Za obilježavanje godišnjice smrti Ive Brešana Ministarstvo kulture dalo nevjerojatnih 500 eura

Država je nažalost po tko zna koji put pokazala manjak poštivanja lika i djela jednog od najvećih hrvatskih, ali i europskim modernih dramatičara Ive Brešana.

Za Znanstveni kolokvij „Dani Ive Brešana” na kojemu se izučavaju i prezentiraju djela Ive Brešana i sve ono bezvremensko u njima, a koji četvrtu godinu zaredom organizira Gradska knjižnica Vodice u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, na natječaju za javne potrebe u kulturi izdvojili su ni više ni manje nego 500 eura.

To bi otprilike bilo četiri puta manje nego što su izdvojili za Tjedan dobre dječje knjige u Rijeci, dva puta manje nego za literalni natječaj Male vinkovačke jeseni ili jednako kao za natječaj za najljepšu priču o Šibeniku KUŠin ili pak gotovo dva puta manje nego za manifestacije Zvonjava u Splitu ili Zimsku idilu u knjižnici i tako dalje, piše Šibenik News.

Šibenčani se prisjetili Ive Brešana koji nas je napustio prije šest godina

Istaknuti hrvatski književnik, dramatičar, scenarist i pedagog, Šibenčanin Ivo Brešan, preminuo je na današnji dan prije šest godina. Brešan je rođen u Vodicama 27. svibnja 1936. godine, a osnovnu i srednju školu pohađao je u Šibeniku. Nakon završene slavistike i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radio je kao srednjoškolski

Morski HRIvelina Gašpar

Poznato je da je Ivo Brešan odavno zaslužio titulu akademika, ali to mu nije uspjelo. Nije se sviđao bivšem režimu jer je secirao njegovu grotesknost i negativne pojave, a i ovi današnji se prepoznaju  njegovim romanima likovima iz primjerice „Hamleta iz Mrduše Donje”, piše Diana Ferić za Šibenik News. No ima stručnih ljudi koji ga cijene i ne zaboravljaju. Tako se Velimir Visković, hrvatski književni kritičar, esejist i leksikograf  prisjetio na svojoj Facebook stranici da nas je 7. prosinca prije sedam godina napustio veliki Ivo Brešan. 

Njegova Predstava Hamleta u selu Mrduša donja izvođena je u dvadesetak teatara bivše Jugoslavije, ali i diljem Europe. Izvođena je i nakon sloma socijalizma, jer primitivizam u sprezi s bahatošću trajna je kategorija politike u nas. Volio je rušiti tabue, ići do krajnjih granica. Rugao se dogmama i dogmaticima: od komunističkih do nacionalističkih i crkvenih. Zbog toga ga nikad nije prihvatila HAZU, iako su u njoj pisci koji mu nisu ni do gležnjeva. Ali prihvaćali su ga mladi, pozivali na svoja FAK-ovska čitanja. Jer Brešan je živ pisac, vječni berekin, duhovit i uman, sjajan poznavatelj naših naravi, pisac čije će djelo živjeti vječno - napisao je Velimir Visković.

I.N.