3 min. čitanja

FOTO: SPASIMO BIŠEVO Ovako izgleda otočje koje je Ministarstvo predložilo u geopark UNESCO-a

FOTO: SPASIMO BIŠEVO Ovako izgleda otočje koje je Ministarstvo predložilo u geopark UNESCO-a
Photo: Građanska inicijativa ‘Spasimo Bišòvo’ / Saving Bisevo

BIŠEVO/KOMIŽA – Građanska inicijativa “Spasimo Biševo”, poslala je upit Ministarstvu zaštite okoliša i energetike za pojašnjenje o razlici između pojma Geopark i područja značajnog krajobraza kako bi pokušali razumjeti razloge zbog čega se ne štiti priroda ovog otočja. Naprotiv, fotografije koje prilažu, govore o potpunom porazu čovjeka koji je nemarom i namjernim zagađenjem, netaknutu ljepotu pretvorio u smetlište. Dobili su i odgovor.

Još od siječnja 2018. godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je da je na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za svjetske geoparkove UNESCO-a podnijelo prijavu za uspostavu novog geoparka „Viški arhipelag“ u sklopu mreže Svjetskih geoparkova UNESCO-a. Odluka o priključenju Viškog arhipelaga u mrežu UNESCO-a očekuje se na proljeće 2019. godine. A ovako se kod nas sada štiti krajolik od posebnog značaja, glomazni otpad na području tzv. Geoparka, poručuju iz Inicijative.

Da ne bi bilo zabune, podsjećaju, deponij s pogledom na more se nalazi u Komiži (deponij s predivnim pogledom na Biševo). Glomazni otpad, ilegalni deponiji i autoolupine se nalaze na Biševu.

Photo: Građanska inicijativa ‘Spasimo Bišòvo’ / Saving Bisevo
Photo: Građanska inicijativa ‘Spasimo Bišòvo’ / Saving Bisevo

Evo odgovora Ministarstva zaštite okoliša:

“Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13, 15/18 i 14/19), značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje.

U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Kako bi se određeno područje proglasilo zaštićenim, potrebno je prijedlog za proglašenje poslati Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Prijedlog za proglašenje mogu podnijeti i inicijative i udruge.

Ukoliko Ministarstvo zaključi kako je područje vrijedno i kako bi moglo zadovoljavati kriterije za zaštitu pod određenom kategorijom, pokreće se postupak za proglašavanje zaštićenih područja sukladno člancima 123., 124., 125., 126. i 127. Zakona o zaštiti prirode.

UNESCO Svjetski geoparkovi nisu zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti prirode odnosno na nacionalnoj razini, već su to međunarodno proglašena područja.

Geoparkovi su jedinstvena područja geološke baštine od međunarodnog značaja, gdje se želi prikazati povezanost geološke baštine s drugim aspektima, kao što je prirodna, kulturna i nematerijalna baština.

Cilj programa Svjetskih geoparkova UNESCO-a je zaštita geoloških, geomorfoloških, ali i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice.

Područja koja postanu članovi Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a, taj status dobivaju na četiri godine nakon čega se ponovno vrednuje aktivnosti i rad geoparka (postupak revalidacije), što je vrlo značajan instrument u praćenju kvalitete upravljanja geoparkovima, te inovativan koncept među međunarodno zaštićenim područjima”, stoji u odgovoru Ministarstva.

PROČITAJTE JOŠ: POTVRĐENO: Viški arhipelag postaje drugi geopark UNESCO-a u Hrvatskoj

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.