U 19. stoljeću u Dalmaciji je 90 posto stanovništva živjelo od vinove...

U 19. stoljeću u Dalmaciji je 90 posto stanovništva živjelo od vinove loze!

464
Podijeli objavu
Photo: Pixabay/Vinopedia/Vanja Žanko

Diplomirani pravnik Želimir Bašić koji je u mirovini nakon što se 40 godina bavio vinovom lozom kroz paragrafe i na terenu napisao je opsežnu i originalnu knjigu o povijesti vinove loze u Dalmaciji. Kako je uz maslinu i smokvu, vinova loza najstarije voće na Mediteranu pa tako i u Dalmaciji, a o njezinu urodu su ovisile mnoge dalmatinske obitelji i ona je bila kursor po kojem su mnogi napuštali Dalmaciju odlazeći preko Velike bare trbuhom za kruhom.

Gordana Igrec

Nije slučajno nastala na tu temu pjesma: „Piši mi brate, piši mi fratelo, poslat ću ti sve što ti srce bude htjelo…“. I vinovoj lozi čiji „sok“ je bio okrijepa težacima i aristokraciji ili građanskom sloju, o pozicioniranju suvremenih dalmatinskih vinara na globalnom tržištu upravo smo razgovor vodili sa ovim dobrim poznavateljem vinove loze iz Splita koji nema niti komadić vinograda, jer mu „škrta zemlja oko Splita“ to nije dopuštala. Ako je točna uzrečica „In vino veritas“ u tom slučaju sve što pročitate u ovom intervjuu mora biti više nego istina.

Koliko dugo ste radili na ovoj knjizi i odakle zanimanje za vinograde Dalmacije?

– Prikupljao sam materijale i povremeno pisao preko 40 godina. Moj cijeli radni vijek je bio vezan za vinogradarstvo i vinarstvo radeći u tvrtkama Damacijavino i Zadružni savez Dalmacije

Odakle ste za knjigu crpili podatke?

– Iz raznih izvora od arhivske građe preko starih novina, literature (knjiga) ali i iz vlastitih zapisa i sjećanja,

Kada su u Dalmaciji bili posađeni prvi vinogradi?

– Jedan od najstarijih tragova grožđa u Dalmaciji,  datiraju se u rano brončano doba, pred oko 3 800 godina,

Koja sorta grožđa je prevladavala u najranijim vinogradima?

– Prema najstarijem popisu većeg broja sorti vinove loze koje su se uzgajale u Dalmaciji  zabilježio je Enrico Reha okružni poglavar austrijske uprave u Splitu u svom izvještaju iz 1822 i to sorte : 1.Zelenca vela, 2. Puiz veli, 3. Plavaz bili veliki, 4. Palarusa, 5. Brakovina bila, 6. Diviak bili, 7. Crivazza bila, 8. Zlatariza, 9. Bugnosca, 10. Mekuglia, 11. Seperina, 12. Zelenca mala, 13. Papigagl, 14. Bigliolisca, 15. Kuz, 16. Puiz mali, Possip mala, 18. Possip velika, 19. Ribola, 20. Vugava mala, 21. Vugava vela, 22. Mraschina, 23. Pagadebito, 24. Caragachia, 25. Plavka, 26. Bargliun, 27. Ludaas, 28. Corculanka, 29. Iovanka, 30. Muscat mali, 31. Muscatun, 32. Cibib, 33. Cibib muscatani, 34. Karkoscia, 35. Cicib gropulos, o testicoli di gallo, 36. Peraviza (bijele), 37. Czerlienak, 38. Garbich, 39. Glavinusa, 40. Blatina, 41. Diviak czerni, 42. Okataz, 43. Okatiza, 44. Ruxa, 45. Bracanin, 46. Nincevich, 47. Catunarisna, 48. Dobricich, 49. Miaussa, 50. Pribidragh, 51. Plavaz veli, 52. Plavaz mali, 53. Bracovina czerna, 54. Zelenca czerna, 55. Lazina, 56. Marzamina, 56. Romania, 58. Troika, 59. Muskat mali czerni, 60. Verbagnacz, 61. Kossuttak, 62. Tribbian, 63. Nenajidi, 64. Sliva.(crne) (302.b)

Kada se počelo stanovništvo Dalmacije ozbiljno baviti uzgojem vinove loze i od toga živjeti?

– Možemo reći da pravi razvoj vinogradarstva u Dalmaciji povezan je s osnivanjem prvih grčkih naseobina na jadranskim otocima. Sigurno je da su Grci sa sobom  donijeli i svoje (vjerojatno) kultivirane sorte, kao sjemenje ili sadnice i trsove, koje su se sadili na našem tlu, neovisno jesu li tu već zatekli lozu. Većina znanstvenika drži da je to bilo u prvoj koloniji   Issi na današnjem otoku Visu nakon 397. prije Krista.

Najveća proizvodnja je bila u Dalmaciji u razdoblju od 1875. do 1891. u vrijeme tako zvane “velike konjunkture” a rekordne godine su bile : 1875. god.-1 212 254 hl ;    1883. god- 1 295 000 h; 1876. god.-1 389 823 hl, 1884. god.-1 148 000 hl ;1878. god.-1 710 800 hl ; 1887 god.- 1 585 000 hl; 1888 god.- 1 743 584 hl; 1891 god.- 1 150 000 hl. Prema nekim procjenama u ovom razdoblju  je u Dalmaciji direktno ili indirektno živjelo od vina 50 do 80 % stanovništva.

Photo: Pixabay

Kada je nastala kriza oko uzgoja vinove loze? Kada, naime, vinograde pogađaju bolesti vinove loze isl? I što je to značilo za stanovništvo Dalmacije?

– Najteže razdoblje u povijesti vinogradarstva Dalmacije, je za vrijeme propadanja vinograda od filoksere (1894.-1918.), ali u istom razdoblju je djelovala zlokobna  tzv. “Vinska klauzula”, koja je omogućila uvoz jeftinih talijanskih vina. Posljedica je bila veliko iseljavanje stanovnika Dalmacije u Američke i druge zemlje.

Koliko nakon II. rata stanovnika Dalmacije obrađuje vinograde?

– Godine 1951. u Dalmaciji bilo pod vinogradima oko 33 000 ha, odnosno  14 % svih vinograda u državi, a od ukupne proizvodnje vina na Dalmaciju je otpadalo svega 11,2 %.  Međutim, uza sve to proizvodnja vina u Dalmaciji je bila nešto veća nego u cijeloj Sloveniji i oko 8 puta veća nego u NR Makedoniji, a od proizvodnje vina u cijeloj Hrvatskoj na Dalmaciju otpada 32 %.

Izvoz vina u razdoblju 1979.-1984. (prema podatcima Poslovne zajednice) bio je iz SFRJ  i SR Hrvatske (514.) :

Godina SFRJ

u tonama

SFRJ

u dolarima

HRVATSKA

u tonama

HRVATSKA

u dolarima

1983.

1984.

indeks 83/84

145.933

133.900

91 %

68.725.709

55.739.218

81 %

31.866

16.617

52 %

16.333.895

7.550.888

46 %

Koliko vinograda trenutno se uzgaja na području Dalmacije? I gdje najviše?Udio izvoznih količina vina iz SR Hrvatske u ukupnom jugoslavenskom izvozu smanjio se u 1984. godine s 21,8 posto na 12,4 posto, a udio u vrijednosti jugoslavenskog izvoza smanjen je s 23,7 posto na 13,5 posto. Najveći udio u izvozu Jugoslavije bio je konzorcijski s programom vina Amselfelder (Kosovo vino) tvrtke  Racke Bingen /Rhein. Međutim, iz ovog zajedničkog državnog izvoza su ranije izbačeni hrvatski vinari (Vinoprodukt i Dalmacijavino) zbog neslaganja s udjelima izvoznih količina po republikama. Najveći izvoz iz Hrvatske bio je konzorcijski izvoz vina Plavca u cisternama tvrtci St. Ursula iz Bingena (Weinkellerei GMBH Bin-gen/ Rhein-grupa Nestle) koji se kretao oko 1 500 000 litara godišnje. Znatan je bio i izvoz Dalmacijavina u cisternama vina Pelješac, tvrtci Šoba GMBH iz Augsburga (oko 1 000 000 lit.) te istoj tvrtci desertno vino prošek Dioklecijan (oko 70 000 boca). Ostali veći uvoznici dalmatinskih vina u Zapadnu Njemačku bili su Weininport „Dalmacija“ (L. Knežević i I. Brkić), Trivo import OHG iz Berlina, te poslije Budimir iz Bad Homburga, Weininport „Dabro“ iz Hamburga, Intermerkur iz Wuppertala, a uvoznik u Belgiju bila je tvrtka Sodivin-Verbuggen iz Bruxellesa i drugi.

Photo: Vinopedia/Vanja Žanko

U Dalmaciji se 2013. godini proizvelo  se najviše vina u županiji Splitsko-dalmatinskoj  50 101,18, hektolitara vina potom u Zadarsko 36 457,78 hl te u Dubrovačkoj neretvanskoj 35 457,78 i Šibenskoj 13 771,41

Koja sorta grožđa prevladava? Do drugog svjetskog rata to su bile izvorne sorte plavac, plavina, maraština danas uz njih prevladavaju uvozne sorte merlot, sirah, cabernet sovignjon i dr.

Možemo li se mjeriti sa Talijanima ili Francuzima i ostalim narodima Mediterana? Naša sirovinska baza može se mjeriti sa onima iz drugih najpoznatijih vinogradarstva ali sigurno da nam nedostaje još dovoljno suvremene opreme i sudi za odležavanje.

Koliko ulaže nadležno ministarstvo i država u hrvatsko vinogradarstvo?

– Posljednjih godina kod tz „vinsku omotnicu“ vinarima se nude određena sredstva ali sigurno je da bi trebalo kontinuirano pratiti vinogradarstvo potpornim financijskim mjerama.

Što je trend u Dalmaciji i to oduvijek: maslina ili vinova loza?

– U Dalmaciji posebno na otocima tradicionalno je dominirala loza , ali u posljednje vrijeme sve više je nasada maslina. Međutim u Dalmaciji loza i i maslina su bile zajedno i nadopunjavale se oduvijek.

Koje su bile velike vinogradarske obitelji u Dalmaciji u prošlosti i danas?

– U 19 i početkom 20 st.  veleposjednici, koji su imali velike površine pod vinogradima  sami su prodavali svoje vino a neki su ga punili u boce. Poznatiji veći vinogradari i posjednici vinograda bili su: Tambača, Skočić i braća Škarica pok. Dume u Šibeniku, Madirazza u Trogiru, braća Studin, Cipiko, Šimeta i Kovačev u Kaštelima, Jokim Kunjašić i A. F. Cetinić u Blatu na Korčuli, Duboković u Jelsi, Grgur, Gregorio, Ivčević na Visu, Ante Petrić u Komiži, Bedrica u Skradinu, Karlo Dvornik u Splitu (na Lučcu) i drugi.

Danas  najveći proizvođači su zadruge ali ima i brojne obitelji od kojih većina nastavlja obiteljsku tradiciju uzgoja loze kao što su Violić Mateško, Miličić, Radović, Violić i dr na Pelješcu, Plenković i dr  na Hvaru, Glavić, Vrsaljko, Škaulj,, Bačić i dr. u Zadru i Ravnim kotarima, Vujin, Perišin i dr. u Kaštelima, Gracin u Primoštenu, Duvančić u Drnišu, Carević i dr. na Braču, Cebalo, Krajančić,, Marelić, Šajin na Korčuli i drugi.

Gdje najviše vina izvozimo danas i koju sortu?

– Najviše se izvozi u BIH te u Njemačku, Austriju, Belgiju a i u USA i Kanadu. Izvoze se uglavnom izvorne sorte u prvom redu Plavac.

Koliko još im neobrađenih vinograda kod nas? I gdje najviše?

– Površina na kojima  je nekad bila zasađena loza posebno na tz „stranama“ ima dosta osobito na otocima, međutim, u posljednje vrijeme uređene su i obrađene   površine na kojima su zasađeni vinogradi, a gdje ranije nikad nije bila zasađena loza.

Photo: Pixabay

Koja je danas najstarija vinova loza u Dalmaciji? I u kakvom je stanju?

– Smatra se da je najstarija sorta loze tribidrag-crljenjak, koji se zadnjih godina značajno obnavlja.

Što, naime, napraviti sa starom vinovom lozom?

– Uz sadnju uvoznih sorti posljednjih godina na novim površinama obnavljaju se i vinogradi s izvornim tradicionalnim sortama Dalmacije (crljenak, gegić, svrdlovina, dobričić i dr.)

Koliko vremena treba vinovoj lozi na naraste i da počne donositi plod?

– Nakon četiri do pet godine smatra se da se može ostvariti komercijalna berba

Na koju sortu grožđa se preporuča da se kod nas pređe? Ili zadrži?

– Svakako treba njegovati izvorne sorte u prvom redu plavac a potom pošip te maraaština, crljenak i dr.

Možemo li biti zadovoljni našim vinogradarskim prinosima? Ili, možemo bolje?

– Uvijek se može više i bolje pa tako i u vinogradarstvu i vinarstvu

Imaju li i drugi narodi takvu literaturu kakvu ste Vi napisali?

– U drugim vinogradarskim državama se više drži do vinogradarske tradicije i sigurno vanka mnogi vinarski krajevi imaju obrađenu i zabilježenu svoju tradiciju. Nažalost kod nas ovakvih knjiga je malo imaju neka mjesta i ali je ovo prva knjiga o prošlosti jedne regije u Hrvatskom, mi nažalost nemamo zapisanu povijest cijele Hrvatske.

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: