Nekoliko zanimljivosti o komarcima i kako se zaštiti od ovih nametnika

Foto: Pexels

Važno je zaštiti se protiv uboda komaraca kako bi se spriječile eventualne nepoželjne reakcije na koži ali još više zbog mogućeg prijenosa zaraznih bolesti.

Protiv nekih zaraznih bolesti koje prenose komarci postoje cjepiva (žuta groznica, japanski encefalitis) ili zaštita lijekovima (malarija). Primarna prevencija bolesti koje prenose komarci bazira se na sprječavanju uboda komarca. Ako putujete u krajeve u kojima se učestalije javljaju bolesti poput malarije, denge, groznice Zapadnog Nila, Zike, japanskog encefalitisa i sl. posavjetujte se s nadležnim epidemiologom vezano uz najbolju zaštitu.

Najprije saznajte na kojim mjestima u okruženju gdje boravite postoje veće količine komaraca i u koje doba su najaktivniji (dan, noć). Nosite prikladnu odjeću i obuću: duge rukave, duge hlače, čarape. Instalirajte mrežice (komarice ili komarnike) na prozore i vrata.

Boravite u zatvorenim klimatiziranim prostorima te koristite mrežu za krevet koja pruža dobru zaštitu od uboda komaraca, posebice ako nemate mrežice na prozorima ili niste u klimatiziranom prostoru. Koristite repelente tj. sredstva koja se nanose na kožu a odbijaju kukce (npr. DEET, eterično ulje limunskog eukaliptusa, ikaridin ili pikaridin, IR3535). Pravilno korišteni repelenti štite od uboda komaraca do 4 sata, a od uboda krpelja do 6 sati. Obvezno slijedite upute o primjeni i korištenju repelenata koje se nalaze uz kupljeno sredstvo.

Premda se nakon uboda komarca javlja svrbež treba izbjegavati grebanje jer može doći do mikroozljeda koje se mogu inficirati. Svrbež se može ublažiti primjenom hidrokortizonske ili krotamitonske kreme te kalamin losiona, a može pomoći i hladni oblog. Najbolje je posavjetovati se sa svojim liječnikom jer u nekim slučajevima se preporučuju i antihistaminske tablete, savjetuju Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije, mr. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva i Zoran Vrsaljko, dipl. sanit. ing. na stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Ovaj trojac stručnjaka također navodi i nekoliko zanimljivosti o komarcima:

U jednoj bačvi s vodom tijekom jedne sezone može se razviti preko milijun komaraca!
Komarci preživljavaju zimu bilo kao odrasli („spavajući“), bilo u obliku larve ili jajašca.
Komarce je praktički nemoguće potpuno istrijebiti, ali se njihov broj može održavati na minimumu.
Komarci pronalaze žrtvu na nekoliko načina: zamijete kretanje, detektiraju infracrveno zračenja topline tijela te pomoću kemijskih signala (privlači ih ugljični dioksid, mliječna kiselina i razne druge kemikalije) i to na udaljenosti od 25 do 35 metara.
Najbolji načini kontrole brojnosti komaraca su uništavanje ili sprječavanje nastanka njihovih legla te tzv. larvicidni tretman (ubacivanje tabletica s bakterijom u vodeno leglo koja uništava larve komaraca). Zaprašivanje komaraca (adulticidni tretman) ima kratkotrajno djelovanje i to samo u slučaju izuzetno velike brojnosti komaraca.
Komarci prenose malariju, denga groznicu, groznicu Zapadnog Nila, chikungunyu, Ziku i mnoštvo drugih bolesti.
Komarci NE prenose HIV!
Komarce najviše privlači ugljikov dioksid koji izlučujemo izdahom, no privlače ih i ljudi koji su pili pivo ili se bavili tjelesnim aktivnostima, miris ljudskih stopala, neke vrste sira.
Krvlju se hrane jedino ženke komaraca, jer im trebaju bjelančevine za stvaranje jajašaca.
Na svijetu postoji oko 3000 vrsta komaraca od čega ih 100-tinjak prenosi zarazne bolesti.
Aedes albopictus (tigrasti komarac) najviše preferira: 1. kokoši, 2. ljude, 3. pse, 4. krave. Aedes aegypti bode samo ljude.
Plazmodij komarac postaje infektivan (može prenijeti malariju) tek šesti obrok od obroka kojim se sam zarazio.
U 2015. g. u svijetu je samo od malarije umrlo 438.000 ljudi.
Tigrasti komarac može prenijeti najmanje 22 bolesti.