U posljednjih nekoliko tjedana zaprimamo dojave građana o opažanjima dupina u Riječkom zaljevu i kod Raba, koji se neobično ponašaju, borave u lukama i dopuštaju ljudima da im se približe ili se i sami približavaju ljudima, prate plovila i sl. - njihova pojava izazvala je veliku pozornost javnosti, posebice u posljednjem tjednu s obzirom na sve veći broj kupača i plovila na moru, javljaju iz Instituta Plavi svijet.
U oba slučaja radi se o jedinkama običnog kratkokljunog dupina (Delphinus delphis), vrste koja se u Jadranu smatrala regionalno izumrlom od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, a čija opažanja nakon više desetljeća ponovno bilježimo u posljednjih nekoliko godina. Iako su obični dupini društvena vrsta koja živi u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina jedinki, dupini kod Raba i Rijeke su samotni (solitarni) obični dupini.
Pojava samotnih dupina zabilježena je kod više vrsta dupina i u svim dijelovima svijeta, uključujući i Jadran, gdje smo u znanstvenim radovima opisali dva slučaja samotnih prugastih dupina (Stenella coeruleoalba), u Vinodolskom kanalu i luci Mali Lošinj, te vjerojatno najpoznatiji slučaj samotnog dobrog dupina (Tursiops truncatus) Bobija koji je tijekom više godina boravio u Novigradskom i Karinskom moru.
Općenito, dupini su društvene životinje koje žive u skupinama unutar kojih postoje kompleksni međusobni odnosi i povezanost. Samotnim dupinima nazivamo one jedinke koje se odvajaju od ostalih jedinki svoje vrste i većinu vremena provode same i bez kontakta s njima. Zašto se neke jedinke odvajaju od skupina svoje vrste i postaju samotne još uvijek ne znamo.
Zanimljivo je da, bez obzira na vrstu, svi samotni dupini pokazuju gotovo identične obrasce ponašanja koji se s vremenom mijenjaju kroz četiri opisane faze. U prvoj fazi dupini se izoliraju od ostalih jedinki svoje vrste te borave u nekom manjem području (luka ili zaljev) gdje počinju pokazivati interes za nežive objekte, npr. brodove ili bove, ali ne pokazuju zanimanje za ljude. U drugoj fazi počinju redovno sami prilaziti brodovima ili plivati oko bova, no i dalje ne dopuštaju prilazak ljudima. U trećoj fazi počinju dopuštati prilazak ili čak fizički kontakt manjem broju ljudi, dok konačno u četvrtoj fazi dupin uopće ne zazire od interakcija s ljudima i dopušta ili sam inicira kontakt s više ljudi. Ukoliko dođe do treće ili četvrte faze, dupin obično postaje lokalna atrakcija što privlači veliki broj ljudi koji s njime žele plivati.
Intenzivna interakcija s ljudima neminovno dovodi do opasnosti za dobrobit dupina, ali i osoba prisutnih u njegovoj blizini. Izravni kontakt s ljudima može imati brojne negativne učinke na dupina: ljudi ga mogu ometati dok se odmara ili hrani; plivači na neprikladan način mogu dodirivati životinju i na taj je način slučajno ozlijediti (guranje prstiju u oči ili dišni otvor, pokušaji jahanja životinje, povlačenje za peraje i sl.); mogu mu nuditi hranu koja je neprikladna ili predstavlja izvor zaraze, a pritom se dupin može naviknuti da od ljudi traži hranu pa prestaje loviti plijen; zbog prisutnosti ljudi dupini su u većoj opasnosti od nasukavanja, upetljavanja u konope i ribolovne alate ili od sudara s brodicama. Osim toga, ljudi mogu pokušati namjerno ozlijediti dupina što je u više zabilježenih slučajeva dovelo do ugibanja životinje.
S obzirom da se radi o divljoj životinji ona uslijed neprimjerenog ponašanja ljudi može početi pokazivati agresivno ponašanje. Zabilježen je najmanje jedan slučaj gdje je dobri dupin usmrtio kupača (1994. u Brazilu) i više slučajeva u kojima je došlo do ozbiljnih ozljeda ljudi. U većini slučajeva agresivno ponašanje dupina reakcija je na neprimjereno ponašanje osoba koje su dupine pokušavale jahati, udarati, povlačiti za peraju, a u jednom slučaju čak i nagurati sladoled u dišni otvor dupina. Do ozljeda može doći i kada se dupin ne osjeća ugroženim već se radi o naglim pokretima koji mogu ozlijediti čovjeka čak i kada se dupin „igra“ tj. provodi vrijeme s kupačima.
Stoga apeliramo na sve koji se zateknu u blizini da ne pokušavaju prići i plivati s dupinom, dodirivati ga ili hraniti jer upravo na taj način može doći do navikavanja životinje na ljude što može dovesti do neželjenih posljedica. Osim mogućeg agresivnog ponašanja, u bliskim interakcijama samotnih dupina i ljudi postoje i druge opasnosti. Dupini nam mogu nam prenijeti brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti – zoonoze – kao što su tuberkuloza, leptospiroza, itd. Jednako tako, ljudi tijekom bliskih interakcija mogu u populaciju dupina prenijeti bolesti koje mogu uzrokovati ugibanje velikog broja životinja. Stoga bi plivanje s njima, a posebice dodirivanje, trebalo svakako izbjegavati. Također, s obzirom da samotni dupini gube prirodan strah od plovila, mogu zadobiti teške ozljede od sudara s brodskim propelerima i uginuti.
Prema saznanjima Instituta Plavi svijet, obični dupini u Riječkom zaljevu i kod Raba su dobrog općeg stanja, nemaju vanjskih znakova bolesti, normalno zaranjaju i nisu izgladnjeli odnosno uspješno love plijen. Također, do sada nisu zabilježeni pokušaji namjernog ozljeđivanja iako već postoje snimke ljudi koji s dupinom plivaju i rone. Prema informacijama kojima raspolažemo, ovi dupini trenutno nisu agresivni i ne predstavljaju opasnost, ali smatraju da će ponašanje ljudi prema njima odrediti njihovu sudbinu u budućnosti.
Dupini su strogo zaštićene životinje te je zabranjeno njihovo uznemiravanje (pokušaj hranjenja, plivanja, dodirivanja ili proganjanja). Stoga vas pozivamo da:
Dojave svojih opažanja svih morskih sisavaca pa tako i samotnih običnih dupina možete napraviti putem aplikacije za pametne uređaje Marine Ranger (https://marine-ranger.org) razvijene kroz projekt LIFE Delfi sufinanciran sredstvima Europske Unije. Ovisno o tome dojavljujete li samo svoje opažanje ili želite prijaviti uznemiravanje, proganjanje ili pronalazak ozlijeđene ili zapletene životinje, aplikacija će vam ponuditi mogućnost kontaktiranja nadležnih službi (112) i stručnih organizacija (npr. Institut Plavi svijet).
Više o ponašanju u blizini dupina možete pronaći na stranicama Instituta Plavi svijet:
Zašto ne treba plivati sa dupinima
Zašto ne treba hraniti dupine
Pravila ponašanja u blizini dupina
D.G.
Iako je ova jedinka modrulja nešto manja, vjerojatno mu ne biste htjeli sresti starijeg "rođaka" u nezgodnom trenutku.
Znanstvenici sa Sveučilišta Florida otkrili su mutirani virus ptičje gripe H5N1 u mozgu i plućima nesretnog dupina. Pronađeni mutirani virus
Rekordno niska razina antarktičkog morskog leda krajem 2023. godine dovela je do nemogućnosti razmnožavanja u petini kolonija carskih pingvina na
Oko 140 bjelogrlih kitova nasukalo se u plitkim vodama ušća u južnoj australskoj saveznoj državi Zapadnoj Australiji. Kitovi su se
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
