Prije 28 godina napustio nas je Miljenko Smoje, Split koji je gradio spomenik i srpskom kralju i "srpskim osloboditeljima", napokon se iskupio za odricanje od svoje legende!

SPLIT - Prije 28 godina na današnji dan, 25.listopada, napustio nas je najveći kroničar ovog podneblja, novinarski bard Miljenko Smoje (1923.-1995.) kojem je Grad Split tek nakon tri desetljeća od njegova odlaska podigao spomenik, ali i posvetio ovu godinu.

Tu obljetnicu odlučila je obilježiti i Hrvatska pošta koja je proljetos izdala poštansku marku s likom Miljenka Smoje u seriji “Znameniti Hrvati”, a na današnji dan bit će dostupan prigodni pečat u poštanskom uredu 21101 Split u Ulici kralja Tomislava 9, koji će potom biti dostupan sljedećih 30 dana u poštanskom uredu 0114 Zagreb u Jurišićevoj 5.

Odjel Gradske knjižnice Marka Marulića u Žrnovnici, u kojem se nalazi Smojina spomen-soba, otvoren je od 8 do 15 sati, a u neposrednoj blizini nalazi se i žrnovničko groblje na kojem su sahranjeni Smoje i njegova Lepa.

U Državnom arhivu u Splitu u Tvrđavi Gripe traje izložba “VELO MISTO, A MALI SVIT” koja je srijedom otvorena od 11 do 19 sati.

Kroničar grada za kojeg je disao

Miljenko Smoje rođen je u Spitu 14. veljače 1923., a u biografiji stoji kako je bio hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist. No, on je bio više od toga. Bio je neponovljivi autor, veliki književnik, novinarski bard. Kroničar svog rodnog Splita, voljenog grada koji ga je na kraju odbacio.

Pisao je putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku i suvremenom životu. Objavljivao je na Radio Splitu, u Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku i Feral Tribuneu.

Miljenko Smoje rođen je u Splitu 14. veljače 1923. Bio je novinar, književnik i televizijski scenarist, ali prije svega bio je kroničar svog rodnog Splita, voljenog grada koji ga je na kraju odbacio.

Smoje se rodio u ribarskoj obitelji. Djed i otac su mu bili ribari. Odrastao je u Varošu kojem se uvijek rado vraćao, dje je živio njegov prijatelj Šanto i u kojem danas jedna uličica nosi njegovo ime.

Naše malo misto i Velo misto možda su uradci po kojima je Smoje najviše bio poznat jer su pretočene u popularne serije na prostoru bivše države. Bio je izuzetno plodan autor.

Bio je dugogodišnji novinar splitske Slobodne Dalmacije i nakon odlaska u mirovinu, a kada je novina privatizirana, za Smoju više tamo nije bilo mjesta te prelazi u Feral Tribune gdje je pisao do smrti. Pokopan je u Žrnovnici.

Split mu je tek 28 godina poslije podigao zasluženi spomenik, ali i posvetio ovu godinu, o čemu smo već pisali.

Nepismeni sugrađani mu spočitavaju Jugoslavenstvo, a dizali hvalospjeve srpstvu i Jugoslaviji

Danas mu nekolicina najčešće nepismenih sugrađana spočitava "Jugoslavenstvo" ili pak "veličanje Srbije" ili "podršku Slobodanu Miloševiću", no ne treba zaboraviti da je to Split. Isti onaj grad koji je 1921. godine podigao spomenik "srpskim osloboditeljima", a ljubav prema srpstvu bila je toliko snažna da je 8. prosinca 1935. godine svečano otkriven i spomen-svjetionik posvećen kralju Aleksandru I., "jedinstven na prostorima čitave zemlje".

Tko ne vjeruje, neka gleda arhivske fotografije i neka mu netko pismen - pročita...

Desetljeća koja su uslijedila nisu ovaj detalj uglavila u nijedan udžbenik povijesti, pa tako nijednoj vlasti nije bilo ugodno čitati o onome što je doista u Splitu zbilo. Otprilike jednako tako, kao što je današnji moderan Split većinom sagrađen u socijalizmu, pa tako najžešći Smojini kritičari zaboravljaju da žive u stanovima iz tog vremena koje su dobivali praktički besplatno i uživaju na stadionima i sportskim dvoranam iz Smojina vremena.

Naravno i ovakvo paušalno tumačenje povijesti bilo bi vađenje iz konteksta, a ne razumijevanje činjenica u sklopu vremena u kojem je Smoje živio.

I baš onako, kako je to i sam Smoje radio, za dišpet i uz roge licemjerima koji kontekst ne razumiju.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ: