!) mi se ne čini povoljna. S obzirom da su dupini dugoživući organizmi izuzetno je teško utvrditi promjene u brojnosti u kratkom roku. Stoga u trenutku kad počnemo bilježiti stvarni pad brojnosti moglo bi biti kasno za promjene.

Photo: Pixabay

Razumiju li dupini i ljudski govor ili samo se sporazumijevaju međusobno?

– Niti jedna vrsta ne razumije govor ljudi, isto kao što ljudi ne razumiju konunikaciju bilo koje druge vrste.

Koji su planovi Instituta Plavi svijet za u buduće po zaštiti ugroženih vrsta u moru?

– Institut trenutno provodi više projekata koji se financiraju sredstvima Europske unije (kroz regionalne fondove te direktno putem Agencije za malo i srednje poduzetništvo EU). U procesu smo potpisivanja još tri nova EU financirana projekta, te očekujemo (pozitivnu) evaluaciju još nekoliko prijavljenih projekata. S obzirom na potrebu da se zaštita i planiranje odvijaju na regionalnom nivou, projekte i aktivnosti provodimo u suradnji s brojnim institutcijama i organizacijama iz Jadransko-jonske regije.

Također, nastavljamo istraživanje biologije, ekologije, društene strukture i ponašanja u svojim postajama na Lošinju i Visu, a u suradnji s Texas A&M Sveučilištem Galveston, započekli smo novo akustičko istraživanje u južnom Jadranu. Tijekom 2019 planiramo dva nova zračna istraživanja Jadrana. Također, u suradnji s Gradom Malim Lošinjem nadamo se tijekom 2019 pokrenuti s mrtve točke i osnivanje Centra za znanost o moru na Lošinju, a u suradnji s Gradom Komižom i partnerima završetak osnivanja posjetiteljskog centra Modra spilja na Biševu.

Photo: Neven Kranjčec

Edukativne aktivnosti koje se odvijaju u našem centru na Lošinju gotovo je nemoguće pobrojati – rad sa vrtićkim i školskim grupama, rad s nadarenom djecom, međunarodne škole i radionice koje organiziramo u suradnji s europskim i američkim sveučilištima, studentska razmjena, izrada disertacija te eko-volonterski program samo su neke od aktivnosti koje unaprijeđujemo i nastavljamo. Vjerujemo da je upravo takav, predani i nesebični rad (bez radnog vremena) na edukaciji i upoznavanju Jadrana i vrsta koje u njemu obitavaju, problema s kojima se suočavaju i razvoju mjera mitigacije ono što dugoročno može donijeti toliko potrebnu promjenu u našem korištenju prirodnih resursa i time stvarnoj zaštiti dupina – zaključuje ipak optimistično šaptač dupinima, dr. Draško Holcer.

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: