Čistim Mljet za bolji svijet!

U organizaciji DPS Zagreb i JU NP Mljet 27. i 28.4. održana je deveta po redu akcija otklanjanja otpada - "Čistim Mljet za bolji Svijet”.

Na samom jugu Jadranskog mora nalazi se strogo zaštićeno područje otok Mljet koji je nacionalnim parkom proglašen još 1960. godine. Ovaj otočni biser Jadrana zbog svog specifičnog geografskog položaja među prvima je na udaru ulaznih struja u Jadransko more. Iako je to izvor nutritivno bogatih vodenih masa koje su osnova za razvoj iznimne biološke raznolikosti, nažalost, služi i kao medij za donos velikih količina naplavnog otpada.

Južnije od hrvatske granice nalazi se niz zemalja s neriješenim pitanjima odgovornog gospodarenja otpadom pri čemu se ističe Albanija čiji otpad na kraju završi na dnu i obalama južnojadranskih otoka i plaža.

Kako su deponiji u Albaniji i Crnoj Gori smješteni uz rijeke, tijekom velikih kiša dolazi do porasta vodostaja rijeka te slijevanje kišnih voda u iste. Posljedice toga su da vodeni tokovi „pokupe“ dio otpada koji zatim riječnim tokom završe u Jadranu. Morske struje u Jadranu teku od juga prema sjeveru što u kombinaciji s jakim južnim vjetrovima te velikim valovima dio otpada koji je završio u moru nanose na Hrvatsku obalu Jadrana, pogotovo na južni dio otoka i obale koje su svojevrsna prirodna brana da otpad ne pluta dalje prema sjeveru. Količinu otpada gotovo je nemoguće izmjeriti, samim time i sanirati.

Taj otpad je najznačajniji dio ukupne mase otpada koji završi na obalama i u podmorju Jadrana. Iz tih razloga NP Mljet, u bivšem vojnom objektu, uspostavio je volonterski centar u koji dolaze volonteri iz cijele Hrvatske pa i iz drugih država kako bi otklonili te nevjerojatne mase otpada koje redovito doplutaju na obale ovog bisera.

Ekipa iz DPS Zagreb (Društvo za podvodne sportove Zagreb) u suradnji s NP i lokalnim ronilačkim centrom Aquatica već 9 godina sustavno i planski otklanja nemjerljivo velike količine naplavnog otpada koji potone uz obale ovog otoka.

Tijekom 9 godina napravljeno je 36 grupnih ronjenja, na 24 različite lokacije, a ronilo je preko 220 članova što znači da je ukupan broj zarona negdje oko 880 ! Svaki od 220 ronilaca koji su prošli Mljetom napravio je najmanje po 4 zarona otklanjanja otpada.

Dakle da park nije pokrenuo volonterski centar i da nema ljudi koji svoje slobodno vrijeme ulažu u više ciljeve od sebe i vlastitog odmora - volontere koji godinama sakupljaju „drže” otpad pod koliko tolikom kontrolom, otok bi vjerovano bio jedno od zagađenijih mjesta na Jadranu iz razloga koji su objašnjeni gore – radi geografskog položaja otok je prvi na udaru naplavnog otpada koji dolazi od južnih susjeda.

Gdje je država?

Država naravno ovo ne vidi kao veliki problem u 9 godina koliko mi dolazimo na Mljet ništa konkretno nije poduzela – dakle sve je na volonterima i njihovoj volji da organiziraju ovakve akcije. Mljet je predivan otok, najšumovitiji otok, najveće mrijestilište ribe na Jadranu, najveći koraljni greben na Mediteranu nalazi se u NP na velikom jezeru. Upravo iz tih razloga zaštita ovog bisera je iznimno bitna.

"Čistim Mljet za bolji Svijet" 2024. - 9. je po redu akcija organizirana u suradnji JU NP Mljet i Društva za podvodne sportove Zagreb uz logističku potporu ronilačkog centra Aquatica te Komunalnog Mljet.

Sudjelovalo je 50 volontera, 25 ronilaca, 15 djece i 10-ak zaposlenika Parka i otočana. Ronioci su do sjaja očistili dvije uvale – uvala Lokva i uvala Bijela, dok su djeca očistila okoliš Volonterskog centra i obalni pojas oko objekta. Na obje lokacije problem je upravo taj naplavni otpad jer su uvale duboke i imaju „džepove”(prirodne rupe u dnu okružene posejdonijom) u kojima se takav otpad i zadržava te nakuplja.

Od otpada najzastupljenija je bila plastika – oko 70 posto ukupne mase, zatim staklo pa metal. Iz uvale Lokve izvađeno je oko 110 vreća otpada volumena 60 litara, dok je iz uvale Bijela izvučeno oko 90 vreća velikom većinom plastike.

Koristila se tehniku razdvajanja pod vodom gdje su se različiti materijali stavljali u vreće različitih boja već pod morem kako bi na kraju vaganje bilo lakše. Sve boce okrenute su grlom prema dole kako bi pri podizanju na obalu ili brod sva voda iscurila a količina otpada bila realna. Ako imate bocu od 1,5 litra napunjenu morem ona teži oko 1,7 kilograma dok ista takva prazna boca teži oko 100 grama.
Radionice za Mljetske klince krenule su prije 4 godine. Stvar funkcionira tako da svi skupa očiste jednu plažu nakon čega se priprema radionica na kojoj ih se usmjerava ka zaštiti okoliša, kroz igru ih učimo da budu najbolji čuvari Jadrana!

Učimo od djece

Organizatori akcije kažu nam kako se ove godine dogodio i jedan jako zanimljiv obrat koji je i jako poučan.

- Dogovorili smo radionicu s osnovnom školom. Imali su puno djece koja su se prijavila na eko-akciju, ali imali smo problem naći plažu na kojoj ima otpada, a da djeca mogu lagano prići. Kako nismo mogli na južnu stranu otoka radi jakog juga i rizika za djecu odlučili smo da nećemo skupljati otpad nego samo napraviti radionicu, dati djeci poklone i svi sretni - zadovoljni !

Međutim događa se obrat: djeca nisu pristala na kompromis ! Odlučili su očistiti jednu plažu i to je bio uvjet da uopće dođu na radionicu. Spasio nas je volonterski centar oko kojeg bilo dosta naplavnog otpada koji su do zadnje mrvice pokupili !
Dakle ova djeca znaju što je otpad, znaju što s njime moraju, znaju koje probleme radi i ne pristaju na kompromis kao ni mi. Udio u tome sigurno imaju roditelji i učiteljice u školi ali dio zasluga pripada i nama jer dali smo sve od sebe da im na zabavan način prenesemo sve što znamo o problemima ljudskog utjecaja na okoliš i da kroz igru shvate da je sve na njima - kažu iz DPS Zagreb.

Zaključak organizatora ove pohvale akcije je sljedeći:

- Država pod hitno mora intervenirati i svim mogućim sredstvima i putevima zaustaviti odbacivanje otpada u rijeke po Albaniji i Crnoj gori pa makar trebalo izgraditi centre za gospodarenje otpadom preko fondova EU-a , jer to ima direktan utjecaj na mnoge faktore u Hrvatskoj – turizam, morski život, zagađenje... Zatim uspostaviti sustav profesionalnih skupljača otpada iz podmorja ili odvojiti budžet kojim će pokrivati sve akcije otklanjanja otpada, a ne da se udruge same financiraju od članarina svojih članova kako bi očistili podmorja i da bi se država mogla hvaliti predivnom čistim Jadranskim morem - navode.

J.T.