U turizmu slijedi borba za svakog gosta

U turizmu slijedi borba za svakog gosta

377
Podijeli objavu
Photo: Boris Kačan

Turizam čini 19 posto ukupnog BDP-a, što je zapravo problem našeg cjelokupnog gospodarstva, a ne turizma, 86 posto noćenja ostvarujemo od lipnja do rujna i ne štitimo dovoljno okoliš. U predinfarktnom smo stanju. Imamo veće opterećenje prostora, ali su nam primici po noćenju 67 posto manji nego u konkurentskim zemljama, upozorenja su koja pristižu sa sjednice Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore. 

– Dvoznamenkasti rast više nije realan, a konkurencija na Mediteranu je žestoka, tako da nas očekuje borba za svakog gosta istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Predsjednik TPV-a Franco Palma je poručio kako bez investicija u podizanje kvalitete smještaja i ponude nema turističkog napretka.

– Samo kvalitetom se možemo boriti s konkurencijom“, naglasio je Palma, dodavši kako predstavnici turističkog sektora već godinama traže smanjenje PDV-a i fiskalnih davanja. „To bi privatnome sektoru pomoglo da diže plaće i zadrži radnike, ali bez sustavne pomoći države nećemo riješiti taj problem. Potrebna nam je strategija koju doduše imamo, ali samo na papiru – kazao je Palma.

Photo: Jurica Gašpar

Zasad u skladu s očekivanjima, ali slijedi veliki oprez

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić predstavio je ocjenu dosadašnjega tijeka turističke godine 2019. te daljnja očekivanja.

– Iako smo tek na početku sezone, daju se naslutiti određeni trendovi. Booking je zasad u skladu s očekivanjima, ali ono najvažnije tek slijedi. Prema podacima eVisitora u prva tri mjeseca ostvareno je 945.000 dolazak (rast od 5,4 posto) i 2,3 milijuna noćenja. Kada gledamo strukturu, glavni nositelji turističkog prometa u predsezoni su hoteli na koje otpadaju dvije trećine noćenja. Situacija ne emitivnim tržištima je šarolika, ali pozitivno je to što zemlje Beneluxa i Skandinavija bilježe porast, također nam rastu i dolasci iz susjednih zemalja te dalekih tržišta poput SAD-a i Kine – rekao je Staničić, dodavši kako prema županijama najveći udio dolazaka otpada na Istru jer je tamo i najveća koncentracija hotelskih kapaciteta. Slijede Zagreb i Kvarner, ali to će se mijenjati tijekom godine. Zagreb, Dubrovnik i Rovinj su vodeće destinacije u dosadašnjem dijelu sezone.

Naglasio je da se za Uskrs očekuju bolji rezultati nego prošle godine, a u glavnoj sezoni se očekuje turistički promet na razini prošlogodišnjeg. „Naša orijentacija je cjelogodišnji turizam, a ovo su samo prolazna vremena s kojima smo zasad zadovoljni. Na kraju godine ćemo zbrajati rezultate, a među njima su najvažniji oni financijski“, poručio je Staničić. Najavio je marketinške aktivnosti koje će HTZ provoditi kazavši kako će se stavljati naglasak na proizvode koji su među top pet motiva za dolazak u Hrvatsku.

Photo: Silvija Jacić

Hrvatska gubi vitalnost i najsporije se razvija među konkurencijom

U sklopu sjednice predstavljena je i studija „Ključna pitanja održivosti hrvatskoga turizma“, koju su izradili Horwath Consulting, Ekonomski fakultet u Zagrebu i Institut za turizam.

Franjo Luković, jedan od inicijatora izrade studije u okviru think tanka Polazišta i perspektive se osvrnuo na rezultate kazavši kako Hrvatska gubi vitalnost i najsporije se razvija među konkurencijom u Europi.

Direktor hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Horwath HTL Siniša Topalović detaljnije je predstavio studiju naglasivši kako se naš turizam nije razvijao na zdravim poslovno-tržišnim odnosima i da nam je trenutni poslovni model neodrživ.

– Turizam čini 19 posto ukupnog BDP-a, što je zapravo problem našeg cjelokupnog gospodarstva, a ne turizma, 86 posto noćenja ostvarujemo od lipnja do rujna i ne štitimo dovoljno okoliš. U predinfarktnom smo stanju. Imamo veće opterećenje prostora, ali su nam primici po noćenju 67 posto manji nego u konkurentskim zemljama. U ukupnoj strukturi imamo 82 posto visoko sezonalnog smještaja po čemu smo najlošiji u Europi. Hotelski kapaciteti su nam 3 do 4 puta manji od dobre praske, a prihodi od hotela su nam 46 posto manji nego u konkurenata. Porezi su nam previsoki, a radnika nedostaje – elaborirao je Topalović, dodavši kako se naši problemi mogu sažeti u pet temeljnih područja: smještaj, porezi, prostor, upravljanje i tržište rada.

D.G.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: