Kartiranje flore i istraživanje vegetacije i staništa Nacionalnog parka Mljet

Kartiranje flore i istraživanje vegetacije i staništa Nacionalnog parka Mljet

351
Podijeli objavu
Photo: NP Mljet

MLJET – Cilj prvog projekta bio je popisivanje vrsta viših biljaka koje se nalaze na području NP Mljet, tj. da se inventarizira flora Parka i osim toga utvrdi za svaku vrstu gdje sve na području Parka vrsta raste, ali i da se utvrde vrste koje su rijetke, endemične i zaštićene. Drugi projekt se nastavio na rezultate prvog i napravljen je s ciljem da se označe i kartiraju staništa koja postoje na području Parka i predlože mjere za zaštitu onih koja značajno pridonose bioraznolikosti Parka.

Nacionalni park Mljet poziva na predavanje “Kartiranje flore te istraživanje vegetacije i staništa Nacionalnog parka Mljet” autora izv. prof. dr. sc. Vladimira Hrška, mag. biol., voditelja projekata “Kartiranje flore Nacionalnog parka Mljet” (2009. – 2011.) te “Istraživanje vegetacije i staništa Nacionalnog parka Mljet” (2015. – 2017.).

Predavanje će se održati u utorak 12. veljače 2019. godine s početkom u 18 h u Galeriji “Stara skula” u Goveđarima.

Kartiranje flore NP Mljet obavljeno je 2009. – 2011. godine. Utvrđena je nazočnost 644 biljne vrste. Od toga je 344 (61 %) vrsta već ranije bilo zabilježeno na području Parka, a 300 (39 %) biljnih vrsta je bilo zabilježeno po prvi puta. Što se tiče taksonomskog sastava najbrojnija porodica biljaka su mahunarke s 14 % svih vrsta, a iza njih slijede trave s 12 %. Na području Parka utvrđeno je više rijetkih i zaštićenih vrsta, a s nekima od njih ćemo se upoznati na samom predavanju.

Kartiranje staništa i vegetacije NP Mljet obavljeno je 2015. – 2017. godine. Posebna pažnja u istraživanju bila je posvećena izvanšumskim staništima na kojima se nalazi daleko najveći dio flore NP Mljet i koja su glavni nositelj bioraznolikosti viših biljaka u Parku. Izvanšumska staništa iznose 28,7 % površine Parka. Naselja zauzimaju samo 0,45 % površine Parka. Ostatak su šume. Dakle na samo oko 28 % površine nalazi se 82 % svih biljnih vrsta u Parku. Da bi se sačuvala brojnost flore u Parku potrebno je sačuvati izvanšumska staništa. Botanički najvrjednija izvanšumska staništa su obalni grebeni i stijene jer se tamo nalazi mnogo endemičnih i rijetkih biljnih vrsta. Značajni tipovi staništa su i šumske prosjeke i obrađivana polja.

A. Popijač

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: