Neslavni rođendan slavnog KUD-a “Jedinstvo”: 100-godišnjak kojem prijeti deložacija

Neslavni rođendan slavnog KUD-a “Jedinstvo”: 100-godišnjak kojem prijeti deložacija

576
Podijeli objavu
Photo: KUD Jedinstvo/Facebook

SPLIT – Stogodišnjem starcu koraka živahna i laka koji s okretnušću mladića pleše Splitski tanac, a riječ je o KUD-u Jedinstvo iz Splita osnovanom 1919. godine i kao takvom jednom od najstarijih KUD-ova ne samo u Dalmaciji nego i na Mediteranu unatoč tome što je odgojio generacije splitkog naraštaja u današnje vrijeme nad glavom ozbiljno visi i prijeti deložacija iz starih prostorija s kojom se suočavaju pred okruglu obljetnicu koju će proslaviti iduće godine.

Gordana Igrec

O Splitskim plesovima, odgoju mladih Splićana kroz ples, povijesti KUD-a, njegovanju baštine i tradicije “Dalmatine poviješću pritrujene”  pet do 12 za KUD razgovarali smo s potpredsjednikom KUD-a Jedinstvo ditetom Varoša i Spinuta, 50 metara od sjeverne branke na Starom placu, napola Bosancem, pomorskim inžinjerom Eminom Sarajlićem.

Što se to, dakle, događa sa prostorom u kojem “pleše KUD Jedinstvo”?

– Želio bih samo naglasiti da nam je u ovom trenutku svaka medijska pažnja bitna, jer unatoč dolasku naše stote obljetnice, nad glavom nam visi opasnost od gubitka prostora za rad, što je svakako, složit ćete se sa mnom, žalosna činjenica.

Osobno sam svjedok da još od gradonačelnika Beroša upozoravamo na problem koji je nastao procesom povratka vlasništva, a u kojem smo mi kolateralna žrtva. U dugoj pravnoj borbi koja traje već evo skoro 16 godina, uspjeli smo se nekako othrvati svim izazovima, ali izgleda da je naša bitka izvjesno izgubljena, jer imamo sudku presudu o iseljenju.

Emin Sarajlić / Photo: KUD Jedinstvo

Ipak, idemo od početka: Dakle, od kad vodite KUD Jedinstvo?

– Uf, teško je to svesti samo na današnji trenutak. Imao sam više perioda, uz neke kraće ili duže prekide, kada sam obnašao razne funkcije u Jedinstvu. Od nekadašnjeg plesača, poslije člana uprave već tamo od 1999., preko funkcije tajnika, pa evo sve do danas kada sam potpredsjednik društva. Na toj sam funkciji nešto više od godinu dana.

Od kad KUD počinje djelovati?

– Jedinstvo je počelo s radom davne 1919. godine kada je u periodu nakon 1. svjetskog rata započelo stvaranje organiziranog okupljanja radništva u kulturnim društvima. Tada je to novo splitsko radničko društvo u svojim redovima imalo tamburaški orkestar i 3 pjevačka zbora (ženski, muški i mješoviti). Upravo je prvi ”koncerat” tog Socijalističkog radničkog pjevačkog zbora, kako se tada zvao, održanog 20. prosinca 1919. u splitskom Općinskom kazalištu, uzima kao datum osnivanja našeg društva.

Koliko je tada imalo članova?

– Na sačuvanoj fotografiji s tog prvog koncerta iz 1919. koja se pomno čuva u našim prostorijama, točno se vidi broj članova koji su nastupili na tom prvom koncertu – ravno 100. Kada se tome pridodaju i članovi tambutaškog zbora, izvjesno je da je u tim prvim danima društvo brojalo negdje oko 120 članica i članova.

Tko je bio osnivač KUD-a Jedinstvo?

– Osnivači su bili splitski radnici i težaci, koji su zajedno sa studentima i intelektualcima tog vremena osnovali jedno novo glazbeno društvo s namjerom da od samog početka kroz svoj rad izraze bunt prema novom srpskom kraljevskom režimu koji je odmah krenuo u obračun sa svekolikim radništvom i kritičarima kraljevine. No ovdje svakako valja izdvojiti dvije osobe. Osebujnog splitskog uglednog obrtnika (brijača) gospodina Špira Kanazira koji je bio osnivač i prvi voditelj tamburaškog zbora, te profesora glazbe u splitskoj Realnoj muškoj gimnaziji i prvog voditelja zborova Jedinstva, gospodina Petra Bakovića.

Spli'ski akvarel 🙂

Objavljuje KUD Jedinstvo SplitUtorak, 24. travnja 2018.

Koje su sve poznate ličnosti iz javnog života Splita, pa i Hrvatske bili članovi ili voditelja KUD-a do danas?

– A tko nije! Šalim se naravno, ali to nije daleko od istine. Od već spomenutog dvojca Kanazir, Baković, preko Noe Matošića slavnog splitskog tenora s početka stoljeća, predsjednika i dirigenta Jedinstva maestra Josipa Hatzea i Ive Tijardovića koji je skladao i priređivao tekstove za dramsku sekciju, pa sve do velikog Jakova Gotovca koji je dirigirao našim mješovitim zborom i legendarnog maestra Silvija Bombardellija. Problem je u tom nabrajanju da nekoga ne preskočimo, ali imena poput Gertrude Munitić, Ive Marjanovića, Vojke Ružić, Ante Vesanovića, Anči Kaliterna Mladinić, Marije Figenwald, Oskara Harmoša, Ane Roje, Vinka Lesića, Luciana Perića, Jakova Voltolinija, Miljenka Štambuka, Miće Brajevića, Ljube Stipišića, Rate Kliškića, Nikše Sviličića, Božene Svaline, Josipa Veršića, Rajimira Kraljevića, Branka Šegovića, pa sve do danas aktualnih Ivice Čikeša, Danijele Martinović, Frane Kussa, Doris Dragović i Vojka Vrućine, sigurno nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.

Koliko je sve ukupno članova KUD-a prošlo kroz Jedinstvo tijekom stoljeća?

– Teško je na to precizno odgovoriti s obzirom na protok vremena, ali i činjenicu da je u požaru iz 1991. godine izgorio veći dio naše arhive. No prema nekim našim procjenama, radi se o brojci od sigurno preko 15.000 ljudi.

Koliko članova danas KUD broji?

– Negdje oko 500 članova, točnije baš u trenutku ovog intervjua, 478. Na žalost nikada ne možemo točno odrediti točan broj, jer se kod nas radi o amaterskom društvu gdje je uvijek prisutna velika prirodna fluktuacija članova. Ali ova brojka od 500 je sada u godini pred našu veliku obljetnicu čak i premala, jer se očekuje veliki interes nekadašnjih članova da nam se ponovno priključe u ovoj slavljeničkoj prigodi koja nam se približava.

Koliko Splićani drže do KUD-a?

– Split je Jedinstvo, Jedinstvo je Split, a naši sugrađani nas iznimno poštutju i cijene. Jedinstvo u posljednjih nekoliko godina redovito broji preko 100 nastupa godišnje u svom rodnom gradu. Nema značajnije gradske manifestacije na kojoj nismo nazočni, a bilježimo i veliki broj naših redovitih komercijalnih nastupa u gradu, nastupa od kojih – preživljavamo. Jer da nema njih, odavno bi prestali sa radom ili bi bili na nivou od desetak nastupa godišnje.

Imate li primjera da generacije prabaka-baka-mama-kćer i obrnuto pradjed-djed-otac-sin budu članovi KUD-a?

– Upravo je obiteljski generacijski kontinuitet jedan od stupova opstanka Jedinstva kroz ovih 100 godina. Primjera ima na desetke. Jedan od njih je upravo primjer osnivača tamburaškog zbora iz 1919. i obitelji Kanazir/Vasić koja je kroz 4 generacije bila prisutna u našem društvu. Od trenutnih obiteljskih veza padaju mi na pamet neki primjeri: djed Đuro – unuka Sara, pratetka Hilda – pranećakinje Lea i Ena, otac i sin Henrik i Berislav, otac/mama/kćer/sin/nevjesta – Nevio, Snježana, Elena, Paško i Ksenija itd. Bezbroj je takvih primjera i niti tri intervjua ne bi bila dovoljna za nabrojati ih. Demografska obnova Hrvatske ne na riječima nego na djelu…

Objavljuje KUD Jedinstvo SplitPonedjeljak, 15. listopada 2018.

Tko se brine za nošnje koje nose članovi? Koliko su nošnje stare? Tko ih je šivao? Tko ih šiva? Prelaze li s koljena na koljeno?

Za nešto više od 4 000 pojedinačnih dijelova nošnji brinu se naše garderobijerke koje su sve odreda plesačice u A folklornom ansamblu. To je iznimno težak i naporan posao u totalno neadekvatnim uvjetima u kojima radi naše društvo, koji one ipak uspijevaju uspješno obaviti pored svih svojih redovitih školskih i studentskih obveza te članstva u ansamblu. Fundus naših nošnji sadržava preko 450 kompleta kostima iz svih krajeva Hrvatske i nošnji Hrvata izvan Domovine. Neke nošnje, poput Vrličke, stare su i preko 130, dok su one splitske stare nekih stotinjak godina. Upravo su dijelovi ovih nošnji autentični primjerci koji su nabavljeni direktno na ”terenu”, a šivale su ih ”šalturice”, bake, tete, majke i baš se tu vidi primjer prelaska ”s koljena na koljeno”.

Mi smo gradski ansambl i naravno da danas teško možemo neposredno biti u kontaktu s ”terenom”, pa se već dugi niz godina naši kostimi šivaju u krojačkim obrtima za izradu tradicijskih kostima specijaliziranima i certificiranima od Ministarstva kulture RH.

Jeste li profesionalni ili amaterski KUD?

– Čisti amateri, vođeni samo ljubavlju prema Jedinstvu i onim čime se Jedinstvo bavi, a to je očuvanje splitske, dalmatinske i hrvatske baštine.

Koliko je zapravo zaposlenih? I tko sve brine o KUD-u?

– Imamo samo jednog zaposlenog, a to je naš voditelj A folklornog ansambla dipl. ing. Mario Bešlija – naš bivši plesač, koji je u početku svog voditeljskog mandata prije15 godina, nekoliko sezona radio besplatno i kome možemo zahvaliti na tome što danas imamo veliki i vrhunski ansambl. Također imamo još dvoje honorarnih voditelja, profesora glazbe, koji rade kao naši voditelji mandolinsko-tamburaškog orkestra (prof. Zvonimir Slaviček) i kao voditelji pjevanja (doktorantica etnomuzikologije i asistentica na Glazbenoj akademiji, Sara Dodig Baučić).O ostalim sekcijama i segmentima funkcioniranja društva brine još niz asistenata voditelja (svi odreda naši plesači/plesačice i svirači), voditelji škola folklora, gitare i mandoline, te naravno 7 članova uprave društva na čelu s predsjednicom Idom Pundom Kavelj, te administrativnom tajnicom koji su svi od reda volonteri u KUD-u.

#ThrowbackThursday A.D.1938. ''Mislili su mnogi, već nas neće biti…''Prije 80 godina u tadašnjem splitskom dnevnom…

Objavljuje KUD Jedinstvo SplitČetvrtak, 17. svibnja 2018.

Od koliko godina možete postati član KUD-a? I do koje godine se obično pleše?

– Svake godine početkom nastave u školama, Jedinstvo upisuje nove članove: u školu folklora od 3. razreda osnovne škole i u školu gitare i mandoline od 4. razreda. A vijek ”trajanja” plesačice, odnosno plesača je individualan, ali obično se pleše do nekih 30-ak godina života. Kod svirača taj vijek može biti i nešto duži, no u Jedinstva u posljednji dvadesetak godina uvijek imamo ”mladi” orkestar, tako da i kod njih dobna od 30-ak godina života predstavlja neku granicu na kojoj završavaju svoj staž u Jedinstvu.

Koliko sekcija imate?

– Toliko puno da trenutno radimo na tri lokacije, jer naše derutne prostorije su jednostavno pretijesne za svu tu silu ljudi koja u jednoj večeri imaju svoje probe. Imamo plesnu-folklornu sekciju koja se sastoji od podsekcija: A ansambla, B ansambla, pripremne grupe, 3 grupe Škole folklora razvrstane po godištima (A,B i C). Zatim imamo glazbenu sekciju sastavljenu od A orkestra, B orkestra, pripremnog orkestra, te također 3 dobno razvrstane grupe naše Škole gitare i mandoline. Tu su još naše ženske i muške folklorne vokalne skupine, dalmatinska mješovita klapa, djevojački zbor, te veteranski mandolinski orkestar i veteranska folklorna sekcija.

Što je sa zaštitom splitskih plesova od strane UNESCO-a?

– Stari splitski plesovi još se uvijek ne nalaze na popisu hrvatske nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCO-a, ali kao da ste predosjetili da upravo na tome naše društvo trenutno radi. To je dugotrajan proces i mi smo tek na njegovom početku, no sigurni smo da će i ovaj komadić splitske baštine naći na ovom značajnom popisu.

Koliko je u današnje vrijeme KUD atraktivan za mlade?

– To Vam je dugotrajna i neprekidna borba, kako mlade zainteresirati za ovu vrstu umjetnosti kojom se bavimo. Neprestano se suočavamo sa usputnim reakcijama kako je to nešto zaostalo i ”seljački”. Ma to nema nikakve veze.Mogu sa sigurnošću potvrditi da su članovi ovakvog jednog gradskog društva kao što je ”Jedinstvo”  jedna od ”najurbanijih ekipa” koju u Splitu možete naći, ako je to uopće relevantno za cjelokupnu priču. Jer jedino i upravo svakodnevnim svojim radom dokazujući da je jedna ovakva zdrava kreativna sredina stvaratelj ne samo budućih umjetnika, već i stjecište izvrsnih učenika i studenata, budućih profesora, liječnika, inženjera, magistara i doktora, možemo privući mlade ljude u naše redove. Pa zar naš video spot ”U Jedinstva, u Jedinstva…” nije pregledan u nepunih 20 dana preko 130.000 puta? Upravo to je jedan od razloga zašto baš Jedinstvo iz dana u dan postaje sve atraktivnije mladim ljudima.

Objavljuje KUD Jedinstvo SplitUtorak, 3. listopada 2017.

Koju vrstu plesova i pjesme njegujete?

– Njegujemo prvenstveno koreografirani folklor, prilagođen scenskom izvođenju. On se bazira na tradicijama hrvatskog folklornoig plesnog izričaja kojeg su utemeljili Ljevaković, Šegović i Ivančan. Na našem repertoaru su plesovi iz sve četiri hrvatske plesne zone u kojima se nalaze i plesovi Hrvata i izvan granica naše zemlje. Naravno da njegujemo i tradicionalnu dalmatinsku pjesmu koja se također nalazi na popisu zaštićene nematerijalne baštine UNESCO-a, uostalom kao i nijemo kolo, bećarac i druge vrijednosti hrvatske tradicijske kulture koju tako brižno čuvamo u KUD-u. Uz to istovremeno svirajući na mandolinama i tamburama, naš orkestar je po tome jedinstven, a pored tradicijskih melodija, na svom repertoaru naši svirači izvode i klasike poput Mozarta, Schuberta, Beethovena…

Je ste li vi doista čuvari baštine Splita i Dalmacije?

– A tko drugi? Opet malo šale. Naravno da nismo jedini, ali smo svakako najdugovječniji čuvari iste u ovom segmentu baštine za koju smo ”zaduženi”.

Što namjeravate u budućnosti novoga uvesti?

– Kao svojevrsni nastavak na prethodno pitanje, istaknuo bih naša dva recentna projekta: ”Šotobraco Splitom” i ”Jedinstveni Božić s Jedinstvom”. Sa ”šotobracom” smo uspjeli Stare splitske plesove približiti sugrađanima i turistima, njihovim izvođenjem u autentičnom ambijentu splitskih pjaceta i kaleta. Tek je tu njihova nelegancija i ljepota splitske nošnje došla do potpunog izražaja. S našim drugim projektom ”Jedinstvenog Božića”, oživjeli smo tradiciju predbožićnog kolendavanja koje je tijekom stoljeća nekako nestalo sa splitskih ulica. Obje ove manifestacije prepoznate su i od TZ grada Splita, koja nam pruža svesrdnu potporu. Možemo se pohvaliti i da je ”Šotobraco Splitom” ovjenčan i međunarodnim priznanjem u kategoriji kulturnobaštinskog-turističkog proizvoda, nagradom ”Plautila” koju nam je ove godine uručila Međunarodna udruga povijesnih gradova.I ne brinite uskoro slijede i novi kreativni projekti.

Radite li već sad pripreme za proslavu 100 godišnice? I kako će proslava izgledati?

– Pripreme su započele već krajem prošle godine i u punom su jeku. Ova velika obljetnica našeg društva, protezati će se krpz cijelu 2019. godinu nizom događanja poput izložbi, koncerata, promocija i gostovanja, a da bi svoj vrunac doživjela velikim svečanim koncertom u Spaladium areni 14. prosinca. U čitavom nizu predviđenih programa sudjelovati će preko tisuću izvođača, među kojima će biti i naši prijatelji, ansambli iz Hrvatske, ali i iz inozemstva. Ogroman je posao pred nama i u svemu tome treba nam potpora svih gradskih, županijskih i državnih struktura, ali treba nami i podrška Vas – medija, bez kojih ne bi mogli sve to uspješno odraditi.

Surađujete li s nekim splitskim pjevačima ili skladateljima?

– Kako bi ono političari rekli: Hvala Vam na tom pitanju! Pa veliki naš maestro, bard splitske i dalmatinse pjesme, Ljubo Stipišić Delmata, u Jedinstvu je i započeo svoju uspješnu karijeru klapskog voditelja i skladatelja. Prva prava dalmatinska klapa koju je vodio, upravo je bila muška klapa našeg KUD-a s kojom je naravno sudjelovao i na prvom Omiškom festivalu dalmatinskih klapa 1967.godine. I baš ta klapa na čelu sa šjor Ljupčetom na ”Omišu” je osvojila 3. (1967.), pa 2. (1968.) i konačno 1. mjesto 1969. godine. I kako kažu sve ostalo je povijest. A što se tiče suradnji s ostalim pjevačima i kompozitorima, bilo ih je toliko da ih je teško sve nabrojati. Već sam prethodno naveo sve velikane splitske glazbe koji su kroz povijest bili dijelom Jedinstva, a evo sada na brzinu mogu se sjetiti konstannih sudjelovanja glazbenika Jedinstva na splitskim festivalima, zajedničkih nastupa s Terezom Kesovijom, Radojkom Šverko, Doris, ”Pravom Kotkom”, Matkom Jelavićem, recentno s Karanom, Severinom, Giulianom, Tedijem Spalatom , Danijelom i ostalima na snimanju ”Naše bile štorije” itd.

https://www.facebook.com/kudjedinstvosplit/photos/a.1468870636756362/2083490661961020/?type=3&theater

Ima li straha za vaš opstanak ili vi imate budućnost?

– I u profesionalnom poslu uvijek postoji strah, a kamoli neće postojati u amaterizmu gdje je sve zasnovano na čistom entuzijazmu, volutarizmu, ljubavi prema plesu i glazbi i dobroj volji pojedinca. Po svemu dosadašnjem, po proteklih skoro 100 godina, ne bi nas trebalo biti strah. Jer Jedinstvo je prošlo 3 rata, nekoliko zabrana rada i formalnog ukidanja, konstantnu besparicu i vječiti problem statusa prostorija za rad. I sada smo suočeni, ne sa ratovima i zabranama, ali s opetovanim financijskim i prostornim problemima. Da trenutna situacija postane baš kritična doprinjela je i pravomoćna sudska presuda o iseljenju iz dijela sadašnjih prostorija – iz naše plesne sale. Da apsurd bude veći, mi i dalje uredno za taj prostor koji se vraća bivšim vlasnicima, redovito dobivamo uplatnice od grada Splita za najam istog (sve uredno plaćamo). Sve to se događa u Europskoj godini kulturne baštine 2018!? Da nije tragično, bilo bi smiješno. Ipak moram istaknuti da je trenutna vlast u gradu i županiji, za razliku od prethodnih, pokazala barem malo više osjećaja za naš rad.Koliko je to dovoljno za opstanak ”Jedinstva”, pokazat će vrijeme, ali nama trenutno volje i entuzijazma ne nedostaje. Dapače. No ne može vječno nešto počivati samo na entuzijazmu.

Osim učenja plesa je li KUD mjesto susreta i druženja i rađanja prijateljstava za cijeli život, pa i ljubavi?

– ”Jedinstvo” je nezaobilazni sociološko-društveni čimbenik u gradu Splitu, jer naš KUD je odavno prerastao okvire samo kulturno umjetničke udruge. Prijateljstva i ljubavi stvoreni u ”Jedinstvu”, ostaju za cijeli život.

Koliko imate ljudi koji cijeli život se druže i privatno, a upoznali su se u KUD-u?

– Iz vlastitog iskustva, ali i iz iskustva ostalih članova, na kraju većina poznanika i prijatelja u životu su iz – ”Jedinstva”. Jer iskustva s putovanja, turneja, zajedničkih probi i nastupa, kada moraš sudjelovati u timskom radu i sinergiji s ostalima, jednostavno zapečate vječita i nerazdvojna poznanstva i prijateljstva.

Koliko imate članova koji su se zaljubili i sklopili brak?

– Kako je u tijeku pisanje monografije Jedinstva čiji sam, eto ispada neskromno, idejni začetnik i autor, neminovno je moralo doći i do te ” bračne analize” povijesti KUD-a. Uspjeli smo činjenično detektirati 47 brakova, što ne znači da ih nije bilo i puno više. Iz tih ”jedinstvenih” brakova za samo jedan od njih smo utvrdili da je došlo do – razlaza. Svi ostali trajali su i još uvijek traju, a iz nijh je ”nastalo” puno, puno, novih članova najstarijeg folklornog ansambla na hrvatskom dijelu Jadrana.

Je li KUD poznat van granica Hrvatske?

– Ako je suditi po onome koliko nas zovu na raznorazna gostovanja izvan Hrvatske i koliko nas ”prate” na našim društvenim mrežama, odgovor može biti samo jedan.

Koliko je Jedinstvo bilo i ostalo cijenjeno u inozemstvu možda najbolje svjedoči podatak da smo kao pobjednici festivala u Llangollenu, godinu dana kasnije, 1966., pozvani na Svebritanski folklorni festival koji se održavao ni manje ni više negu u čuvenoj londonskoj  dvorani Royal Albert Hall, čime se rijetki htrvatski umjetnici mogu pohvaliti, a da smo kao prvi predstavnici Hrvatske pozvani na sudjelovanje na 1. Svjetskoj Folklorijadi folklora održanoj u Nizozemskoj 1996., svojevrsnom folklornom pandanu Olimpijskih igara.

Istaknuo bih i nedavno (rujan 2018.) predstavljanje naše županije u Europskom parlamentu u Bruxellesu, na kojem su predstavljajući segment kulturne baštine sudjelovali i naši članovi odjeveni u staru splitsku nošnju.

Objavljuje KUD Jedinstvo SplitPetak, 6. travnja 2018.

Idete li na turneje?

– Godina bez barem jedne inozemne turneje u ”Jedinstvu”, jednostavno je nepojmljiva. Uostalom ako je amatera uopće potrebno platiti, onda mu je odlazak na jedno takvo gostovanje zapravo jedina plaća. U svojoj povijesti ”Jedinstvo” je bilo na svim naseljenim svjetskim kontinentima osim Južne Amerike, ali ne brinite i to je uskoro u planu. Tako kronike ”Jedinstva” bilježe turneje u preko 30 zemalja svijeta, od kojih se svakako ističe ona po SAD-u i Meksiku iz 1982. godine u trajanju od 45 dana. Tu su zatim još i Južna Koreja, Egipat, Južnoafrička Republika, Rusija, Velika Britanija, Australija, gotovo cijela Europa, te naravno Hrvatska.Samo ove godine smo bili na turnejama u Sloveniji, Italiji, Mađarskoj, a van Splita nas vole gdje god se pojavimo. Tendecija nam je da svake godine nastupimo gdje odavno ili nikada nismo nastupali, pa smo ovo ljeto veoma rado prihvatili pozive iz Osijeka od KUD-a Osijek 1862 i iz Dubrovnika od FA Linđo.

Jeste li dobili kakve nagrade za vaš rad i koje?

– Kako još nisam završio svoju folklornu priču u ”Jedinstvu”, tako još nisam ni dobio nikakvu nagradu za svoj skroman doprinos KUD-u. Izvan ”Jedinstva” sam dobijao neke nagrade, ali one sada nisu bitne u ovom kontekstu razgovora o našem KUD-u.

A ”Jedinstvo” se može pohvaliti da je najtrofejniji folklorni ansambl i kulturno – umjetničko društvo u Hrvatskoj. Broj od 70 nagrada i priznanja osvojenih na domaćoj i inozemnoj sceni zasigurno potkrepljuju ovu tvrdnju, a od svih tih nagrada posebno bi izdvojio 9 nagrada grada Splita, Povelju Republike Hrvatske, Grand Prix s Olimpijade folklora u Dijonu i kao posebno značajnu pobjedu i osvojeno 1. mjesto na Kraljevskom velikom festivalu u Llangollenu 1992., kada se po prvi put zavijorila hrvatska zastava na pobjedničkom postolju.

Gordana Igrec

 

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: