GRADONAČELNICA SUPETRA O POMORSKOM DOBRU: “Institucijama se nadležnosti preklapaju, pa nitko nije odgovoran ni za što”

Ivana Marković, gradonačelnica Supetra / Foto: Facebook/Wikipedia

SUPETAR – Zlouporaba pomorskog dobra došla je do grla stanovnicima otoka i priobalja koji se sve češće protiv toga otvoreno bune. Morski.hr je pisao o zadarskom primjeru gdje se kroz gomilu institucija i propisa najčešće isprepliću ingerencije i tumačenja, pa se događaju apsurdne i u uređenim državama nemoguće situacije u kojima jedni rade što ih volja, a nad drugima se trenira strogoća. Da nije tako samo u Zadru, govori i primjer Supetra čija je gradonačelnica Ivana Marković javnosti već postala poznati borac za očuvanje pomorskog dobra i kontroliranu eksploataciju od strane lokalne samouprave. O toj problematici dala je intervju za Morski.hr:

– Pomorsko dobro jedno je od naših najvrjednijih  resursa te za nas otočane po ovom pitanju nema kompromisa. Iz svoga dosadašnjeg iskustva kao gradonačelnica, nisam zadovoljna kako je zaštićeno jer se u praksi, Zakoni koji bi se trebali primjenjivati, ne primjenjuju. Posebno mislim na razne inspekcije i Ministarstva  koje dođu po prijavi te im se nadležnosti preklapaju pa ispada da nitko nije odgovoran za ništa.

Tko pije a tko plaća?

U Supetru smo prije  sezone imali gruba nasipavanja i devastaciju pomorskog dobra građevinskim otpadom,  i to  u područjima za koje su date koncesije. Kao grad na čijem se području to događalo,  bili smo potpuno nemoćni te smo samo gledali kako se izmjenjuju razne inspekcije koje na kraju uopće ne znam koja su rješenja donijela.

Nasipavanje je odrađeno, koncesionar još ima koncesiju, koju je po mom mišljenju grupo prekršio, te danas imamo devastiranu plažu koja nije, niti će ikada biti vraćena u prvobitno stanje. Naš okoliš je trajno devastiran i što je najgore vjerojatno će se ponovo ista stvar jer koncesionar nije sankcioniran niti mu je oduzeta koncesija.

Pomorsko dobro nije ničije privatno vlasništvo te prije bilo kakvih zahvata na njemu treba imati potrebne studije, projekte ali i suglasnosti koje u ovom slučaju koncesionar nije imao.

Photo: Morski.hr

Svatko radi što ga je volja

Pomorsko dobro čini veliki dio naše zemlje,on je osnova razvoja turizma na koji se svi oslanjamo i radi čijih rezultata se jako ponosimo  pa je jasno da to treba biti neprikosnoveni nacionalni interes. No, kako to već biva kod nas u zaštiti i upotrebi ovoga našeg najvažnijeg resursa  vlada veliki zakonski nered koji je prije svega obilježen nedorečenim propisima, nejasnim odredbama i međusobno nelogičnim odredbama u više zakona koji njime ravnaju.

Sve to otvara vrata raznim  zlouporabama zajedničkog pomorskog dobra među kojima ističem   fizičko uništavanje obalne crte , to,  ‘krčenje’ i razbijanje kamenite  obale, nezakonito nasipavanje mora i obalne crte, betoniranje i izgradnja svakakvih nelegalnih građevina, divljih pristaništa, privezišta, lučica… i tome slično. Sve su to primjeri  brutalnog i uglavnom nekažnjenog postupanja prema ovom našem najvažnijem bogatstvu. Da ne govorimo o  privatizacijama i pokušajima prisvajanja  plaža, koje se građani najviše pribojavaju, a postoji i bojazan i od koruptivnih radnji uokolo izdavanja koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra a čega smo bili svjedoci u slučaju Zlatni rat koji je cijeli otok Brač ali i ostale otoke digao na noge a koja je staja i jednog župana funkcije i novoga mandata.

Photo: Boris Kačan

Pomorsko dobro dati na upravljanje lokalnoj samoupravi

Apsolutno se zalažem da se pomorsko dobro prepusti na upravljanje lokalnoj samoupravi. Tko će bolje znati gospodariti svojim plažama ili lukama od stanovništva i ljudi koji tamo žive? Upravljane plažama na lokalnoj razini omogućilo bi participiranje građana u odlučivanju o pitanjima korištenja javnog dobra, te partnerstvo između lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva i privatnog sektora. Danas to nije slučaj jer se koncesije daju netransparentno a što je najapsurdnije lokalna samouprava u taj postupak uopće nije uključena već se ove odluke donose u Županiji.

Još je nevjerojatnije pitanje prihoda od potkoncesija. Koncesionar plaća svoju zakonom ugovorenu koncesiju državi/županiji/gradovima te istodobno davanjem potkoncesija na istoj plaži zarađuje znatno veći iznos nego je njegova obveza po koncesiji. To znači da koncesionar od pomorskog dobra koje je neotuđivo vlasništvo RH zarađuje više nego što uplaćuje u proračun država, županija i gradova te su prihodi JLS-ova su na ovaj način neznatno mali.

Tri godine čekamo odgovor

Morski okoliš, pomorsko dobro dragocjena je i iznimno važna baština koju bismo zajednički trebali očuvati za generacije koje dolaze. Grad Supetar je još 2014 godine uputio Splitsko-dalmatinskoj županiji dopis da se upravljanje pomorskim dobrom povjeri gradu međutim ni do današnjeg dana nismo dobili odgovor.

Ipak, na prijedlog novog vodstva u županiji je donesen Pravilnik o gospodarskom korištenju pomorskog dobra gdje su definirana pravila te se samo nadam da će Županija i po njima postupati i da znače jedan veliki korak naprijed po pitanju gospodarenja pomorskim dobrom.

Photo: Boris Kačan

U gradu Supetru trenutno je u tijeku natječaj za koncesiju za cijelo područje luke. Naša luka je naš izlaz u svijet, naš dnevni boravak kojim upravlja Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije a kroz koncesiju naše gradske tvrtke barem smo dijelom bili uključeni u upravljanje i imali  dio prihoda. Sredstva koja smo uprihodovali od priveza, i ostalih prihoda od luke ulagale su se u naš grad ,te su rezultati korištenja tih sredstava bili vidljivi odražavanjem i dodatnim uređenjem luke. međutim sad se može desiti situacija da sa našim najvrjedniji resursom upravljam privatnik .

Kao otočanka i osoba koja jako voli svoj grad, more i plaže i želim sačuvati svoj otok od devastacije te mi je neshvatljivo zašto naša zemlja ne pokušava , kao sve  normalne države ovakve resurse zaštititi izuzimajući ih od bilo kakve primisli privatizacije, te kao da se natječe kojemu će ulagaču  prepustiti ono o čemu ovisi naš opstanak – kazala je gradonačelnica Supetra Ivana Marković.

D.G.

Vaš komentar