Objavljen pravilnik o provedbi mjere otkupa ribolovnih prava na mreže potegače, plivarice i sjekirice za rezanje koralja

Foto: Neven Jović

U Narodnim novinama broj 146/2023 objavljen je Pravilnik o provedbi mjere I.7 "Otkup ribolovnih prava".

Predmet potpore je naknada za otkup prava obavljanja ribolova vlasniku ribarskog plovila na koje je izdano odobrenje za ribolov sljedećim ribolovnim alatima:

a) obalne mreže potegače tipa »migavica« ili »girarica«, »oližnica « i »šabakun« za koje je izdano Odobrenje s rokom važenja do 26. listopada 2023. godine

b) okružujuće mreže plivarice oližnica, ciplarica, igličara i palamidara za koje je izdano Odobrenje s rokom važenja do 26. listopada 2024. godine

c) sjekirica za rezanje koralja temeljem Odobrenja za sakupljanje koralja s rokom važenja do 31. prosinca 2023. godine.

U trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) korisnik mora biti vlasnik ribarskog plovila na koje je izdano Odobrenje iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika

b) na ribarsko plovilo izdana je važeća povlastica s upisanim ribolovnim alatom iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika koji je predmet potpore

c) ribarsko plovilo mora biti u funkciji odnosno biti sposobno za plovidbu u skladu s Pomorskim zakonikom

Udio javne potpore iznosi 100 posto, a izračun iznosa javne potpore i dodatni kriteriji za bodovanje zahtjeva će biti propisani Natječajem.

Korisnik je do podnošenja Zahtjeva za isplatu dužan ribolovni alat koji je predmet potpore predati na trajno zbrinjavanje ili uništavanje te podnijeti nadležnoj ispostavi Uprave ribarstva, Zahtjev za brisanje tog ribolovnog alata iz povlastice.

Uprava ribarstva trajno briše ribolovni alat koji je predmet potpore iz povlastice, bez mogućnosti ponovnog upisa u istu ili drugu povlasticu.

Cilj ove mjere je u skladu s Prioritetom 1 Europske unije "poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa" u sklopu provedbe Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021. – 2027. godine, kao i sa specifičnim ciljem doprinosa zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava.

Samo 10 plovila danas obavlja izlov crvenog koralja, zakonito prikupljanje nije logično

U Hrvatskoj se tijekom posljednjih 15 godina broj gospodarskih ribara koji su se bavili izlovom crvenog koralja smanjio na samo 10 plovila (Odluka o autorizaciji plovila za sakupljanje crvenog koralja (Corallium rubrum) s rokom važenja do 31. prosinca 2023. godine, NN 100/2022, 115/2022, 49/2023, 107/2023). U 2023. godini je ukupna dopuštena količina ulova koralja u Republici Hrvatskoj iznosila 425 kg.

Usprkos svemu navedenom, znanstvena istraživanja su pokazala da je crveni koralj izuzetno ugrožen te da su njegove populacije u Jadranu u padu. S obzirom na njegovu visoku tržišnu vrijednost, crveni koralj je najviše ugrožen nezakonitim sakupljanjem, ali i zakonito sakupljanje vrste koja je na popisu strogo zaštićenih vrsta samo po sebi nije sasvim logično.

Otkup ribolovnih prava za sakupljanje koralja ima za cilj potpuni prestanak obavljanja ove gospodarske djelatnosti i zaštitu ove vrste.

Do 26. listopada je broj aktivnih odobrenja za priobalne potegače bio oko 85 (članak 12. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru obalnim mrežama potegačama, NN 30/2018, 49/2018, 78/2018, 54/2019, 27/2021, 100/2021, 55/2022). Namjensko korištenje ovih alata je podrazumijevalo da 70 % ulova čine sljedeće vrste: girarica i migavica - gira oštrulja, modrak, bukva, ušata, salpa; oližnica - gavun; šabakun - palamida, luc, trup, ušata, salpa, bukva, strijelka. Obalne potegače smatraju se tradicionalnim ribolovnom alatima ribarstva Republike Hrvatske. Ovi alati povijesno su korišteni u slučajevima kad bi riba, koja povremeno ili obično živi u plovama, prišla obali i mogla je biti uhvaćena takvom opremom. Alate su tradicionalno vukle grupe ribara koji bi podijelili ulov međusobno nakon izvlačenja mreže, i na taj način osigurali dodatni prihod ili hranu za svoje obitelji. Korištenje ovih alata primarno je povezano s ruralnim područjima duž cijele hrvatske obale (Plan upravljanja obalnim potegačama, 2017).

Planom upravljanja za potegače je utemeljen zahtjev za odstupanje od odredbi Mediteranske uredbe (Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006) kojom se zabranjuje rad potegačama iznad dna pokrivenih morskim cvjetnicama kao i iznad iznad koraligenih staništa. Derogacija je ograničena na plovila manja od 12 m i manje snage od 85kW koja tradicionalno obavljaju ribolov na takvim područjima te su ograničena područja na kojima se smije obavljati ribolov ovim alatom ("pošte"). Ovih pošti ima preko 1100 i obuhvaćaju područje od Lošinja i Krka do Dubrovnika.

Što ribare čeka u budućnosti?

Otkupom alata potegača kojima odobrenja nisu produžena nakon 26. listopada će se pružiti nadoknada ribarima koji su se oslanjali na ovu tradicionalnu vrstu ribolova.

Male plivarice (ciplarica, oližnica, igličara, palamidara i lokardara) su također alati za koje su zatražena odstupanja od Mediteranske uredbe koja se odnose na ograničenja po pitanju udaljenosti od obale i minimalne dubine na kojoj predmetni ribolovni alati mogu raditi. Kao objašnjenje u Planu upravljanja (2017) je navedeno kako su male plivarice tradicionalni ribolovni alati koji se koriste na malim plovilima i obično su lokalnog karaktera te nemaju velik utjecaj na resurse ni okoliš. Derogacije koje su bile zatražene, ali nisu trajno odobrene su približavanje unutar 300 m od obale te korištenje manjeg oka mreže za lov olige (gavuna). Korištenje ovih mreža je podrazumijevalo 70% namjenskog ulova, a za pojedine mreže namjena je bila sljedeća:

ciplarica: cipal, salpa, ušata, škaram, strijelka, palamida, luc

oližnica: oliga, gavun

igličara: iglica, bukva, gavun, škaram

lokardara: lokarda, skuša, šarun, iglica, srdela golema

palamidara: palamida, rumbac, luc, gof, škaram, strijelka, salpa

Za ovih pet alata izdano je ukupno oko 120 odobrenja.

Usprkos tome što je gospodarska isplativost ribolova ovim alatima zbog nedostatka radne snage i niske komercijalne vrijednosti većine navedenih ciljanih vrsta trenutno upitna, neizvjesno je što ribare čeka u budućnosti. Mnoge od navedenih vrsta su u posljednjem desetljeću znatno povećale svoju brojnost (stijelka, škaram), pa neki znanstvenici čak smatraju da predstavljaju prijetnju za ravnotežu priobalnih ekosustava.

Ukoliko se ribari odreknu svih ovih alata, da li će to možda zažaliti u budućnosti kada će upravo ti alati biti potrebni da bi se ove nove vrste izlovljavale?

Plava riba

PROČITAJTE JOŠ: