>
  3 min. čitanja

Umro je Luko Paljetak

Umro je Luko Paljetak
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Preminuo je naš veliki pjesnik, Luko Paljetak. Luko Paljetak bio je hrvatski književnik i akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. Rodio se i odrastao u Dubrovniku, gdje je radio do posljednjih dana svog života. 

Napustio nas je u 81. godini, nakon duge i teške bolesti. Umro je Luko Paljetak. Umro je Pjesnik svijeta. A kad umre pjesnik, čitav se svijet na tren zaustavi.

Pamtit će se po svojim pamtljivim i neobilaznim stihovima, a njegove pjesme čitat će se brojnim generacijama. 

Luko Paljetak, rođen je 19. kolovoza 1943. Diplomirao je 1968. na Filozofskom fakultetu u Zadru, a doktorirao 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadru kao dramaturg i redatelj u Kazalištu lutaka, kao asistent na Filozofskom fakultetu i urednik časopisa Zadarska revija; od 1978. živio je u Dubrovniku. Redoviti je član HAZU-a od 1997.

Kako piše Hrvatska enciklopedija, jedan je od najplodnijih suvremenih hrvatskih književnika s preko 150 knjiga tiskanih do 2019; objavio je četrdesetak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu (npr. Miševi i mačke naglavačke, 1973; Maštoglavice, 2015), desetak grafičko-pjesničkih mapa, dva romana, a pisao je i drame (Poslije Hamleta, 1993), radiodrame (sabrane u knjizi Kazalište u zraku, 2001), bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu (Lutke za kazalište i dušu, 2007) i dr. Prvim dvjema pjesničkim zbirkama (Nečastivi iz ruže, 1968; Najbliži konac svijeta, 1968) zacrtao je temelje svoje poetske prakse koje će se držati u ukupnome pjesničkom djelu. Njegovo je polazište opća poetizacija svijeta, hiperbolizacija pojedinosti te iznimna versifikacijska umješnost. Humorni i ironijski odmak od pjesničke izravnosti otvara se u ludističkoj zbirci Kockice za staru damu (1975). Svojevrsnim vrhuncem objedinjavanja tradicije i modernosti smatraju se zbirke Pjesni na dubrovačku (1984), Sandosten forte (1987) i Singerica pod snijegom (1994); u prvoj je izraženo poznavanje jezika staroga Dubrovnika, nadopunjeno dodavanjem novoga smisla, poigravanjem i kombinatorikom te dijalogom s djelima starije hrvatske književnosti, što je jedna od glavnih odlika njegova stvaralaštva.

Paljetkova lirska filozofija proizlazi iz ideje da je sve prisutno u svemu te da je kreacija u preslagivanju pojavnoga, fikcionalnog i mišljenoga. Tematski i tehnički manirist, često se koristi klasičnom formom, najčešće sestinom i četrnaestercem, ali i distihom, sonetom pa i sonetnim vijencem (Strpljivo stepenište, 2001). Paljetkova navlastitost u kontekstu recentnoga pjesništva ogleda se upravo u prilagodbi vezanoga stiha, rime i tradicionalnih metričkih obrazaca suvremenim temama i motivima, odnosno u postmodernom spoju tradicije i moderniteta. Dubrovačkoj povijesnoj tematici ostao je vjeran i u svojim romanima Skroviti vrt (2004), fikcionalnom dnevniku dubrovačke plemkinje Cvijete Zuzorić, i Marin (2011), biografskom romanu o Marinu Držiću. Plodan je prevoditelj s engleskoga (William Blake, Roald Dahl, Derek Walcott, Oscar Wilde), francuskoga (Antoine de Saint-Exupéry), španjolskoga (Federico García Lorca, Pablo Neruda), slovenskoga (France Prešeren), talijanskoga i ruskoga jezika; najistaknutije mu je prevoditeljsko djelo drugi hrvatski prijevod Uliksa (1991) Jamesa Joycea te prepjevi Shakespeareovih Soneta (1984), Canterburyjskih priča (1986) Geoffreyja Chaucera i engleskih romantičkih pjesnika (Antologija pjesništva engleskog romantizma, 1996). Kao književni znanstvenik i povjesničar okušao se u traduktologiji te u interpretaciji, tekstološkim analizama i studijama iz hrvatske i engleske književnosti (Engleske teme, 1997; Hrvatske teme, 1999; Sastavljanje Orfeja, 2005; Nutarnji rub, 2007; Vanjski rub, 2007), a napose iz dubrovačke književne i likovne tradicije. Dobitnik je Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus (1995) i Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2012).

Ostale važnije pjesničke zbirke: Soneti i druge zatvorene forme (1983), Životinje iz Brehma i druge pjesme (1984), Inventar (1993), Izabrane pjesme za djecu (1996), Izložba minerala (1996), Tvoje poglavlje (1998), Bijela tama (2000), Naglavačke (2000), Crna kronika (2006), Razlozi za nepovjerenje u sustav obrane od tuče (2013), Godišnje doba dana (2015), Sabrane pjesme (I–VI, 2018).

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.