Samostani u Ugljanu i na Galevcu (Školjiću) otvoreni za razgledavanje
Prije 4 godine
UGLJAN – Od ponedjeljka, 10 srpnja do subote, 19. kolovoza, u sklopu turističke ponude TZ mjesta Ugljan, bit će organizirano ragledavanje Samostan sv. Jeronima u Ugljanu.
Samostan se nalazi na rtu koji sa sjeverne strane zatvara luku Ugljan i na pješčanoj plaži Mostir. Kao obiteljsku zadužbinu 1430. godine utemeljio ga je Šimun Benja, djed modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje, osnivača glagoljske tiskare u Rijeci.
U samostanskom klaustru nalazi se njegova bogato ukrašena nadgrobna ploča. Crkva je posvećena 21. svibnja 1447. godine. Posvećena je svetom Jeronimu, zaštitniku Dalmacije i legendarnom “izumitelju” glagoljice. Mala braća provincije sv. Jeronima u Zadru povjerili su 1933. godine samostan i crkvu na čuvanje sestrama Družbe Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje. Crkvu je sagradio Juraj Lukači-Zavaliska.
Samostan se može razgledati od ponedjeljka do subote, od 17 do 19 sati.
Photo: Naši Školji
Za razgledavanje je od prošlog tjedna pa sve do 10. rujna, od 17 do 18.45 sati otvoren i Samostan sv. Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu (Školjiću), čija je zbirka starih i rijetkih knjiga Rješenjem Ministarstva kulture od 29. prosinca 2016. godine proglašena kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Među najvrijednijim i najstarijim knjigama svakako je peto izdanje Marulićeve „Judite“ iz 1527. godine, tu su i mnogi glagoljski misali i brevijari tiskani u Rimu. Ukupno je u samostanskoj knjižnici, koja se spominje u drugoj polovici 15. stoljeća, 4654 naslova u 7092 sveska knjiga i periodike.
U knjižnici ima nekoliko djela iz 16. stoljeća, deseci knjiga iz 17. i 18. stoljeća… Uređenje knjižnice započeo je 1925. godine fra Šime Vladović, u sređivanju građe do Drugoga svjetskog rata sudjelovali su i učenici gimnazije, a od 1953. godine ponovno fra Vladović. Od 1975. godine o knjižnici se brinuo fra Nikola Gregov.
Osim Zbirke starih i rijetkih knjiga, na popis kulturnog dobra Samostana sv. Pavla Pustinjaka uvršteno je više umjetnina, među kojima su i dvije slike nevelike umjetničke vrijednosti, ali značajne jer su rad dvojice zadarskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Oltarnu sliku s prikazom sv. Roka naslikao je Ivan Skvarčina (Giovanni Squarcina), a slika Bogorodica od Bezgrješnog Začeća sa sv. Antom Padovanskim, sv. Ljudevitom i sv. Elizabetom rad je zadarskog konzervatora, arheologa i slikara Giovannija Smiricha (Ivan Žmirić, Zmirić, Smirić).
Zbirka čuva i nekoliko slika baroknih stilskih odlika, vjerojatno dio opreme samostana iz ranijih razdoblja, koje su izradili neznani majstori venecijanske provenijencije i koje su, iako skromne likovne kvalitete, vrijedno svjedočanstvo zalaganja redovnika da prostor svoje svakodnevice opreme suvremenim umjetničkim djelima. U zbirci su i grb franjevaca trećoredaca, više kamenih ulomaka, ulomak pluteja, ophodno raspelo, viseći svijećnjak, knjiga Datja i Pridatja (knjiga primitaka i izdataka koju su od 1592. do 1675. vodili samostanski ekonomi), misal, tiskarske preše i tiskarske matrice različita sadržaja, pisaći stroj, grafički stroj koji je samostan otkupio od obitelji pokojnoga slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka, a navodno je nekad pripadao uglednoj zagrebačkoj obitelji Strozzi.
Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo.
Informacije o kolačićima koje koristimo ili opcije za isključivanje kolačića možete pronaći u postavkama
Pregled privatnosti
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.