Projekt TERRA CROATICA – Bročko blogo: Prikaz 10 tisuća godina bračke povijesti
BOL – Jadranka Nejašmić, ravnateljica bolske knjižnice „Hrvatske čitaonice“, i akademski televizijski i filmski redatelj i snimatelj Šime Strikomanom, nakon snimljenih dokumentarnih filmova „BookBol“, „Zmajevo selo“ i „Brač: kamen i voda“ nastavljaju suradnju na novom, vrlo obimnom i zahtjevnom projektu.
Pod nazivom „Bročko blogo“, namjera im je prikazati 10 000 godina bračke povijesti i kulture kroz dvadesetak scena, praćenih tekstom, na svim bračkim narječjima i prijevodom na engleski jezik, u sklopu Strikomanovog projekta „Terra Croatica“ kojim je već u 14 fotografskih mapa, prikazao bisere hrvatske umjetničke, sakralne i tradicijske baštine. Osim brojnih hrvatskih knjižnica, ediciju je otkupila i Bibliotheque nationale de France.
Bajkoviti prikaz Brača kroz fotografiju uz fjabe, gočice, legende i mitove
Uz stvarne likove, na fotografijama bi se našli i mitološki: vile, satiri, macići, viščuni… jer „stvarnost i san na mojem su otoku nerazmrsivo spleteni“. (P.Šimunović)
Fascinirani slikom i riječju, odrasli i djeca, trebali bi poželjeti upoznati ovo jedinstveno mjesto na zemlji.
Tromjesečno istraživanje, kontakti s brojnim stručnjacima, nadasve s gosp. Damirom Kliškićem, ravnateljem Arheološkog muzeja u Splitu, prethodili su snimanju ilirskog razdoblja. Scena svakodnevnog života i običaja Ilira, odnosno jednog od njegovog plemena – Delmata ili Dalmata, koje je dalo ime antičkoj rimskoj provinciji Dalmaciji, a koje je u povijesnom razdoblju brončanog i željeznog doba obitavalo i na Braču, snimljena je na lokalitetu Lokve, a scena obreda i vjerovanja na vrhu brda Brkata kod Gornjega Humca, na najvećoj ilirskoj gomili na Braču, opsega 160 m, a visine 8 m.
Jedan drugačiji projekt u režiji milenijskog Strikomana
Za potrebe snimanja, Jadranka Nejašmić je, na osnovu istraživanja, sama kreirala kostime, izradila obuću, prikupila rekvizite, Ivica Nižetić je izradio replike nakita i ukrasa prema originalnim arheološkim nalazima koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Splitu. Statisti su bili stanovnici Gornjega Humca u dobi od pet do sedamdesetpet godina.
Uz ljude, na sceni bile su i životinje: stado ovaca, janjci, dvije koze, konj, pas i zec.
Sve je režirao i snimio Šime Strikoman.
Rekonstrukcija rimskog doba na otoku uz pomoć stručnjaka
Prije deset dana snimljena je scena iz rimskog razdoblja na Braču.
U rimskom kamenolomu Rasohe, gdje je u kamenu živcu uklesan lik Herkula, statirali su čuvari Kristovog groba, žudije iz Sumartina u ulozi robova i nadglednika.
Snimljeno je nekoliko scena: vađenje kamena pomoću drvenih klinova i izrada „pašarina“, kanala za odvajanje kamenih blokova, klesanje kamena i prinošenje žrtve bogu Herkulu s darovima plodova i vina. Njegovi štovatelji i nositelji njegovog kulta bili su upravo kavaduri, diladuri i žbicaduri koji su se obraćali bogu-heroju s molbama i željama.
U Škripu, gdje je bila najveća radionica sarkofaga pored Salone, statirali su žudije iz Selaca u ulozi klesara i crtača kao i nadglednika i osmatrača. Škrip je bio središte uprave kamenarske proizvodnje koja je bila u carskim rukama i s njegove kule se pratio rad u svim rimskim kamenolomima u blizini: Platama, Zastražišću i Rasohama.
Prof. Silvana Mirić i djeca iz Škripa koja su se igrala rimskih dječjih igara: tjeranja koluta, guranja oraha palicom i sašivenom kožnom loptom napunjenom mekinjama, kao i jabukama koje su im služile kao lopte, ilustrirali su život u rimsko doba.
U ostvarenju i ove scene prethodilo je temeljito istraživanje, kontakti s arheolozima: academ. Nenadom Cambijem i dr. sc. Vedranom Barbarićem. Kostime su posudili: gosp. Goran Golovko, intendant HNK Split i voditeljica gradskih manifestacija TZ grada Splita, gđa. Aida Jukić, a neki su posebno šivani. Gosp. Kruno Cukrov, vlasnik Muzeja uja u Škripu, darovao je domjenak za sve statiste i organizatore.
Do kraja godine planira se, ovisno o sredstvima i ostalim uvjetima, snimiti nekoliko scena:
- prapovijesno razdoblje u jednoj od špilja,
- praslavensko vjerovanje i početak kršćanstva na Vidovoj gori,
- razdoblje ranog kršćanstva u Povljima i Lovrečini,
- kult sv. Jurja s brojnim crkvicama s njegovim titularom,
- bračke vile na Trolokvama.
Snimanje bi se nastavilo tempom koji bi omogućavali uvjeti, slijedeći ostala povijesna razdoblja, ne zaobilazeći ni prirodne fenomene: Koloč, Zlatni rat…
Izdavači fotografske mape „Terra Croatica“ – „Bročko blogo“ bit će:
Šime Strikoman i Općinska knjižnica „Hrvatska čitaonica“ Bol.
Jadranka Nejašmić
