Postoji jedan jedinstveni otok na kojem su ljudi i morski psi ostvarili skladan suživot na obostrano zadovoljstvo i korist. Arhipelag Maldiva u Indijskom oceanu i ronjenje s morskim psima toliko je očarao hrvatski par Bracu i Irenu iz Zagreba, da su se nakon prvog boravka tamo i vratili, te odlučili ostati. Na neodređeno vrijeme...
Otok se zove Fuvahmulah i nalazi se na samom jugu Maldiva daleko u dubokom Indijskom oceanu nešto malo ispod ekvatora. Otok je tek od nedavno postao poznat široj svjetskoj javnosti nakon što je maldivska vlada 2017. godine ukinula odredbu zabrane turizma na otocima na kojima živi lokalna populacija ljudi. Otok je također poznat po tome što u vodama oko otoka živi za sada jedina poznata rezidentna populacija morskih pasa Tigrova na planeti. Tu su svaki dan, ima ih između 200-300 jedinki.
S obzirom na samu lokaciju otoka jasno je da je lokalno stanovništvo kroz povijest preživljavalo od svakodnevnog ribolova u bogatim vodama Indijskog Ocena jer druge opcije nisu imali. U početku su ljudi na otoku živjeli od ulovljenih morskih pasa i kokosa. To je ono što su imali u izobilju.
U novije vrijeme svako jutro ribari bi isplovili oko 5 ujutro kako bi ulovili dovoljno ribe da prehrane lokalno stanovništvo. Najčešći ulov su sve vrste tuna, sabljarke, barakude i ostale velike ribe otvorenog Indijskog oceana.
Kako ribari svako jutro kreću u lov tako ih morski psi Tigrovi prate na njihovoj ribolovnoj ruti.
Najveći problem s kojim se ribari sreću je izvući ribu na brod a da je morski pas prije toga ne pojede. Taj oblik međusobne interakcije je na žalost u prošlosti nerijetko završavao tako da su ribari namjerno ubijali morske pse sve dok maldivska vlada 2010. godine nije uvela zabranu ubijanja morskih pasa Tigrova. Vlada je također uvela zabranu ribolova mrežama i parangalima, dozvoljen je samo ribolov na panulu. Jedna rola flaxa i velika rapala na kraju.
Nakon uvedene zabrane, ribari više nisu smjeli ubijati Tigrove pa su jednostavno morali nastaviti živjeti s činjenicom da će mnoge uhvaćene tune biti pojedene od strane morskih pasa Tigrova, što u stvari i nije neki veliki problem jer je svakodnevni ulov ribara stvarno bogat. Nakon što se ribari vrate u luku, riba se istog trenutka prodaje i čisti na lokalnoj ribljoj tržnici, a glave, iznutrice i koža tuna i ostalih ulovljenih riba se baca nazad u ocean. Upravo to je razlog zašto su morski psi tigrovi tu od kad su i ljudi nastanili otok, jednostavno su naučili da ih svaki dan na istoj lokaciji čeka ručak.
Prvi lokalni ronioci su zaronili s morskim psima još 2013. godine ali tada je na snazi još uvijek bila odredba zabrane turizma na otoku. Nakon što je zabrana ukinuta po prvi put pruža se mogućnost dolaska ronioca iz cijelog svijeta na ovaj otok.
Upravo zbog toga se ostvarila neobična povezanost morskih pasa, lokalnog stanovništva i međunarodnih ronioca.
U prošlosti su ribari i tako riblji otpad svaki dan bacali u ocean no od trenutka kada su 2017. godine počeli dolaziti ronioci sa svih strana svijeta isti ti ribari ostvaruju dobit na taj način što ronilački centri sada plaćaju za glave tuna i ostali riblji otpad kako bi ih koristili za vrijeme zarona sa mnogobrojnim grupama ronioca koji dolaze upravo zbog morskih pasa Tigrova.
Nepotrebno je napominjati da su zaroni s lokalnom populacijom tigrova daleko najimpresivniji zaroni svakog ronioca koji je prvi put stigao na ovaj otok. Sasvim normalna pojava je da ronioci svaki dan nakon svakog zarona izjave da im je to bio najbolji zaron u životu bez obzira koliko dugo rone i bez obzira gdje su do sada sve ronili.
Tako je bilo i s nama, kad smo prvi put stigli na Fuvahmuluh 2021. godine. Oko otoka postoji dvadesetak ronilačkih lokacija. Lokacija na kojoj se roni s Tigrovima je na samom izlasku iz luke. Zaron je vrlo jednostavan jer je maksimalna dubina samo 12 metara. Nakon što ronioci zarone i zauzmu pozicije, voditelji ronjenja daju signal posadi broda gdje da bace glave tuna. Nakon toga voditelji ronjenja hvataju glave tuna i skrivaju ih ispod hrpe kamenja na par metara ispred ronioca i tada kreće šou. Vrlo brzo se pojavljuju tigrovi.
Dugački su do 5 metara i teški do 1200 kg. Često ih zna biti preko 20-ak na relativno malom prostoru. Dolaze i prolaze sa svih strana. Nerijetko prilaze roniocima na manje od metar udaljenosti. Morski psi su izrazito usporeni, nema nikakve agresije, te vrlo jasno daju do znanja da ih interesiraju samo glave od tuna. Ronioci, freediveri ili kupači im nisu uopće interesantni.
Od ostalih ronilačkih lokacija ništa manje spektakularna je i legendarni Plato. Na lokalnom jeziku znan kao "Fari Kede". To je u stvari podvodni plato koji se pruža od juga otoka prema jugoistoku nekih kilometar i pol u duljinu i širok je oko 700-800 metara. Oko platoa je duboki plavi ocean a dubina iznad samog platoa je od 5 metara uz sami otok pa sve do 17 metara na samom kraju platoa. Na zaronima oko platoa je stvarno moguće vidjeti svašta. Nikad ne znate što vam može prići iz dubina Indijskog oceana.
Naravno tu su sveprisutni morski psi Tigrovi, česta su pojava i velika jata morskih pasa čekićara ili mlat (Sphyrna zygaena). Morski psi lisice (Alopias vulpinus) svaki dan koriste usluge podvodnih stanica za čišćenje. Od ostalih morskih pasa, uobičajeni su sivi morski pas (Carcharhinus albimarginatus), sivi grebenski morski pas (Carcharhinus amblyrhynchos), pas trupan oblokrilac (Carcharhinus longimanus), a ponekad su u prolazu i morski pas bik (Carcharhinus leucas), te zmijozuba sivka (Carcharius Taurus).
Ukupno je oko otoka moguće vidjeti 14 vrsta morskih pasa. Nerijetko se zna dogoditi da u jednom zaronu vidite 7 različitih vrsti morskih pasa što se stvarno rijetko gdje može vidjeti. Ovaj otok je jedno od rijetkih mjesta gdje imate veliku šansu u istom danu vidjeti kitopsinu, tigrove i oceanske mante na istoj lokaciji.
Plato je jedna od rijetkih lokacija na planeti gdje možete uživati u fascinantnom druženju sa oceanskim divovskim mantama. Svake godine u terminu između ožujka i travnja otok okružuju veličanstvene oceanske mante. Gotovo na svakom zaronu i svaki dan nekih dva do tri tjedna oceanske mante se zadržavaju oko otoka. Otok je poznat i po kitopsinama koje vas mogu iznenaditi bilo kad i bilo gdje.
Ostale ronilačke lokacije oko otoka su na lokalnom koraljnom grebenu koji okružuje sami otok. Taj koraljni greben poznat je kao najbogatiji maldivski koraljni greben na kojemu živi preko 1200 vrsti tropskih riba. Također je interesantna činjenica da je to jedini koraljni greben na maldivima koji nije stradao zbog devastirajućeg učinka globalnog zatopljenja i dizanja temperature oceana u nedavnoj prošlosti, kao što se dogodilo sa mnogim koraljnim grebenima kako u svijetu tako i na Maldivima.
Deset dana nam je proletjelo samo tako i u odrađenih 30 zarona smo vidjeli što nismo vidjeli u 20 godina ronjenja po najboljim svjetskim ronilačkim lokacijama. Naravno, vrlo brzo smo se odlučili vratiti na otok te spojiti ugodno sa korisnim i ostati na otoku na neodređeno vrijeme u ulozi voditelja ronjenja. U ovih nepunih godinu dana smo mogli svjedočiti izrazito brzom razvoju, napretku i izgradnji otoka upravo zbog ronilačkog turizma s morskim psima i dobiti direktno povezane s ovim životinjama. Do prije par mjeseci na otoku nije bilo asfalta, hotela i restorana koji sada niču kao gljive poslije kiše.
Ovaj jedinstveni otok je divan primjer kako lokalna zajednica i ekonomija samog otoka generiraju prosperitet ne samo za lokalno stanovništvo nego i za njihovu populaciju morskih pasa i ostali veličanstveni živi svijet Indijskog oceana.
Svakodnevno u vodama oko otoka roni nekoliko stotina ronioca već zadnjih 7 godina i nikada se nije dogodio ni najmanji mogući incident. Naravno uz sve navedeno lokalci oduvijek idu u podvodni ribolov, skupljanje jastoga, hobotnica i trpova pa čak i u noćnim terminima te se ni u tim slučajevima nikada nije dogodilo ništa strašno.
Također je neupitna korist u vidu edukacije kako običnih ljudi tako i ronioca. Oduvijek je u praksi uobičajeno mišljenje kada spomenete morskog psa da apsolutno svi odmah pomisle na horror priče kako će morski pas pojesti čovjeka čim ga vidi.
U realnosti je istina dijametralno suprotna. Naravno za sve su krivi Hollywood, mediji i sveopća neinformiranost i slaba edukacija svekolikog pučanstva.
Većina ronilaca koja nam dođe u posjet također osjeća nelagodu prije prvog zarona zbog čistog neiskustva, no nakon tri, četiri dana ronjenja s morskim psima Tigrovima i svima ostalim koji obitavaju oko otoka, ronioci vrlo brzo spoznaju pravu istinu da morski psi uopće nisu zainteresirani za ljude.
Njihova uloga je tu da čiste okolinu otoka od mrtvih, ranjenih i bolesnih riba. Puno veći problem o kojem se gotovo ni ne priča je taj da su ljudi u zadnjih 50 godina istrijebili 95% morskih pasa na planeti i da je sama Europa u vrhu ilegalne trgovine perajama morskih pasa za azijsko tržište.
Ako želite doživjeti super impresivne zarone uz nebrojene susrete sa ozbiljnim morskim psima, ako se želite educirati, informirati i spoznati pravu istinu o morskim psima, dođite, mi smo tu, čekamo vas u Kraljevini morskih pasa Tigrova.
Braco & Irena
Znanstvenici sa Sveučilišta Florida otkrili su mutirani virus ptičje gripe H5N1 u mozgu i plućima nesretnog dupina. Pronađeni mutirani virus
Rekordno niska razina antarktičkog morskog leda krajem 2023. godine dovela je do nemogućnosti razmnožavanja u petini kolonija carskih pingvina na
Oko 140 bjelogrlih kitova nasukalo se u plitkim vodama ušća u južnoj australskoj saveznoj državi Zapadnoj Australiji. Kitovi su se
Prošle godine u Hrvatskoj je stradala trećina svih pčela. Problem je to koji polako zahvaća cijelu Europsku uniju - poljoprivrednici
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
