Znanstvenik s Ruđera: "Jadran ne može biti najčišći na planetu, ali je za sada dobro"

Dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen, predstojnik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, rekao je da Jadransko more ne može biti najčišće na planetu, ali da je stanje za sada još dovoljno dobro, a upozorio je i na ugrozu bioraznolikosti i gubitak bitnih habitata.

Centar za istraživanje mora, čije je sjedište u Rovinju, interdisciplinarni je istraživački centar čija je djelatnost usmjerena na osnovna i primijenjena oceanografska istraživanja, koja uključuju ekološka, fiziološka i genetska istraživanja morskih organizama te praćenje zagađenja i kvalitete mora.

- Jadransko more kao dio Mediterana je zatvoreno more, imamo jako puno stanovništva oko cijelog Mediterana. Sve rijeke koje se izlijevaju u Mediteran imaju jako puno industrije oko sebe pa ne može biti najčišći dio mora na našem planetu. Ali je za sada još dovoljno dobro - rekao je Pfannkuchen u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

Upitan o ovogodišnjim slučajevima ispuštanja kanalizacije u more rekao je da se ispuštanje iz kanalizacije akumulira u Jadranu.

- Imamo taj problem da je Jadran slijepo crijevo. Sve što se izlijeva ostane tamo unutra, dodao je.

Ako želimo zaštiti more, moramo paziti što ispuštamo u okoliš

Pfannkuchen je također rekao da živimo u vremenu relativno brzih i dramatičnih klimatskih promjena te da to ostavlja trag na bioraznolikosti.

Napomenuo je kako moramo biti svjesni da sve što radimo na kopnu u nekom momentu preko kiša i rijeka završi u moru, koje to mora progutati. Što veću bioraznolikost imate, to je veća mogućnost da se u moru sve apsorbira - ali to ima granice.

- Trenutno vidimo da smo došli dosta blizu granice da se ta bioraznolikost koja bi trebala biti tu relativno dramatično mijenja, rekao je Pfannkuchen.

Upozorio je i da je došlo do gubitka bitnih habitata u Mediteranu i Jadranu.

Ako želimo zaštiti more, moramo paziti što ispuštamo u okoliš, poručio je.

- Ne samo direktno uz obale, nego i na kopnu. To nam je najbitniji dio i to bi trebao biti najveći napor, da sve otpadne vode i cjelokupni otpad - je li to krupni, kruti, tekući otpad - trebamo imati jako dobar menadžment i ako to imamo pod kontrolom, onda će se more i oporaviti, rekao je Pfannkuchen.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Stručnjakinja s Ruđera identificirala meduze koje uzrokuju opekline kod Zadra

Nakon što je Morski HR prenio vijest o neidentificiranoj vrsti meduze koja je uzrokovala opekline nekoliko kupača uz obalu Zadra, javila nam se dr. Tjaša Kogovšek iz Centra za morska istraživanja pri Institutu Ruđer Bošković u Rovinju. - U našoj aplikaciji Crafting the sea koju smo objavili 16. kol…

Morski HRJurica Gašpar