2 min. čitanja

Hvarska su polja "žedna" - kako preživjeti sušne ljetne mjesece?

Hvarska su polja "žedna" - kako preživjeti sušne ljetne mjesece?
Foto: Screenshot/YouTube

Općina Jelsa i Udruga Forum za otočki razvoj (FOR) su u sklopu "Agende otok Hvar 2050.", u Jelsi organizirali panel "Izazovi otočkog vodnog gospodarstva – navodnjavanje Starogradskog polja"

Cilj je panela da struka s obzirom na sve ekstremnije klimatološke promjene, pristupi iznalaženju najoptimalnijeg rješenja navodnjavanja poljoprivrednih površina na tom području. Starogradsko polje (Faroska hora) najveća je otočna poljoprivredna površina u Hrvatskoj (1358 hektara) i uglavnom "žedna", osobito tijekom ljetnih mjeseci, jer sada samo trećina imanja ima individualne poljoprivredne priključke iz javnog vodovoda, piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatske vode su pripremile i u svoj program uvrstile financiranje vodoistražnih radova u Starogradskom polju, što podrazumijeva primjenu geoelektrične tomografije i izvođenje bušotina da bi se stvorilo ulazne parametre o dostatnosti količine podzemnih voda, nakon čega bi se išlo u izradu projektne dokumentacije.

Vodnoistražni radovi su podijeljeni u dvije faze i svaka traje oko mjesec dana, dok se prijave na EU-ove fondove predaju jednom godišnje, a predviđa se da će to biti u rujnu ili listopadu ove godine. Ohrabrujuće je što na području Starogradskog polja ima oko 300 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jer su oni najvažniji krajnji korisnici .

Da bi se moglo ostvariti pravo na novac iz blagajne u Bruxellesu, na nekom području mora biti minimalno 70 posto zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača, a dokumentacija mora biti sasvim uredna.

Foto: Screenshot/YouTube

Otok Hvar naime dvije trećine vode dobiva iz rijeke Cetine, a ostatak iz vlastitih izvorišta na Libori te na lokalitetima Garmice i Vira. Stručnjaci smatraju kako bi najprihvatljivije rješenje bilo da se višak tehnološke, dakle, neklorirane vode iz tih izvorišta pušta u akumulacije u kojima bi ona na neki način odležala i dalje se koristila za navodnjavanje poljoprivrednih kultura

.Takve vode sve do 15. srpnja ima u izobilju, a onda su ovdje do kraja kolovoza na neki način na granici dostatnih kapaciteta, no u budućnosti bi se dovođenjem dodatnih količina vode s kopna i taj period moglo na odgovarajući način premostiti. Takav sustav naravno podrazumijeva nabavu potrebne opreme, izgradnju cjevovoda, akumulacija....

Bilo je riječi i o većoj mogućnosti korištenja kišnice (bunari, lokve...), ali isto tako i o depopulaciji, o tome da je turizam donio puno toga samom škoju, ali je istodobno uništio poljoprivredu. Hotelske kuće, kao i mnogi restorani, vrlo često kupuju jeftinije, a ne domaće i kvalitetne poljoprivredne proizvode, pa je napokon došlo vrijeme da se to promijeni.

Za kraj, zaključeno je kako su mogući izvori vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina na otoku Hvaru, a posebno Starogradskog polja koje je pod UNESCO-ovom zaštitom sljedeći:

- pročišćena sanitarna voda s UPOV-a (Vrboska, Stari Grad)

- pojedinačne bušotine na lokacijama koje ne utječu na slivna područja vodozahvata pitke vode

- izgradnja akumulacija za zahvaćanje oborinskih voda

- postojeće kaptaže pitke vode (Garmica i Vir) iz kojih bi se mogla koristiti neklorirana voda.

J.T.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.