Pulski akvarij u suradnji sa Sveučilištem u Puli, provodi terenski rad i provjeru stanja podmorja otoka Mljeta

Svake godine pulski akvarijski tim, u suradnji s kolegom sa Sveučilišta u Puli, provodi terenski rad i provjeru stanja podmorja otoka Mljeta.

- Ove godine smo se usredotočili na ulov papigača (Sparisoma cretense) za potrebe našeg akvarija. Razlog tome je njihova uspješna prilagodba na život u akvariju (uz posebnu prehranu), kao i njihova učestala pojava u ovom području, često kao jedini ulov ribara - objasnili su stručnjaci iz Akvarija.

Njihova ekspanzija rezultat je porasta površinske temperature mora (srednja s 25° na 27 °C) i dubinske (termoklina se u posljednjih 20 godina spustila s 20 na 50 metara), kao i bogatstva podmorja crvenim vapnenastim algama kojima se one hrane.

Papigače žive u zajednicama koje obično čine jedan mužjak i više ženki. Zanimljivo je da ako mužjak ugine, jedna od dominantnih ženki mijenja spol i postaje alfa mužjak.

Ženke su prepoznatljive po crvenkasto-narančastoj boji s tamnim rubovima, dok su mužjaci veći od ženki i sivoplave su boje.

- Tijekom lova primijetili smo da se papigače, slično hobotnicama, prilagođavaju boji okoliša te ih je vrlo teško uočiti. Zanimljivo je i to da noću izlučuju sluz kojom se cijele omotaju u tzv. kukuljicu kako bi se zaštitile od predatora i parazita - objašnjavaju iz Akvarija.

Ime su dobile po ustima nalik kljunu. Stružu koralje i stijene na kojima rastu alge, a nejestive dijelove izbacuju iz tijela u obliku pijeska. Jedna papigača može proizvesti i do 100 kg pijeska godišnje.

Nastanjuju dubine od 1 do 50 metara sa stjenovitim, kamenitim dnom. Rasprostranjene su uglavnom u Mediteranu, ali i uz istočni rub Atlantskog oceana.

I.B.